Pravosudni sistem Bosne i Hercegovine obuhvata sudove, tužilaštva i institucije pravosudne uprave i samouprave organizirane na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta, uz daljnju teritorijalnu organizaciju redovnih sudova i tužilaštava unutar entiteta. Sistem ne čini jedinstvenu hijerarhijsku cjelinu: sudovi odlučuju u sudskim postupcima, tužilaštva vrše tužilačku funkciju i krivično gonjenje, dok Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV) imenuje nosioce većine redovnih sudskih i tužilačkih funkcija, vodi disciplinske postupke i obavlja druge zakonom određene poslove pravosudne uprave, bez sudske ili tužilačke funkcije.

Pravni okvir Rad Suda Bosne i Hercegovine uređen je Zakonom o Sudu Bosne i Hercegovine, dok je Tužilaštvo BiH uređeno Zakonom o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Rad VSTV-a uređen je Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, izvorno usvojenim 2004. godine (Službeni glasnik BiH, broj 25/04), uz više izmjena i dopuna, posljednje dvije 2024. godine (brojevi 9/24 i 50/24), nakon značajnije izmjene iz 2023. godine (broj 63/23).

Sudstvo entiteta uređeno je posebnim zakonima: Zakonom o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, br. 38/05, 22/06, 63/10, 72/10, 7/13, 52/14 i 85/21) i Zakonom o sudovima Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, br. 37/12, 44/15 i 100/17), dok je sudstvo Brčko distrikta uređeno Zakonom o sudovima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, u skladu sa Statutom Distrikta.

Organizacija pravosudnog sistema Pravosudni sistem Bosne i Hercegovine sastoji se od više odvojenih, funkcionalno povezanih sudskih i tužilačkih sistema te zajedničkih regulatornih institucija. Sudovi su organizirani na nivou države, entiteta i Brčko distrikta, uz kantonalne i općinske sudove u Federaciji BiH te okružne, osnovne i privredne sudove u Republici Srpskoj. Tužilaštvo BiH je sui generis institucija i nije nadređeno entitetskim tužilaštvima, niti između njih postoji hijerarhijski odnos. VSTV imenuje sudije redovnih sudova i tužioce obuhvaćene Zakonom o VSTV-u te odlučuje o njihovoj disciplinskoj odgovornosti; u pitanjima poput sudskih i tužilačkih budžeta i zakonodavnih inicijativa djeluje u odnosu s nadležnim organima izvršne i zakonodavne vlasti.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Ustavni sud BiH nije dio sistema redovnih sudova, već posebna ustavna institucija čije su nadležnosti utvrđene članom VI Ustava Bosne i Hercegovine. Ustavni sud ima apelacionu nadležnost nad odlukama redovnih sudova u pitanjima koja se tiču Ustava; prema sudskoj praksi, ova nadležnost obuhvata i disciplinske odluke VSTV-a, budući da je Ustavni sud VSTV u tom svojstvu okarakterizirao kao nezavisan i nepristrasan tribunal u smislu Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Ustavni sudovi entiteta Pored Ustavnog suda BiH, oba entiteta imaju vlastite ustavne sudove. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučuje o ustavnosti federalnih i kantonalnih propisa, sporovima između pojedinih nivoa vlasti u Federaciji te drugim pitanjima utvrđenim Ustavom Federacije BiH, uključujući ustavna pitanja koja mu predoče Vrhovni ili kantonalni sudovi i određene sporove u vezi sa zaštitom lokalne samouprave. Ustavni sud Republike Srpske ocjenjuje saglasnost zakona, drugih propisa i općih akata s Ustavom Republike Srpske, saglasnost propisa i općih akata sa zakonom te, između ostalog, rješava ustavom određene sukobe nadležnosti.

Entitetski ustavni sudovi nisu dio redovne žalbene hijerarhije niti je Ustavni sud BiH njihov redovni viši sud. Ustavni sud BiH, međutim, prema članu VI.3(a) Ustava BiH odlučuje o usklađenosti odredbi ustava i zakona entiteta s Ustavom Bosne i Hercegovine, a u okviru apelacione nadležnosti iz člana VI.3(b) može ispitivati i odluke entitetskih ustavnih sudova kada se njima pokreće pitanje zaštićeno Ustavom BiH. U predmetu AP-527/04 Ustavni sud BiH izričito je potvrdio svoju nadležnost da ispita da li je odluka ustavnog suda entiteta u saglasnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine.

