mini|Izrada pergamenta oko 1568. godine mini|Vinodolski zakon, najvažniji je i najstariji prijepis koji potječe iz 16. vijeka, sastoji se od 14 listova (ili 28 stranica) pergamentnoga sveska (243 x 165 mm) kurzivnom glagoljicom ispisano je 17 stranica (nekoliko uvodnih redaka knjižnom glagoljicom), a ostale su stranice prazne. Rukopis sadrži nekoliko inicijala, crteža i kasnijih pripisa
Pergament je jedan od najstarijih materijala za pisanje koji se koristi i danas.
Historija pergamenta Oko 200te p. n. e. jedan od faraona iz dinastije Ptolemeja zabranio je izvoz papirusa iz Egipta, kako bi spriječio razvoj biblioteka u drugim zemljama.
Ovakva situacija primorala je korisnike papirusa da nađu alternativni materijal pogodan za pisanje odnosno prenošenje poruka i pohranjivanje znanja. U gradu Pergamu, (u današnjoj Turskoj), proizveden je materijal pogodan za pisanje i dobio naziv pergament. Bio je trajniji i postojaniji na vlagu od papirusa. Sve do danas, smatra se jednim od najboljih materijala za pisanje perom i tintom.
Izrada Pergament se izrađivao preradom tankih koža najčešće mladih životinja: koza, ovaca, teladi, magaraca pa i zmija. Proces izrade bio je vrlo jednostavan. S oguljenih životinjskih koža odstranila se dlaka, zatim se koža tretirala vapnom. Depilirana koža napinjala se na drvene okvire i postepeno sušila. Sljedeća faza bilo je brušenje pomoću vulkanskog pijeska i glačanje uz pomoć kosti ili glatkim kamenom. Što je pergament bio tanji to je bio cijenjeniji. Zadnja faza bila je natapanje ispeglane kože u ulju, i sušenje ulja s ciljem da se postigne odgovarajuća elastičnost.
Pergament danas Pergament je i danas u upotrebi za različite svečane prigode, kad je potrebno izraditi povelje, priznanja i slično (Versajski sporazum, povelja UN, Povelja grada Zagreba, Nobelova nagrada).
Vanjski linkovi
Pergamena.net UNESCO - Pergament:proizvodnja i očuvanje Manuskript: materijali i tehnike - Pergament
Kategorija:Pismo Kategorija:Materijali