mini|Saturnovi prirodni sateliti (kompjuterski) Saturn ima veliki broj prirodnih satelita. Prema današnjim istraživanjima ima ih 62.
Uvod Danas se smatra da Saturn ima 62 prirodnih satelita (plus 2 nepotvrđena), od kojih je većina otkrivena tek nedavno. Ipak, tačan broj Saturnovih satelita nikada neće biti izvjestan sve dok se komadi leda koji orbitiraju unutar Saturnovih prstenova smatraju svi tehnički mjesecima, pa je teško napraviti razliku između velike čestice iz prstena i sićušnog mjeseca. Prije Svemirskog doba bilo je poznato 9 mjeseca koji kruže oko Saturna. Godine 1980. u misiji Voyagera je otkriveno 9 mjeseca u unutrašnjem Saturnovom sistemu. Ispitivanja koja su otpočela kasne 2000. su ukazala na postojanje 12 novih prirodnih satelita koji kruže oko Saturna na velikim udaljenostima po orbitama što sugeriše na to da su to fragmenti većih tijela koje je zarobila Saturnova privlačna sila. U misiji Cassinija, koji je posjetio Saturn u ljeto 2004, otkrivena su tri mala mjeseca u unutrašnjem Saturnovom sistemu. Dodatno tome još tri tijela u F prstenu bi se mogla smatrati mjesecima, ali za dva od njih to nije potvrđeno. Ovo je povećalo broj poznatih mjeseca na 37. 16. novembra 2004. Cassinijevi naučnici su objavili da struktura Saturnovih prstenova ukazuje na prisustvo još nekoliko mjeseca koji orbitiraju unutar prstenova, ali samo jedan od njih, S/2005 S1, je do sada vizuelno potvrđen. Dana 3. maja 2005. astronomi sa opservatorija Mauna Kea su objavili da su otkrili još 12 malih vanjskih mjeseca . Cassinijev fotografski tim objavio je 6. maja 2005. otkriće jednog malog mjeseca koji orbitira unutar prstenova, tj. S/2005 S 1.
Najnoviji podaci tako ukazuju na ukupan broj potvrđenih mjeseca, njih 62, isključujući dva nepotvrđena mjeseca S/2004 S 4 i 6 u F prstenu).
Lažni satelit Temida (grč. Themis), koji je navodno otkriven 1905, uopće ne postoji.
Tabela poznatih Saturnovih satelita Ime (Prilagođeno i etimološko) Prečnik (km) Srednji poluprečnik orbite (km) Orbitalni period PozicijaGodina otkrića XVIII Pan Pan 20 133.583 0,576 u Enckeovom dijelu 1990. S/2005 S 1 ~7 136.505 0,59537 u Keelerovom međuprostoru 2005. XV Atlas Atlas 33 (37 × 34 × 27) 137.670 0,603 pastir iz vanjskog A prstena 1980. XVI Prometej Prometheus 106 (148 × 100 × 68) 139.350 0,614 pastir iz unutrašnjeg F prstena 1980. S/2004 S 6 ~5 140.000 0,61 2004. S/2004 S 4 ~5 140.100 0,619 1789. S/2004 S 3 ~5 140.580 0,62095 pastir iz vanjskog F prstena 2004. XVII Pandora Pandora 87 (110 × 88 × 62) 141.520 name="Napomena 7"|Izvor na nasa.gov:<ref> 1980. XI Epimetej Epimetheus 119 (138 × 110 × 110) 151.422 0,6956 koorbitalni 1980. X Jan Janus 179 (194 × 190 × 154) 151.472 0,6960 1966. I Mimas Mimas 397 (418 × 392 × 382) 185.404 0,942422 1789. XXXII Metona Methone 3 194.000 1,01 2004. XXXIII Palena Pallene 4 211.000 1,14 2004. II Enkelad Enceladus 499 (512 × 494 × 490) 237.950 1,370218 u najgušćem dijelu E prstena 1789. XIII Telesto Telesto 23 (30 × 25 × 15) 294.619 1,887802 Tetijin prateći Trojanac 1980. III Tetija Tethys 1060 (1072 × 1056 × 1052) 1684. XIV Kalipso Calypso 21 (30 × 16 × 16) prateći Tetijin Trojanac 1980. XII Helena Helene 33 (36 × 32 × 30) 377.396 2,736915 vodeći Dionin Trojanac 1980. IV Diona Dione 1120 1684. XXXIV Polideuk Polydeuces 3,5 prateći Dionin Trojanac 2004. V Reja Rhea 1528 527.108 4,518212 1672. VI Titan Titan 5151 1.221.930 15,94542 1655. VII Hiperion Hyperion 292 (370 × 280 × 226) 1.481.010 21,27661 1848. VIII Japet Iapetus 1436 3.560.820 79,3215 1671. XXIV Kivijuk Kiviuq ~16 11.333.200 450,444 Inuitska grupa 2000. XXII Idžirak Ijiraq ~12 11.372.000 452,760 2000. IX Feba Phoebe 220 (230 × 220 × 210) 12.944.300 -549,834 Skandinavska grupa 1899. XX Palijak Paaliaq ~22 14.923.800 680,667 Inuitska grupa 2000. XXVII Skati Skathi ~8 15.576.200 -725,784 Skandinavska (Skati) grupa 2000. XXVI Albioriks Albiorix ~32 16.401.600 784.226 Keltska grupa 2000. S/2004 S 11 - ~6 16.898.400 820,130 Inuitska grupa 2004. XXVIII Erijapo Erriapo ~10 17.408.700 857,556 Keltska