mini|Spomenik Ćiri Truhelki Ćiro Truhelka (2. 2. 1865. Osijek – 18. 9. 1942. Zagreb), polihistor.

Biografija Sin učitelja češkog porijekla Antuna Vjenceslava Truhelke i Marije rođ. Schön. Ćiro Truhelka završio je u Osijeku osnovno obrazovanje i niže razrede gimnazije, a dalje školovanje je nastavio u Zagrebu. U mladosti je pokazivao interes za slikarstvo i tehničke nauke, ali zbog slabijeg materijalnog stanja opredijelio se za historiju umjetnosti i historiju (1882-85). Doktorirao je 1885. disertacijom "Andria Medulić: njegov život i rad"Andria Medulić: njegov život i rad

Godine 1886. Truhelka je postao sekretar Muzejskog društva za Bosnu i Hercegovinu i prvi provizorni kustos budućeg Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine sa zadaćom da priprema njegovo buduće otvaranje 1888. Imao je 21 godinu kada je došao u Sarajevo. U Sarajevu je proživio četiri decenije. U Zemaljskom muzeju Truhelka je upravljao etnografskom, prethistorijskom i srednjovjekovnom zbirkom. Kao kustos uredio je bosanske paviljone na izložbama u Budimpešti (1896), Briselu (1897) i Parizu (1900). Godine 1905. naslijedio je Kostantina Hörmanna na mjestu direktora Zemaljskog muzeja i urednika Glasnika Zemaljskog muzeja (do 1920).

Zaslugom Ćire Truhelke Zemaljski muzej je 1913. dobio novu, svoju sadašnju zgradu. Truhelka je penzionisan 1922. i dalje je imao namjeru da živi u Osijeku, međutim imenovan je za profesora arheologije i historije umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Skoplju. Penzionisan je 1931. Posljednje godine života je proveo u Zagrebu.

Ćiro Truhelka je dao izuzetan doprinos u proučavanju historije Bosne i Hercegovine. Muzejski posao utjecao je na njegov raznovrstan interes. Prema opusu naučnog interesa Ćiro Truhelka je bio polihistor. Na mnogim mjestima i sam je u pravu kada u svojim Uspomenama kaže da je bio pionir. Na polju prethistorije bavio se iskopavanjem arheoloških nalazišta, ilirskih grobova i gradina na Glasincu, sojeničarskoog naselja u Donjoj Dolini i druga. To mu donosi priznanje antropološkog kongresa u Beču i članstvo u tom društvu. Istraživao je rimske i ranokršćanske spomenike u BiH. Na polju etnologije radio je na etnografskoj zbirci i dao prikaz narodnog života u BiH. Radi istraživanja naučio je albanski i turski jezik, što mu je značajno poslužilo u nekim njegovim radovima.

Izuzetno značajan doprinos Truhelka je ostvario na polju historije srednjovjekovne Bosne. Istakao se u istraživanju stećaka, materijalnoj kulturi, bosančici, topografiji, numizmatici, političkim, društvenim a i vjerskim prilikama u srednjovjekovnoj Bosni.

O njemu je napisan niz priloga i radova, a najbolje polazište za sagledavanje njegovog života i djela pruža zbornik radova koji mu je posvećen (Ćiro Truhelka, zbornik, Matica hrvatska, Zbornici i monografije, Zagreb 1994).

