Mir znači društveno prijateljstvo i harmoniju u odsustvu neprijateljstva i nasilja. U društvenom smislu, mir se obično definiše kao nedostatak sukoba (kao što je rat) i slobodu od straha od nasilja između pojedinaca ili grupa (još su Rimljani mir definisali kao odsustvo ratova; Pax, absentia belli). Druge definicije mira uključuju slobodu od prepirki, spokoj, harmoniju ili unutarnje zadovoljstvo i vedrinu i dr. jer se značenje riječi mir mijenja s kontekstom.
"Psihološki mir" (kao što su mirno razmišljanje i emocije) je lošije definisan, ali je možda neophodan prethodnik uspostavljanju "mira u ponašanju". Mirno ponašanje ponekad proizlazi iz "mirnog unutrašnjeg raspoloženja". Neki tvrde da unutrašnje kvalitete kao što su smirenost, strpljenje, poštovanje, saosjećanje, ljubaznost, samokontrola, hrabrost, umjerenost, praštanje, smirenost i sposobnost da se vidi šira slika mogu promovisati mir unutar pojedinca, bez obzira na vanjske okolnosti njihovog života.
U svojem najfantastičnijem značenju, mir označava stanje potpune harmonije, bez ikakvih konflikata ne samo između ljudi, nego i između ljudi i prirode, i stvorenja u prirodi (međusobno).
Organizacija koja je zadužena za održavanje mira između naroda su Ujedinjene nacije. Mir može biti dobrovoljan, tako da se potencijalni agresori obvezuju da će se suzdržavati od "nemira", ali može biti i prisilan, tako da se oni koji bi mogli izazivati nemire prisile na mir. Od 1945. svijet je bio samo 26 dana bez ratova.
Neke su države ipak u nekoliko generacija očuvali mir. To su na primjer Švicarska, Kostarika, Švedska, kao i neke grupe ljudi kao što su Amiši...
Historija
Mir se kovao diplomatskim putem u obliku kraljevskih brakova, kako u dalekoj prošlosti tako i u modernom vremenu. Dva rana primjera kraljevskih brakova koji su korišteni za uspostavljanje diplomatskih odnosa su Hermodike I, koja se udala za kralja Frigije oko 800. p. n. e, i Hermodike II, koja se udala za kralja Lidije oko 600. p. n. e. Oba braka su uključivala grčke princeze iz Agamemnonove kuće i kraljeve iz današnje Turske. Brakovi između grčkih princeza i kraljeva Frigije i Lidije imali su značajan uticaj na regiju, što je dovelo do prenošenja važnih tehnoloških inovacija iz Anadolije u Grčku. Konkretno, Frigijci su uveli grčko pismo, dok su Lidijci bili pioniri u korištenju kovanica kao oblika novca. Oba izuma brzo su prihvatili okolni narodi kroz trgovinu i saradnju.
Mir se nije uvijek postizao mirnim putem; u mnogim slučajevima su ga sprovodili pobjednici rata, često upotrebom nasilja i prinude. U svom djelu Agricola, rimski historičar Tacit, strastveno i kritički piše o pohlepi i aroganciji Rimskog Carstva, prikazujući ga kao nemilosrdnu i sebičnu silu. Jedna, za koju Tacit kaže da je od kaledonskog poglavice Kalgaka, završava se sa: "Auferre trucidare rapere falsis nominibus imperium, atque ubi solitudinem faciunt, pacem appellant."("Pustošiti, klati, uzurpirati pod lažnim titulama, oni nazivaju carstvom; a tamo gdje naprave pustinju, zovu to mir." - Oxford revidirani prijevod).
Rasprava o miru je stoga u isto vrijeme i ispitivanje njegovog oblika. Je li to jednostavno odsustvo masovnog organiziranog ubijanja (rata), ili mir zahtijeva poseban moral i pravdu? (pravedni mir). Društveni mir se može posmatrati u najmanje dva oblika:
Jednostavno mirovanje oružja, odsustvo rata. Odsustvo rata praćeno posebnim zahtjevima za međusobno rješavanje odnosa, koje karakteriše pravda, međusobno poštovanje, poštovanje zakona i dobra volja.
Od 1945. Ujedinjene nacije i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija djeluju u cilju rješavanja sukoba bez rata. Ipak, nacije su od tada ulazile u brojne vojne sukobe.
Organizacije i nagrade Ujedinjene nacije
Ujedinjene nacije (UN) su međunarodna organizacija čiji su navedeni ciljevi olakšavanje saradnje u oblasti međunarodnog prava, međunarodne sigurnosti, ekonomskog razvoja, društvenog napretka, ljudskih prava i postizanja mira u svijetu. Osnovane su 1945. nakon Drugog svjetskog rata da zamijene Društvo naroda, da zaustave ratove između zemalja i da obezbijede platformu za dijalog.
