mini|300px|Fermi-Diracova distribucija kao funkcija omjera ε/μ ucrtana za 4 različite temperature U kvantnoj statističkoj fizici, Fermi-Diracova statistika opisuje distribuciju fermiona po energetskim stanjima, u stanju termodinamičke ravnoteže. Za razliku od klasične fizike i klasične statističke fizike, u ovom slučaju čestice se ponašaju tako da: nije moguće razlučiti dva fermiona, to su indentične čestice vrijedi Paulijev princip isključenja, prema kojem se dva fermiona ne mogu istovremeno nalaziti u istom kvantnom stanju. Za Fermi-Diracovu statistiku, očekivani broj čestica koje se nalaze u stanju sa energijom dat je kao:
gdje je: broj čestica u stanju i energija stanja i je degeneracija stanja i (broj stanja sa energijom ), hemijski potencijal, često nazvan Fermijeva energija Boltzmannova konstanta apsolutna temperatura
U slučaju kada je Fermijeva energija i nema degeneracije, tj. , funkcija se naziva Fermijeva funkcija:
Mnoštvo fermiona koji međusobno ne intereagiraju i slijede Fermi-Diracovu statistiku naziva se fermionski plin.
Ova statistička distribucija uvedena je 1926. godine od strane Enrica Fermija i Paula A. M. Diraca. Vjerovatno najpoznatiji primjer primjene ove distribucije je opis vodljivih elektrona u metalu, koji je dao Arnold Sommerfeld 1927. godine.
Također pogledajte Bose–Einsteinova statistika
Kategorija:Kvantna mehanika