Reference

Literatura o Ćiri Truhelki Ivan Alilović, Ćiro Truhelka, “Biobibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine do god. 1918.”, Zagreb 1986, 117-118. Đuro Basler, Truhelka Ćiro, AL BiH, Tom I, Sarajevo 1988, 173. Anton Berisha, Ç’shkruante Qiro Truhelka në hyrjen e vëllimit “Arnautske priče”, të viti 1905?, Rilindija 17.9. 1988, 13. Šefik Bešlagić, Povodom dolaska grofa Tisze u Sarajevo 1918. godine (i rasprave Dr. Ć. Truhelke), Osječki zbornik 18-19, Osijek 1987, 389-398. Nenad Cambi, Truhelka i starokršćanska arheologija, “Ćiro Truhelka, zbornik”, Zagreb 1994, 33-49. Željko Demo, Arheologija srednjega vijeka i srednjovjekovni spomenici Bosne u radovima Ćire Truhelke, “Ćiro Truhelka, zbornik”, Zagreb 1994, 51-71. Andrej Čebotarev, Rukopisna ostavština Ćire Truhelke, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva XIX/3, Zagreb 1987, 76-77. Lidija Fekeža, Stogodišnjica Zemaljskog muzeja BiH (Osnivači 1: Osnova za kasnija istraživanja, Ćiro Truhelka), Oslobođenje 45/14327, Sarajevo 10.5. 1988, 8. Lidija Fekeža, Ćiro Truhelka – znanstvenik pionirskih podhvata (Interpretacije na razini evropske znanosti), Stećak II/23, Sarajevo 1995, 32-33. Ignacije Gavran, Doprinos jednog “kuferaša” u Bosni (O djelu Ćire Truhelke), Kalendar Svetoga Ante 2001, Sarajevo 2000, 93-98. Mirja Jarak, Ćiro Truhelka kao pionir starokršćanske arheologije, Marulić XXIII/1, Zagreb 1990, 14-22. Mira Kolar-Dimitrijević, Ćiro Truhelka – hrvatski povjesničar, “Ćiro Truhelka, zbornik”, Zagreb 1994, 91-104. Viktor Kopač, Dr Ćiro Truhelka (2.2. 1865-18.9. 1942), Povodom osamdesete obljetnice numizmatičke monografije “Slavonski Banovci”, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske XXVIII/1, Zagreb 1979, 36-39. Veselko Koroman, Truhelka Ćiro, “Kronološka bio-bibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine”, Hrvatska misao II/6, Sarajevo 1998, 165. Olga Lalević – Andrea Dautović, Pregled radova dr. Ćire Truhelke objavljenih u izdanjima Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Hrvatska misao IV/17, Sarajevo 2000, 359-370. Nives Majnarić-Pandžić, Ćiro Truhelka – profesor arheologije i historije umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Skoplju, Regiones paeninsulae Balcanicae et proximi orientis, Bamberg 1988, 414-424. Nives Majnarić-Pandžić, Ćiro Truhelka kao arheolog-prethistoričar, Marulić XXII/3, Zagreb 1989, 286-297. Nives Majnarić-Pandžić, Ćiro Truhelka (Osijek 1865-Zagreb 1942), Hrvatski narodni kalendar za prijestupnu 1992, Godina 40, Sarajevo 1991, 250-256. Nives Majnarić-Pandžić, Pogovor, “Ćiro Truhelka, Uspomene jednog pionira (s pogovorom Nives Majnarić-Pandžić)”, Azur Journal, Mala Azurova povjesnica, Knjiga 4, Zagreb 1992, 141-148. Nives Majnarić-Pandžić, Bibliografija, “Ćiro Truhelka, Uspomene jednog pionira (s pogovorom Nives majnarić-Pandžić)”, Azur Journal, Mala Azurova povjesnica, Knjiga 4, Zagreb 1992, 149-150. Nives Majnarić-Pandžić, Predgovor, “Ćiro Truhelka, zbornik”, Zagreb 1994, 7-8. Nives Majnarić-Pandžić, Truhelkin doprinos prapovijesnoj arheologiji Bosne i Hercegovine, “Ćiro Truhelka, zbornik”, Zagreb 1994, 19-31. Brunislav Marijanović, Ćiro Truhelka, Hrvatski narodni kalendar 1991, Godina 39, Sarajevo 1990, 201-202. Mirko Marjanović, Truhelka Ćiro, “Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas”, Hrvatska misao IV/14, Sarajevo 2000, 99. Rade Mihaljčić, Truhelka Ćiro, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 686-687. Nada Miletić, Ćiro Truhelka (1865-1942), “Spomenica stogodišnjice rada Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888-1988.”, Sarajevo 1988, 39-43. Ivan Mirnik, Ćiro Truhelka kao numizmatičar, Marulić XXII/3, Zagreb 1989, 298-306. Ivan Mirnik, Ćiro Truhelka kao numizmatičar, “Ćiro Truhelka, zbornik”, Zagreb 1994, 73-78. Shefquet Pllana, Qiro Truhelka si mibledhës, përkthues dhe botus e tregimeve popullore shqiptare nga Tetova dhe Malësia, Jehona 22/2, 1985, 33-42. Aleksandar Stipčević, Ćiro Truhelka kao albanolog, “Ćiro Truhelka, zbornik”, Zagreb 1994, 117-123. Jaroslav Šidak, Ćiro Truhelka – njegov život i rad (u povodu 10-godišnjice njegove smrti), Historijski zbornik 5, Zagreb 1952, 103-110. Ćiro Truhelka, Uspomene jednog pionira (s pogovorom Nives Majnarić-Pandžić), Azur Journal, Mala Azurova povjesnica, Knjiga 4, Zagreb 1992, 151. Benedikta Zelić-Bučan, Truhelkin rad na pismu i spomenicima bosančice, “Ćiro Truhelka, zbornik”, Zagreb 1994, 79-89. Dejan Zadro, Iz korespondencije Ćire Truhelke i Isidora Kršnjavog, Građa iz Arhiva Bosne i Hercegovine, god. 4, br. 4, Sarajevo 2012, 97-153. Muhamed Ždralović, Turska arhivska građa – izvor za proučavanje historije Bosne i Hercegovine u radovima Ćire Truhelke, “Ćiro Truhelka, zbornik”, Zagreb 1994, 105-115.

Kategorija:Historiografija Bosne i Hercegovine Kategorija:Historiografija srednjovjekovne Bosne Kategorija:Biografije, Osijek Kategorija:Hrvatski arheolozi Kategorija:Hrvatski historičari Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi Kategorija:Rođeni 1865. Kategorija:Umrli 1942.