grupa 2000. XXIX Sijarnak Siarnaq ~40 17.905.700 894,542 Inuitska grupa 2000. S/2004 S 13 - ~6 18.056.300 -905,848 Skandinavska grupa 2004. XXI Tarvos Tarvos ~15 18.160.200 913,685 Keltska grupa 2000. XXV Mundilfari Mundilfari ~7 18.360.100 -928,806 Skandinavska grupa 2000. S/2004 S 17 - ~4 19.099.200 -985,453 2004. XXXI Narvi Narvi ~7 19.370.700 -1006,541 2003. S/2004 S 15 - ~6 19.372.200 -1006,659 Skandinavska (Skati) grupa 2004. S/2004 S 10 - ~6 19.618.400 -1025,908 Skandinavska grupa 2004. XXIII Sutungr Suttungr ~7 19.666.700 -1029,703 2000. S/2004 S 12 - ~5 19.905.900 -1048,541 Skandinavska grupa 2004. S/2004 S 18 - ~7 19.958.700 -1052,722 Skandinavska (Skati) grupa 2004. S/2004 S 9 - ~5 20.290.800 -1079,099 Skandinavska (Skati) grupa 2004. S/2004 S 14 - ~6 20.303.300 -1080,099 Skandinavska grupa 2004. S/2004 S 7 - ~6 20.576.700 -1101,989 2004. XXX Trimr Thrymr ~7 20.810.300 -1120,809 2000. S/2004 S 16 - ~4 22.610.700 -1269,362 2004. XIX Imir Ymir ~18 23.174.600 -1317,137 2000. S/2004 S 8 - ~6 23.608.900 -1354,342 2004.
Grupisanje mjeseca Iako granice nisu sasvim naglašene, Saturnovi sateliti se mogu podijeliti u šest grupa:
Pastiri iz prstena Pastirski sateliti koji orbitiraju unutar ili sasvim iza planetinog sistema prstenova. Oni utiču na efekat oblikovanja prstenova: daju im oštre krajeve i stvaraju praznine između njih. Saturnovi pastirski prstenovi su Pan, Atlas, Prometej, Pandora, te dodatno mjeseci s nepotvrđenim statusom: S/2004 S 4, S/2004 S 3 i S/2004 S 6.
Koorbitalni mjeseci Jan i Epimetej su koorbitalni mjeseci. Ova dva mjeseca su otprilike iste veličine i imaju orbite od svega nekoliko kilometara razlike u prečniku, što je dovoljno blizu tako da se mogu sudariti ako bi se pokušali približiti jedan drugom. Ali umjesto sudara, ipak, njigova gravitaciona međudjelovanja uzrokuju promjenu njihovih orbita svake četiri godine.
Unutrašnji veliki mjeseci Saturnovi veliki mjeseci u samoj unutrašnjosti orbitiraju unutar njegovog tankog E prstena. Tu spadaju Mimas, Enkelad, Tetija i Diona.
Nedavno otkriveni mali mjeseci, Metona i Palena također orbitiraju unutar ove grupe. Tako i koorbitalni mjeseci formiraju svoju grupu.
Trojanski mjeseci Trojanski mjeseci su druga vrsta koorbitalnih mjeseca. Poput ostalih koorbitalnih, oni su jedinstvenih karakteristika u odnosu na saturnijanski sistem. To su mjeseci koji orbitiraju na tačno istoj udaljenosti kao drugi susjedni mjesec, ali na takvoj udaljenosti od drugoga mjeseca tako da se ne mogu nikada sudariti. Tetija ima dva dva mala koorbitalna mjeseca Telesto i Kalipso, a i Diona ima dva Helenu i Polideuka. Sva četiri ova mjeseca orbitiraju u većim lunarnim Lagrangeovim tačkama, tj. po jedan u svakoj tački.
Vanjski veliki mjeseci Svi najveći Saturnovi mjeseci orbitiraju iza njegovog E prstena, te se stoga mogu smatrati zasebnom grupom. To su Reja, Hiperion (koji je relativno mali i nepravilnog oblika), Titan i Japet.
Inuitska grupa U inuitsku ili eskimsku grupu spadaju četiri vanjska mjeseca koji su dovoljno slični po svojim udaljenostima od Saturna i po orbitalnim inklinacijama (nagibima orbita) tako da se mogu smatrati zasebnom grupom. To su: Kivijuk, Idžirak, Palijak i Sijarnak.
Skandinavska grupa U skandinavsku ili nordijsku grupu spada sedam vanjskih mjeseca dovoljno sličnih udaljenosti od Saturna i orbitalne inklinacije tako da se mogu smatrati zasebnom grupom. To su: Feba, Skati, Narvi, Mundilfari, Sutungr, Trimr i Imir. Svi ovi mjeseci orbitiraju u retrogradnom pravcu.
Keltska grupa U keltsku ili galsku grupu spadaju tri vanjska mjeseca dovoljno sličnih udaljenosti od Saturna i orbitalne inklinacije tako da se mogu smatrati zasebnom grupom. To su Albioriks, Erijapo i Tarvos.
Napomena u vezi s imenima Neki asteroidi dijele ista imena sa Saturnovim mjesecima: 55 Pandora, 106 Diona, 577 Rea, 1809 Prometej, 1810 Epimetej i 4450 Pan.
Bilješke
Reference
Vanjski linkovi NSSDC-ovi podaci o Saturnu Farlexova Enciklopedija - članak o Saturnovim satelitima
Kategorija:Prirodni sateliti Kategorija:Saturn