Nakon odobrenja Vijeća sigurnosti, UN šalje mirovne snage u regije u kojima je oružani sukob nedavno prestao ili je pauziran kako bi izvršili uslove mirovnih sporazuma i obeshrabrili borce od obnavljanja neprijateljstava. Budući da UN ne održava vlastitu vojsku, mirovne snage dobrovoljno obezbjeđuju države članice UN-a. Snage, koje se nazivaju i "Plavi šljemovi", koje sprovode sporazume UN-a dobijaju medalje Ujedinjenih nacija, koje se smatraju međunarodnim odlikovanjima umesto vojnim. Mirovne snage u cjelini dobile su Nobelovu nagradu za mir 1988.
Policija
Obaveza države da obezbijedi mir unutar svojih granica obično je zadatak policije. Policija je konstituisano tijelo lica koje je država ovlastila da sprovode zakon, štite živote, slobodu i imovinu građana i sprječava kriminal i građanske nemire. Njihova ovlaštenja uključuju moć hapšenja i legitimnu upotrebu sile. Policijske snage se često definišu kao odvojene od vojske i drugih organizacija uključenih u odbranu države od stranih agresora; međutim, žandarmerija je vojna formacija koja obavlja policijske i neke druge zadatke. Policijske snage su obično službe javnog sektora koje se finansiraju iz poreza.
Nacionalna sigurnost
Aparat nacionalne sigurnosti jedne države odgovoran je za obezbjeđivanje mira i sigurnosti od stranih prijetnji i agresije. Nacionalnu sigurnost može ugroziti niz faktora, uključujući akcije drugih država (kao što su vojni ili elektronski napadi), nasilne nedržavne aktere (kao što su teroristički napadi), organizirane kriminalne grupe (kao što su narko karteli) i prirodne katastrofe (kao što su poplave i zemljotresi). Sistemski pokretači nesigurnosti, koji mogu biti transnacionalni, uključuju ekonomsku nejednakost i marginalizaciju, političku isključenost, klimatske promjene i nuklearnu proliferaciju. Obzirom na širok spektar rizika, očuvanje mira i sigurnosti jedne nacionalne države ima nekoliko dimenzija, uključujući ekonomsku sigurnost, energetsku sigurnost, fizičku sigurnost, sigurnost životne sredine, sigurnost hrane, sigurnost granica i sajber sigurnost. Ove dimenzije su usko povezane sa elementima nacionalne moći.
Društvo naroda
Glavna preteča Ujedinjenih nacija bilo je Društvo naroda. Nastalo je na Pariskoj mirovnoj konferenciji 1919., a proizašao je iz zalaganja Woodrow Wilsona i drugih idealista tokom Prvog svjetskog rata. Pakt Društva naroda uključen je u Versajski sporazum 1919, a Društvo je osnovano u Ženevi i funkcionisalo je do njenog raspada kao rezultat Drugog svjetskog rata i zamjene od strane Ujedinjenih nacija. Velike nade koje su se polagale u Društvo 1920-ih, na primjer među članovima Unije društva naroda, ustupile su mjesto široko rasprostranjenom razočaranju 1930-ih, dok se Unija borila da odgovori na izazove nacističke Njemačke, fašističke Italije i Japana.
Istaknuti učenjak, Sir Alfred Eckhard Zimmern, koji se smatra jednim od najutjecajnijih intelektualaca Društva naroda, crpio je inspiraciju za svoje studije iz klasika, zajedno s drugim britanskim naučnicima kao što su Gilbert Murray i Florence Stawell. Ova grupa naučnika se često naziva skupom "Grčka i mir", zbog njihovog zajedničkog interesa za drevnu grčku civilizaciju i promociju mira.
Stvaranje Društva naroda i nada u informisano javno mnijenje o međunarodnim pitanjima (koju je, na primjer, izrazila Unija za demokratsku kontrolu tokom Prvog svjetskog rata), također je dovela do stvaranja tijela posvećenih razumijevanju međunarodnih poslova, nakon Prvog svjetskog rata, kao što su Vijeće za vanjske odnose u New Yorku i Kraljevski institut za međunarodne poslove u Chatham House u Londonu.
