Zavala je naseljeno mjesto u općini Ravno u Bosni i Hercegovini. Administrativno pripada Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Smještena je na jugozapadnom području Popovog polja, između brda Ostrog i Klisure, u blizini Vjetrenice i Trebišnjice. Područje Zavale poznato je po manastiru Zavala, arheološkom lokalitetu Crkvina i ostacima nekadašnje uskotračne željezničke pruge koja je povezivala Gabelu sa Zelenikom.
Geografija
Zavala se nalazi u jugozapadnom dijelu Popovog polja, u prostoru između brda Ostrog i Klisure. Naselje pripada krškom području južne Hercegovine, koje karakteriziraju vapnenački reljef, brojne vrtače, ponori i podzemni tokovi. U neposrednoj blizini Zavale nalazi se pećina Vjetrenica, dok se Trebišnjica pruža sjeveroistočno od naselja.
Područje Zavale nalazi se unutar šireg prostora zaštićenog pejzaža Vjetrenica – Popovo polje. Vjetrenica je 2024. upisana na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine kao prirodno dobro "Vjetrenica Cave, Ravno", zbog izuzetne vrijednosti podzemnog krškog ekosistema i njegove biološke raznolikosti.
Historija
Srednji vijek
Zavala se u pisanim izvorima prvi put spominje 1362. pod starim oblikom Çaualla. Prema istraživanjima lingvistike i onomastike koje je proveo Domagoj Vidović, naziv potječe od domaće riječi (apelativa) zavala, čije značenje opisuje geografski položaj – udolinu ili manju dolinu koja je sa svih strana okružena uzvišenjima i brdima. Iz tog vremena sačuvan je dokument u kojem se navode imena tadašnjih mještana – Božitko, Bogdan Pribišić i Pribina Gojković. U dokumentima iz 15. stoljeća u selu se spominju i Bogdanovići, a 1436. navode ljudi kneza Grgura Nikolića iz Zavale i Velje Vasi.
Naselje se nalazilo u jugozapadnom dijelu historijskog područja Popova, u blizini srednjovjekovnog Popovskog grada. Šire područje bilo je povezano s lokalnim velikaškima koji su imali posjede i politički utjecaj u Popovu.
Arheološki nalazi na lokalitetu Crkvina potvrđuju postojanje sakralnih objekata u Zavali mnogo prije prvog sačuvanog pisanog spomena ovog naselja. Na ovom lokalitetu otkriveni su ostaci arhitekture iz predromaničkog i romaničkog razdoblja.
Osmansko razdoblje
Područje Popova potpalo je pod osmansku vlast sredinom 1460-ih godina. U prvom osmanskom popisu Hercegovine iz 1475–1477. Zavala je zabilježena kao naseljeno mjesto sa 15 domaćinstava i dva neoženjena muškarca. U istom popisu zabilježena su i druga naselja jugozapadnog Popova, među njima Ravno, Čvaljina, Orahov Do i Dvrsnica.
Za Zavalu je osmansko razdoblje posebno značajno zbog razvoja njenog crkvenog života. Prvi pouzdani pisani spomen manastira Zavala potječe iz 1514. Riječ je o dokumentu kojim je zabilježena prodaja vinograda u Orahovom Dolu manastirskom igumanu Serafionu.
O vremenu osnivanja manastira nema pouzdanih podataka. Zbog toga se 1514. godina u historiografiji uzima kao godina njegovog prvog pouzdanog spomena, a ne nužno kao godina njegova osnivanja.
Manastir je krajem 16. stoljeća obnovljen. Godine 1587. izdan je osmanski ferman kojim je dopuštena obnova dotrajale manastirske crkve, uz uslov da njene dimenzije ne budu veće od prethodnih. Današnja crkva Vavedenja Presvete Bogorodice, koja čini centralni dio manastirskog kompleksa, u velikoj mjeri potječe iz te građevinske faze.
Krajem 16. i početkom 17. stoljeća Zavala je postala značajan pravoslavni duhovni centar u Popovu. U manastiru su razvijala prepisivačka djelatnost i veze s drugim pravoslavnim crkvenim centrima, a njegova crkva dobila je posebno umjetničko obilježje početkom 17. stoljeća. Godine 1619. njenu unutrašnjost oslikao je Georgije Mitrofanović, slikar i hilandarski monah, čiji se rad ubraja među značajnija ostvarenja zidnog slikarstva tog vremena u Hercegovini.
Austrougarski period mini|desno|300px|Stara željeznička stanica Zavala, prenamijenjena u restoran Razvoj Zavale krajem 19. i početkom 20. stoljeća bio je povezan s izgradnjom uskotračne željezničke mreže u Hercegovini. Pruga Gabela–Zelenika puštena je u saobraćaj 1901. i povezivala je hercegovačko zaleđe s jadranskim lukama i područjem Boke kotorske.
Zgrada nekadašnje željezničke stanice sačuvana je nakon ukidanja pruge i danas je prenamijenjena u ugostiteljski objektt.
Željeznička infrastruktura Zavale dio je šireg sistema objekata i trase stare uskotračne pruge na području općine Ravno, koji Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika prepoznaje kao značajan dio kulturno-historijskog nasljeđa ovog područja.
Stanovništvo
Također pogledajte Manastir Zavala Popovo Ravno Vjetrenica
Reference
Vanjski linkovi Službeni sajt općine Ravno Službeni sajt Pećine Vjetrenica