mini|desno|300px|Sudoku jedan primjer
Sudoku je jedan oblik magičnog kvadrata u kome je cilj kvadrat sa mrežom 9 x 9 ispuniti brojevima od 1 do 9 i to tako da se u svakom redu, stupcu, kao i kvadratu 3 x 3, pojedini broj nalazi samo jednom. Sudoku je izmislio amerikanac Howard Garns pod imenom NumberPlace 1979. godine, ali je tek u Japanu 1986 pod imenom Sudoku postao popularan. Postoje također i druge razvijenije verzije Sudoku, sa npr. 12 x 12 polja. Sastavljač sudokua daje djelomično ispunjenu mrežu, koja rješavače navodi na jedinstveno rješenje. Na primjer, nijedna brojka ne može se pojaviti dva puta u istom redu, koloni ili na bilo kojem od ukupno devet 3 × 3 kvadratića.
Iako su francuske novine objavile varijacije zagonetke u 19. vijeku, moderni sudoku je postao popularan 1986. kada je japanska kompanija Nikoli, objavila zagonetku pod imenom Sudoku, što znači jedan broj. Službeno je postao priznat u 2005. godini kad je počeo da se pojavljuje u zapadnim medijima i publikacijama.
Historija thumb|lijevo|200px|Isječak iz novina La France, 6. jula 1895. Uputstva za rješavanje zagonetke glase: "koristiti brojeve od 1 do 9, svaki devet puta da bi se ispunila mreža na takav način da horizontalne, vertikalne i dvije glavne dijagonalne linije imaju isti zbir." Brojne zagonetke su se pojavile u novinama krajem 19. vijeka, kada su francuski sastavljači počeli eksperimentirati sa uklanjanjem brojeva iz magičnih kvadrata. Le Siècle, pariski dnevni list, objavio je 19. novembra 1892. djelomično ispunjen 9 × 9 magični kvadrat sa 3 × 3 pod-kvadrata. To nije bio pravi Sudoku jer je sadržavao dvocifrene brojeve i bile su potrebne aritmetičke operacije a ne logika za rješavanje, ali je postojala zajednička ključna karakteristika: svaki redak, stupac i pod-kvadrat imao je isti zbir.
6. jula 1895. godine rival Le Siècle-a, La France, rafinirao je zagonetku tako da je skoro imala moderni izgled Sudokua. Pojednostavljen je 9 × 9 magični kvadrat, tako da su svaki redak, stupac i razbijene dijagonale sadržavale samo brojke od 1 do 9, ali nisu se ispunjavali pod-kvadrati. Iako se nisu ispunjavali, svaki od 3 × 3 pod-kvadrata ustvari su sačinjavali brojeve 1-9 a slomljene dijagonale dovodile su do samo jednog rješenja. Ove sedmične zagonetke redovno su izlazile u francuskim novinama kao što su L'Echo de Paris i to je trajalo oko deset godina, ali je prestalo izbijanjem Prvog svjetskog rata.
Moderni Sudoku je najvjerovatnije anonimno dizajnirao Howard Garns, 74-godišnji penzionisani arhitekt i samostalni sastavljač zagonetki iz Connersville-a, Indiana, i prvi put je objavljen 1979. godine u magazinu Dell pod nazivom razmjestite brojeve (što predstavlja najstariji poznati primjer modernog Sudokua). Garnsovo ime je uvijek prisutno na popisu saradnika kada su u pitanju Dellove zagonetke i igre riječi. Umro je 1989. godine prije nego je imao priliku vidjeti svoju kreaciju kao svjetski fenomen. Nije jasno da li je Garns bio upoznat s bilo kojim od gore navedenih francuskih novina koje su objavljivale prve verzije Sudokua.
Zagonetka je prvi put uvedena u Japanu od strane izdavačke kuće Nikoli u svom izdanju Mjesečni Nikolist u aprilu 1984. pod nazivom što može biti prevedeno kao "brojka mora biti sama" ili "brojke se pojavljuju samo jednom." Kasnije, Maki Kaji predsjednik Nikolija skratio je ime u Sudoku. Sudoku je registrirani zaštitni znak u Japanu i zagonetka se općenito naziva , ili neformalno, spajajući dvije riječi, .
Godine 1986. Nikoli je predstavio dvije inovacije: broj datosti je ograničen na ne više od 32 polja, a zagonetka je postala "simetrična" (što znači datosti su raspoređene u rotacijski simetričnim poljima). Danas se Sudoku objavljuje u glavnim japanskim časopisima, a jedan od njih je Asahi Shimbun . Magazin Times u Londonu počeo je objavljivati Sudoku 2004.
Reference
Kategorija:Apstraktne strategijske igre Kategorija:Latinski kvadrati Kategorija:Logičke zagonetke Kategorija:NP-kompletni problemi Kategorija:Računarski potpomognuti dokazi Kategorija:Rekreacijska matematika