Nobelova nagrada za mir
Od 1901. Nobelova nagrada za mir je najprestižnija svjetska nagrada koja se dodjeljuje pojedincima ili organizacijama koji su dali značajan doprinos miru. Nagradu dodjeljuje Norveški Nobelov komitet, grupa od pet pojedinaca koje je izabrao norveški parlament. Nominovani za nagradu dolaze iz cijelog svijeta i često su oni koji su radili na okončanju sukoba, zaštiti ljudskih prava ili promovisanju humanitarnih akcija. Dodjeljuje se svake godine međunarodno zapaženim ličnostima nakon stvaranja nagrade oporukom Alfreda Nobela. Prema Nobelovoj volji, Nagrada za mir biće dodijeljena osobi koja je "...učinila najviše ili najbolje djelo za bratstvo među narodima, za ukidanje ili smanjenje stalnih vojski, te za održavanje i unapređenje mira."
Rhodes, Fulbright i Schwarzman stipendije U stvaranju Rhodes stipendija za izvanredne studente iz Sjedinjenih Država, Njemačke i većeg dijela Britanskog Carstva, Cecil Rhodes je 1901. napisao da je "cilj da će razumijevanje između tri velike sile učiniti rat nemogućim, a obrazovni odnosi čine najčvršću vezu." Ova mirovna svrha Rhodes stipendija bila je vrlo istaknuta u prvoj polovini 20. stoljeća, a postala je ponovo istaknuta u posljednjih nekoliko godina pod upraviteljem Rhodes kuće Donaldom Markwellom,Cecil Rhodes's goal of Scholarships promoting peace highlighted – The Rhodes Scholarships . Various materials on peace by Warden of the Rhodes House Donald Markwell in Markwell, "Instincts to Lead": On Leadership, Peace, and Education. Connor Court, 2013. historičarem koji je razmišljao o uzrocima rata i mira.npr. Donald Markwell, John Maynard Keynes and International Relations: Economic Paths to War and Peace. Oxford: Oxford University Press, 2006. Ova vizija je uveliko uticala na senatora J. Williama Fulbrighta u cilju Fulbrightove stipendije za promovisanje međunarodnog razumijevanja i mira, te je vodila mnoge druge međunarodne programe stipendija,http://www.politics.ox.ac.uk/materials/news/Fulbright_18May12_Arndt.pdf , uključujući Schwarzman stipendija za Kinu koju je ustanovio Stephen A. Schwarzman 2013.Vidjeti npr, "The Rhodes Scholarships of China" u Donald Markwell, "Instincts to Lead": On Leadership, Peace, and Education, Connor Court, 2013.
Gandijeva nagrada za mir
Međunarodnu Gandhijevu nagradu za mir, nazvanu po Mahatma Gandhiju, svake godine dodjeljuje Vlada Indije. Pokrenuta je 1995. povodom 125. godišnjice njegovog rođenja kao počast idealima koje je zagovarao Gandhi. Ovo je godišnja nagrada koja se dodjeljuje pojedincima i institucijama za njihov doprinos društvenoj, ekonomskoj i političkoj transformaciji kroz nenasilje i druge Gandhijeve metode. Nagrada sadrži Rs. 10 miliona u gotovini, konvertibilno u bilo koju valutu na svijetu, plaketu i citat. Nagrada se dodjeljuje svim osobama bez obzira na nacionalnost, rasu, vjeru ili spol.
Studentska nagrada za mir
Studentska nagrada za mir dodjeljuje se svake dvije godine studentu ili studentskoj organizaciji koja je dala značajan doprinos promicanju mira i ljudskih prava.
Nagrada za mir Ahmedija
Nagrada za mir Ahmedija dodjeljuje se svake godine "kao priznanje za doprinos pojedinca ili organizacije za unapređenje stvari mira". Nagradu je prvi put pokrenuo 2009. godine Komitet za nagradu za mir Ahmadija muslimana pod direktivom halife muslimanske zajednice Ahmadija, Mirze Masroora Ahmada.
Sidnejska nagrada za mir Svake godine u prvoj sedmici novembra, Sidnejska fondacija za mir dodjeljuje Sidnejsku nagrada za mir. Dodeljuje se organizaciji ili pojedincu čiji je život i rad pokazao značajan doprinos:
Postizanju mira uz pravdu na lokalnom, nacionalnom ili međunarodnom planu Promociju i ostvarivanje ljudskih prava Filozofiju, jezik i praksu nenasilja
Muzeji
Muzeji mira su muzeji koji dokumentuju historijske mirovne inicijative. Mnogi pružaju programe zastupanja za nenasilno rješavanje sukoba. To može uključivati sukobe na ličnom, regionalnom ili međunarodnom nivou.
Teorije U svijetu mirovnih studija postoji mnogo različitih teorija "mira", što uključuje proučavanje deeskalacije, Definicija "mira" može varirati sa religijom, kulturom ili predmetom studiranja.
Rvnoteža snaga