Uralski jezici su porodica jezika koju govori oko 20 miliona ljudi. Specifičnost uralskih jezika je, prije svega, veliki broj padeža, u prosjeku 13 ili 14 (mađarski ih ima bar 24), a u njima, kao i u altajskim jezicima, nema gramatičkog pola. Isto tako, ni jedan uralski jezik nema glagol imati.
U uralske jezike spadaju: Samojedski jezici Sjeverni samojedski jezici - enecki(*), nenecki, nganasanski i jurački jezik Južni samojedski jezici - kamasinski, matorski i selkupski Fino-ugarski jezici Ugarski jezici: mađarski jezik, te jezici Khanty (ostjački) i Mansi (vogulski) Fino-permski jezici: jezik komi, komi-permjački jezik, udmurtski (votjački) jezik, mordvinski jezik te jezik mari; jezik sami(*), te balto-finske jezike, odnosno finski jezik, estonski jezik, ingrijski jezik(*), karelski, livonski(*), vepsijski i votski(*).
(*) označava skoro izumro jezik.
Od uralskih jezika, samo finski, mađarski i estonski imaju status nacionalnog jezika.
Kategorija:Aglutinativni jezici
Kategorija:Jezičke porodice