Krpelj je naziv za male paučnjake iz nadporodice Ixodoidea. Krpelji spadaju u ektoparazite (vanjske parazite) i hrane se krvlju sisara, ptica i ponekad gmizavaca i vodozemaca. Krpelji su važni vektori u prenosu bolesti. Radi se o srodnicima pauka (imaju osam nogu) dugačkim do dva centimetra, žute ili smeđe boje.
Podjela
Krpelji spadaju u grupu člankonožaca iz reda acari.
Ima ih oko 300 vrsta.
Krpelji se dijele u 3 porodice:
Ixodidae - krpelji šikara - tvrdi krpelji Argasidae - krpelji nastambi - meki krpelji Nuttalliellidae - samo jedna vrsta - Nuttalliella namaqua
Pridjev "tvrd" ili "mekan" odlično odgovara opisu. Krpelja koji se nije preobrazio pijući krv domaćina je izuzetno teško mehanički uništiti.
Životni ciklus mini|lijevo|300px|Šema životnog ciklusa krpelja Životni ciklus "tvrdih krpelja" traje od jedne do tri godine, i po vrsti životnog ciklusa krpelji se dijele na jednogostne, dvogostne i trogostne (u zavisnosti od broja domaćina koji su potrebni za ciklus). Slijedi opis trogostnog životnog ciklusa:
Odrasla ženka krpelja spada sa svog zadnjeg domaćina, izbacije jaja i umire. Male šestonoge larve se skupljaju na travi i lišću ne daleko od nivoa zemlje, nakon čega se kače na svog prvog domaćina. Nakon nekog vremena hranjenja opet padaju na zemlju. Zatim se presvlače u stadij nimfe (duga oko 1,5 mm) i opet kače na drugog domaćina. Poslije sazrijevanja nimfe opet padaju na zemlju i presvlače se u stadij adulta (odraslog krpelja). Nakon toga se pare i ponovo počinje novi ciklus. Krpelji se pare seksualno, unutrašnjom oplodnjom.
Prenos bolesti mini|desno|300px|Rasprostranjenost borelioze (lajmske bolesti) Krpelji su veoma značajni vektori u prenosu nekih bolesti kod ljudi i životinja. U najčešće bolesti spadaju:
Lajmska bolest (borelioza) Krpeljski meningoencefalitis Babezioza Anaplazmoza Tularemija Krpeljska paraliza Citaukszoonoza
Također pogledajte Bolest plavog jezika
Vanjski linkovi
Krpelj, opasnost iz trave
Kategorija:Paučnjaci Kategorija:Paraziti