Ivan Lovrenović (Zagreb, 1943) je bosanskohercegovački i hrvatski romanopisac, esejista i publicista. Osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju završio je u Mrkonjić Gradu, a gimnaziju i Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek hrvatski ili srpski jezik i jugoslavensku književnost, a kao pomoćnu grupu etnologiju.Ivan Lovrenović - Miljenko Jergović, Bosna i Hercegovina - Budućnost nezavršenog rata; Novi liber, Zagreb 2010.

Do 1976. predavao je književnost u gimnaziji u Mrkonjić Gradu, potom radio u Sarajevu kao urednik u reviji za kulturu i društvena pitanja Odjek, te kao glavni urednik u izdavačkim kućama "Veselin Masleša" i "Svjetlost".

Od 1992, nakon bijega iz okupirane sarajevske četvrti Grbavica, godinu dana je živio u opkoljenom Sarajevu. Od 1993. živi u Zagrebu i radi kao diplomat u Ambasadi BiH i urednik kod izdavača Nenada Popovića, zatim u Berlinu. Nakon Dejtonskog sporazuma i reintegracije Grbavice 1996, vraća se u Sarajevo. Živi kao nezavisni publicista i kolumnista sarajevskog magazina BH Dani, kojeg je 1992. osnovao sa još nekoliko uglednih pisaca i publicista. Bio je član je i jedan od osnivača P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine, a članstvo je na sopstveni zahtjev iz napustio 19. maja 2020. zbog protestnog pisma Udruženja od 9. maja povodom održavanja komemorativne mise povodom Masakra u Bleiburgu 1945.

Publicistički rad Književnu prozu, eseje, novinske članke i komentare objavljuje od 1970. Sarađivao je u svim važnijim listovima i časopisima u Bosni i Hercegovini i u Jugoslaviji. Njegova proza, članci i eseji prevođeni su na njemački, engleski, arapski, ruski, francuski, španski, poljski, češki, holandski, slovenski, makedonski i druge jezike. Od 1992. do 1996. njegovi eseji i članci o aspektima rata u Bosni objavljivani su u listovima i časopisima New York Times, Frankfurter Rundschau, Frankfurter Algemeine Zeitung, Die Zeit, Le Messager Europeen, itd. Knjiga o kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (Unutarnja zemlja) prevedena je na njemački, češki i engleski jezik.

Uređivao je nekoliko kulturnih biblioteka u Svjetlosti, u kojima je, između ostalog, objavio knjige: Bogdan Bogdanović, Knjiga kapitela (1991) Jurgis Baltrušaitis, Fantastični srednji vijek (1991) Ernst Benz, Duh i život istočne crkve (1991) Koran (preveo Mićo Ljubibratić), reprint izdanja iz 1895. (1990) Julijan Jelenić, Kultura i bosanski franjevci I-II, reprint izdanja iz 1912-15. (1990) Anto Kovačić, Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrene (1991) Nerkez Smailagić, Leksikon islama (1990)

Bio je član uredništva časopisa za kulturu demokratije Erasmus u Zagrebu i jedan od pokretača i urednika nezavisnog news-magazina Tjednik. Pokrenuo je i uredio dvadeset brojeva sarajevskog časopisa za kulturu, nauku, društvo i politiku Forum Bosnae. Između 1993. i 1997. uređivao je s Nenadom Popovićem ediciju bosanske egzilantske književnosti Ex Ponto u zagrebačkoj izdavačkoj kući Durieux. Uređuje književnu biblioteku Dani, u kojoj je tokom 2004/2005 objavljeno 60 knjiga. Kod sarajevsko-zagrebačkog izdavača Synopsis pokrenuo je i uređuje biblioteku Iz Bosne Srebrene - izabrani spisi bosanskih franjevaca od 17. do 20. vijeka u dvadeset tomova. Supotpisnik je otvorenoga pisma petorice bosanskohercegovačkih i hrvatskih intelektualaca (Ivo Komšić, Miljenko Jergović, Ivan Lovrenović, Mile Stojić i Ivan Kordić) upućenog iz Sarajeva, 6. januara 1992, predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu kao "odgovornomu za političko uništenje Bosne i Hercegovine".

