Zaze (zaza jezik: Şarê ma, doslovno "Naš narod") su narod u Turskoj. Žive u istočnom, jugoistočnom, sjeveroistočnom, središnjem i sjevernom dijelu Turske. Govore jezikom Zaza, iranskim jezikom koji pripada indoevropskoj jezičkoj porodici.Hadank, Karl (1932). Mundarten der Zâzâ, Hauptsächlich aus Siwerek und Kor (in German). Walter de Gruyter. pp. 18-23, 24-26.Gippert, Jost (2008). "Zur dialektalen Stellung des Zazaki". Die Sprache. 47 (1): 103. Ljudi Zaza žive u dijelovima provincija Bingöl, Elazığ, Erzincan, Erzurum, Malatya, Muş, Bitlis i Tunceli u istočnoj Anadoliji i Adıyaman, Diyarbakır i Şanlıurfa u jugoistočnoj Anadoliji. Zaze se također nalaze u provincijama kao što su Kars i Ardahan u sjeveroistočnoj Anatoliji, Kayseri, Sivas i Aksaray u centralnoj Anatoliji te Tokat i Gümüşhane u crnomorskim regijama Turske. Izvan Turske, postoji dijaspora Zaza u Zapadnoj Evropi, posebno u Njemačkoj. Zaze su uglavnom muslimani i pripadaju uglavnom dvjema sektama: sunitskom islamu i alevizmu. Ova sektaška razlika ogleda se u dijalektskim razlikama jezika Zaza; sjevernim dijalektom jezika govore alevitski Zaze, južnim hanefijskim Zaze, a centralnim dijalektom šafijski Zaze. Zaze imaju populaciju od otprilike 2-3 miliona.
Jezik naroda Zaza, jezik Zaza, pripada zapadnoiranskoj grani iranskih jezika. Zaza jezik je usko povezan sa jezicima Tati, Tališi, Semnani, Sangsari, Mazandarani i Gilaki.
Dok ih neki smatraju Kurdima, mnogi pripadnici naroda Zaza to ne vide tako i naglašavaju vlastiti identitet koji je odvojen i različit od kurdskog naroda.
Etimologija i imenovanje Prema Encyclopædiji Iranici, endonim Dimlī ili Dīmla izveden je iz regije Daylam u sjevernom Iranu, a u armenskim historijskim zapisima pojavljuje se kao d(e)lmik, za što se pretpostavlja da potječe od srednjoiranskog *dēlmīk, što znači "Dajlamit". Među njihovim susjedima narod je uglavnom poznat kao Zāzā, što je značilo "mucavac" i korišteno je kao pogrdna riječ. Hadank i Mckenzie pripisuju relativnu obilje sibilanata i afrikata u jeziku Zaza kako bi objasnili semantičku etimologiju imena. Međutim, važni historijski i društveni dokazi protive se ovoj hipotezi. U početku predložena kao mogućnost i često korištena za razlikovanje Zaza od Kurda, ona ne objašnjava porijeklo drugih imena kao što su Dunbuli ili Dumbeli, od kojih potječe izraz Dimilî. Ovu vezu podržava nekoliko dokaza, uključujući upotrebu termina "Dumel" ili Zaza u Kurdistanu za azerbejdžansko pleme Dunbuli, historijske zapise o plemenu Dunbuli koje je migriralo u Dersim za vrijeme vladavine šaha Ismaila i dokumentovane dokaze da je pleme Dunbuli u Paluu govorilo zazaki. U nekim regijama termin "Dunbuli" još se koristi za označavanje Zaza. Izraz "Dimilî" potječe od imena "Dunbulî" (također se piše "Dumbulî"), kurdskog plemena dokumentiranog od 12. stoljeća.
Reference
Dodatna literatura "Mundart Zaza" (by Peter I. Lerch, 1857/58) "Mewlýd" (by Ehmedê Xasi, 1899 and Usman Efendiyo Babýc, 1933) "Mundarten der Zaza" (by Karl Hadank, 1932; post-humous works from Oskar Mann) "A grammar of Dimili" (by Terry L. Todd, 1985) "Rastnustena Zonê Ma" (by C. M. Jacobson, 1993) "Zazaca Okuma-Yazma El Kitabý" (by C. M. Jacobson, 1997) "Grammatik der Zaza-Sprache" (by Zülfü Selcan, 1998) "Zazaki -Grammatik und Versuch einer Dialektologie-" (by Ludwig Paul, 1998)
Vanjski linkovi
Ethnologue on Zazaki Academic Research Center of Zazaki Web Center of Zaza People http://www.zazaki-institut.de https://web.archive.org/web/20070410132050/http://www21.brinkster.com/miyaheqi/culture/ https://web.archive.org/web/20070217093056/http://f23.parsimony.net/forum49992/index.htm Radio Zaza