Prijeko Brdo je naseljeno mjesto u gradu Gračanici, Bosna i Hercegovina.

Geografija Naselje Prijeko Brdo se nalazi u sjevernom dijelu općine Gračanica na nadmorskoj visini od 200 - 400 metara. Zahvata površinu od deset kvadratnih kilometara.

U Prijeko Brdo dolazi se putem koji vodi od Gračanice do Gradačca u Gornjim Doborovcima odvaja se put, do MZ Prijeko Brdo. Naselja su razbacana i odvojena jedna od drugih, ali su povezana asfaltnim putevima. Prijeko Brdo danas je, po broju stanovnika jedna od manjih mjesnih zajednica na području općine i udaljena 11 km od Gracanice.

Historija MZ Prijeko Brdo je bila u sastavu MZ Soko do 1971. god. Naselje ima četvororazrednu osnovnu školu od 1955. godine, koja je u sastavu osmog­odišnje škole u Džakulama. Nova školska zgrada izgrađena je 1996/7. Prve savremene trgo­vine otvorene su 1978. i 1979. godine, zatim poljoprivredna apoteka, ambulanta, dom kulture , džamija, te je uspostavljena autobuska veza sa Gračanicom. Distributivni sistem električne energije je uspostavljen pedesetih godina a fiksne telefonske linije su uvedene 1980. godine.

Stanovništvo

Privreda Glavno zanimanje stanovništva u ovom naselju oduvijek je bila poljoprivreda. Neki su se pomalo bavili i seoskim zanatima. Osim toga, u mjestu se nalazi pogon za proizvodnju obuće firme Fortuna-Gračanica.

Vodosnabdijevanje Konfiguracija terena u Prijekom Brdu veoma je nepovoljna, pa je i snabdijevanje pit­kom vodom otežano. Prvi vodovod doveden je 1973. godine sa udaljenosti od 9 kilo­metara sa područja Sijedog krša. Taj vodovod, međutim, nije mogao dugo podmirivati potrebe svih domaćinstava Prijekog Brda, pa su mještani od izvorišta Slane bare, udaljeno četiri ki­lometra izgradili još jedan vodovod, odakle se napaja centralno naselje Rijeka. Naselje Džinići imaju poseban vodovod iz Cikota. Postoji još nekoliko vodovoda sa obližnjih izvora slabijeg kapaciteta, a mnoga domaćinstva uz vodovod imaju i vlastite bunare iz kojih se snabdijevaju vodom.

Narodna nošnja Ranije su u ovom naselju muškarci nosili čak­šire ili šalvare koje su opasivali pojasom, a nos­ili su i gunjeve. Šalvare su pravljene od crnog glota i imale su spušten zadnji dio (tur). Nošeni su i jeleci, a ispod njih košulje od pamuka. Na glavama su nosili fesove omotane pamrama ili krmezovima. Na nogama su nosili opanke pu­trovce i debele vunene čarape.

Žene su nosile dimije od pamuka i košul­jce koji su bili ukrašeni vezenim uzvodima. Na glavama su nosile šamije ili feredže sa zavicima kojima su skrivale lice. Po košuljcima su se zavis­no do godišnjeg doba, nosili jeleci ili pamuklije, a na nogama cipele ili opanci.

Reference

Vanjski linkovi

Zvanični sajt grada Gračanice