P. E. N. Ivan Lovrenović je zajedno sa nekoliko bosanskohercegovačkih književnika bio jedan od suosnivača bosanskohercegovačkog P.E.N. centra u 31. oktobra 1992. u Sarajevu. Nakon prosvjednog pisma Udruženja objavljenog 9. maja 2020, a povodom održavanja mise u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu 16. maja 2020, u spomen na žrtve Masakra u Bleiburgu 1945. godine, potpisanog od strane 42 člana sa Ivicom Đikićem, Miljenkom Jergovićem, Željkom Ivankovićem u otvorenom pismu objavljenom na Lovrenovićevoj veb-stranici, izjavio da se ne smatra članom ovog udruženja, a kao jedan od razloga navedeno je tolerisanje nacionalizma i fašizma od sarajevske uprave, kao i bosanskohercegovačkog PEN-a, koja dozvoljava veličanje ustaškog pokreta davanjem imena ulica simpatizerima i pripadnicima ustaškog pokreta.

Bibliografija Knjige: Obašašća i basanja, poetska proza (Sarajevo 1975, Zagreb 2004) Putovanje Ivana Frane Jukića, roman (Mostar 1977, Sarajevo 1984, Zagreb 2003, Banja Luka 2005) Bosna i Hercegovina, ilustrovana monografija (Sarajevo 1980) Književnost bosanskih franjevaca, hrestomatija (Sarajevo 1982) Skice, lajtmotivi, eseji (Banja Luka 1986) Labirint i pamćenje, kulturnohistorijski esej o Bosni (Sarajevo 1989, 1990, Klagenfurt 1994) Liber memorabilium, roman (Zagreb 1994, 2003) Ex tenebris, sarajevski dnevnik (Zagreb 1994) Welt ohne Brücke – Svijet bez mosta, eseji (Berlin 1994) Bosna, kraj stoljeća, eseji, članci (Zagreb 1996) Unutarnja zemlja - kratki pregled kulturne historije Bosne i Hercegovine (Zagreb 1998, 1999, 2004) Bosnien und Herzegowina: Eine Kulturgeschichte''' (Bozen-Wien 1998)Bosna a Hercegovina: Kratky prehled kulturni historie (Praha 2000)Bosnia: A Cultural History, predgovor: Ammiel Alcalay (London-New York 2001)Bosanski Hrvati - esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture (Zagreb 2002)Ex tenebris, eseji, članci, razgovori (Zagreb 2005)Duh iz Sindžira, članci, eseji, polemike (Zagreb 2005)Poslije kraja (kronike) (Zagreb 2005) Sedam dana po Bosni (Zagreb 2009) Bosna i Hercegovina - Budućnost nezavršenog rata; (sa Miljenkom Jergovićem) Novi liber, Zagreb 2010. Antologije':Antologija bosanskohercegovačke pripovijetke XX vijeka, s Enverom Kazazom i Nikolom Kovačem (Sarajevo 2000)Za gradom jabuka, 200 najljepših sevdalinki (Sarajevo 2005) Tekstovi za dokumentarne filmove: Sto godina Zemaljskog muzeja u Sarajevu''' (1989) Stoljeća Bosne Srebrene (1990)

Nagrade

1999 - Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva 2009. - Nagrada "Midhat Begić", Ivo Andrić, paradoks o šutnji - za najbolji esej 2014. - Nagrada "Meša Selimović", Nestali u stoljeću - za najbolji roman;

Reference

Vanjski linkovi "Naše bosanstvo je više varijabila nego konstanta", intervju dat za Otvoreni kulturni forum Cetinje "Stari most", BH DANI broj 371 P.E.N. Centar BiH, Ivan Lovrenović

Kategorija:Rođeni 1943. Kategorija:Biografije, Zagreb Kategorija:Bosanskohercegovački pisci Kategorija:Bosanskohercegovački novinari Kategorija:Hrvatski pisci Kategorija:Hrvatski novinari Kategorija:Dobitnici Nagrade "Meša Selimović" (BiH) Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade Kategorija:Živi ljudi