mini|desno Grčki filozofski sistem utemeljen je na principima racionalizma. Također, to je i filozofija subjektivnog idealizma gdje se daje primat ideji nad samom materijom. Ta filozofija je humanistička a njen koncept je utopijskog karaktera. U grčkoj filozofiji država je identičan pojam samom društvu (i ovo mišljenje će se zadržati sve do Ibn Halduna). Po Grcima država mora da postane oličenje općeg dobra, a opće dobro može da bude utemeljeno samo na univerzalnom principu pravde. Upravo je država bila jedan od predmeta istraživanja najvećih antičkih grčkih filozofa: Platona i Aristotela.
U zapadnoj tradiciji, antičku filozofiju su prvenstveno razvili Sokrat, Platon i Aristotel. Antička filozofija, međutim, uključuje i predsokratovce, helenističku filozofiju i rimsku filozofiju. Antička filozofija na Zapadu razlikuje se od srednjovjekovne filozofije, koja je bila pod velikim utjecajem kršćanstva i islama. Drevne filozofije iz ne-zapadnih tradicija, kao što su kineska ili indijska filozofija, često imaju jake etičke ili religijske brige koje su i danas glavni dijelovi tradicija.
Kosmološko razdoblje Miletska škola Tales (624-547. p. n. e.) Anaksimen (558-524. p. n. e.) Anaksimandar (610-546. p. n. e.)
Pitagorejci Pitagora (580-500. p. n. e.) Hipasus Filolaj Arhita
Heraklit Elejska škola Ksenofan Parmenid Zenon Melisus
Posrednici Empedoklo Anaksagora
Atomizam Leukip Demokrit
Antropološko razdoblje Sofisti Protagora Gorgija Hipija Kritija
Diogen Apolonjanin (oko 5.st. p. n. e.) Sokrat (469-399. p. n. e.) Platon (427-347. p. n. e.) Aristotel (384-322. p. n. e.)
Helenističko-rimsko razdoblje Stoicizam Kleant Hrizip Seneka Epiktet Marko Aurelije
Epikur (341-270. p. n. e.) Skepticizam Piron iz Elide Sekst Empirik Karnead
Neoplatonizam Rimska filozofija
Također pogledajte Filozofija Kirenska škola
Reference
Antička