VSTV BiH ne imenuje sudije ustavnih sudova entiteta, ali prema Zakonu o VSTV-u daje prijedloge nadležnim organima u vezi s predlaganjem i izborom sudija Ustavnog suda Republike Srpske i imenovanjem sudija Ustavnog suda Federacije BiH, nakon pribavljanja mišljenja odgovarajućeg ustavnog suda.

Sud Bosne i Hercegovine

Historijat Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je 12. novembra 2000. godine odlukom broj 50/00 nametnuo Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine, radi osiguranja djelotvornog vršenja nadležnosti države i poštivanja ljudskih prava i vladavine prava na njenoj teritoriji. Sam Sud kao institucija uspostavljen je tek odlukom visokog predstavnika Wolfganga Petritscha od 8. maja 2002. godine, kojom je imenovano sedam sudija koji su sačinjavali Opću sjednicu i Apelaciono odjeljenje. Kako je Izborna komisija Bosne i Hercegovine 19. aprila 2002. raspisala Opće izbore za 5. oktobar 2002, prvobitni prioritetni zadatak Apelacionog odjeljenja bio je rješavanje izbornih žalbi u tom izbornom ciklusu. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine potom je usvojila Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine na sjednici Doma naroda održanoj 25. juna 2002. i sjednici Predstavničkog doma održanoj 3. jula 2002. godine. Prvobitni zakon iz 2002. predviđao je samo Opću sjednicu i tri odjeljenja bez unutrašnjih odjela; izmjenama zakona iz 2002. i 2004. godine unutar Krivičnog i Apelacionog odjeljenja najprije je uspostavljen Odjel II, nadležan za organizirani, privredni kriminal i korupciju, a potom Odjel I, nadležan za ratne zločine. Sporazumom iz decembra 2004. godine uspostavljen je Ured registrara Suda BiH, kao međunarodna organizacija zadužena za upravljanje i podršku novouspostavljenim odjelima. U izgradnji Suda značajno je učestvovala i međunarodna zajednica, kroz angažman međunarodnih sudija u Odjelima I i II Krivičnog i Apelacionog odjeljenja; prema Ivaniševićevoj analizi ovog modela, riječ je o postupnoj transformaciji od hibridnog modela, oslonjenog na međunarodno osoblje, ka potpuno domaćoj instituciji - Sud danas zapošljava isključivo domaće osoblje.

Organizacija i odjeljenja Sud Bosne i Hercegovine djeluje kroz Opću sjednicu i tri odjeljenja: Krivično, Upravno i Apelaciono. Krivično odjeljenje sastoji se od najmanje deset sudija i podijeljeno je na tri odjela: Odjel I za ratne zločine, Odjel II za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju, te Odjel III za ostala krivična djela iz nadležnosti Suda. Upravno odjeljenje sastoji se od najmanje pet sudija. Apelaciono odjeljenje sastoji se od najmanje deset sudija i podijeljeno je na tri odjela koji odgovaraju odjelima Krivičnog odjeljenja.

Nadležnost i pravni lijekovi Sud BiH nadležan je za krivična djela utvrđena zakonom države Bosne i Hercegovine i drugim zakonima kada je njima određena nadležnost Suda, za upravne sporove u kojima se osporava zakonitost akata institucija BiH, za rješavanje sukoba nadležnosti između sudova iz entiteta, te sudova entiteta i sudova Brčko distrikta, kao i za apelacionu nadležnost nad odlukama vijeća Suda donesenim u prvom stepenu. Apelaciono odjeljenje odlučuje o pravnim lijekovima izjavljenim na odluke Krivičnog i Upravnog odjeljenja; ono je ustrojeno kao odjeljenje unutar Suda BiH, a ne kao zaseban sud.

Redovno sudstvo u entitetima i Brčko distriktu

Federacija Bosne i Hercegovine

U Federaciji Bosne i Hercegovine djeluju općinski sudovi i deset kantonalnih sudova, po jedan u svakom kantonu. Kantonalni sudovi odlučuju, između ostalog, o žalbama na odluke općinskih sudova. Općinski sudovi su prvostepeni sudovi opće nadležnosti; u privrednim predmetima nadležnost pojedinih općinskih sudova, u kojima su obrazovana posebna privredna odjeljenja, proteže se na područje cijelog kantona. Privredna odjeljenja obrazovana su u općinskim sudovima u Bihaću, Orašju, Tuzli, Zenici, Goraždu, Travniku, Mostaru, Širokom Brijegu, Sarajevu i Livnu.

Republika Srpska

U Republici Srpskoj djeluje 19 osnovnih sudova, kao prvostepenih sudova opće nadležnosti, te šest okružnih sudova sa sjedištima u Banjoj Luci, Bijeljini, Doboju, Istočnom Sarajevu, Prijedoru i Trebinju. Za privredne predmete nadležni su okružni privredni sudovi u Banjoj Luci, Bijeljini, Doboju, Istočnom Sarajevu, Prijedoru i Trebinju, a kao drugostepeni sud za cijelo područje Republike Srpske djeluje Viši privredni sud sa sjedištem u Banjoj Luci.

Brčko distrikt Bosne i Hercegovine

Sudsku vlast u Brčko distriktu vrše Osnovni sud Brčko distrikta, koji sudi u prvom stepenu u krivičnim, građanskim, privrednim, prekršajnim i upravnim predmetima, i Apelacioni sud Brčko distrikta, koji odlučuje po žalbama na odluke Osnovnog suda. Sudovi Distrikta sude u skladu s odlukama Arbitražnog tribunala za spor oko međuentitetske linije razgraničenja u oblasti Brčkog, Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine, te Statutom i zakonima Brčko distrikta. Brčko distrikt nema Vrhovni sud niti Ustavni sud; njegov sudski sistem čine Osnovni i Apelacioni sud.

Tužilaštva

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine

Tužilaštvo BiH je samostalan državni organ, sa sjedištem u Sarajevu, nadležan za provođenje istrage i gonjenje počinilaca krivičnih djela za koja je nadležan Sud BiH, te za primanje zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim stvarima, uključujući zahtjeve za izručenje ili predaju traženih lica. Tužilaštvo je organizirano kroz Posebni odjel za ratne zločine, Posebni odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju, te Odjel III, nadležan za ostala krivična djela iz nadležnosti Tužilaštva. Poslove Tužilaštva obavljaju glavni tužilac, četiri zamjenika glavnog tužioca i određeni broj tužilaca, koje bira i imenuje VSTV BiH.

Tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine

U Federaciji BiH tužilačku funkciju vrše deset kantonalnih tužilaštava, svako za područje odgovarajućeg kantona, te Federalno tužilaštvo Federacije BiH kao viši organ. Federalno tužilaštvo, između ostalog, zastupa optužbu u žalbenim postupcima pred Vrhovnim sudom FBiH, izdaje obavezna uputstva kantonalnim tužilaštvima radi ujednačavanja postupanja, te rješava sukobe nadležnosti između kantonalnih tužilaštava.

Tužilaštva Republike Srpske

U Republici Srpskoj tužilačku funkciju vrši šest okružnih tužilaštava — u Banjoj Luci, Bijeljini, Doboju, Istočnom Sarajevu, Prijedoru i Trebinju — te Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske sa sjedištem u Banjoj Luci, kao viši organ.

Tužilaštvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine

Tužilaštvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine je samostalna pravosudna institucija Distrikta, odvojena od sudova i policije, nadležna za krivično gonjenje u okviru nadležnosti sudova Brčko distrikta i za druge poslove utvrđene zakonom. Njegova organizacija, nadležnost i postupanje uređeni su prvenstveno Zakonom o Tužilaštvu Brčko distrikta BiH, Zakonom o krivičnom postupku Brčko distrikta BiH i Krivičnim zakonom Brčko distrikta BiH.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine

Nadležnosti