mini|280px|Herceg Novi, trg Nikole Đurkovića Herceg Novi (ćir. Херцег Нови) je grad i naseljeno mjesto, te sjedište općine u Crnoj Gori.
Geografija
Herceg Novi pripada Boki. Smjestio se na izuzetno značajnom i atraktivnom prostoru koji se nalazi između najviše planinske dinarske mase planine Orjen (1.895 m.) i ulaza u Bokokotorski zaliv.
Historija
Historija Herceg Novog počinje u srednjem vijeku. Tvrđavu je osnovao bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić. Njegovo današnje ime Herceg Novi potiče od titule hercega Stjepana Vukčića Kosače. Grad Novi (nazivan: Sveti Stefan, Novi, Castrum de Sottorina, Castrum Novum, Novi Grad, Herceg Novi) stvoren je planski od strane kralja Tvrtka I. Bosanski kralj Tvrtko I. je nastojao da se oslobodi ekonomske ovisnosti u primorju pa je naredio osnivanje novog grada u Dračevici (Novi) i u Slanskom primorju (Brštanik). U njima je planirao otvoriti slanice i trgove za prodaju soli. Izgradnja Novog završena je 1382., ali prvobitna namjera nije ispunjena. Tvrtko je odustao od slanica i prodaje soli, a zauzvrat je dobio trg Drijeva. Grad Novi je dobio drugu funkciju.
Novi je smješten u sredini župe Dračevice u Topaljskom zalivu, nedaleko od ulaza u Bokokotorski zaliv. Prvi njegov naziv je Sveti Stefan. Novi je bio rezidencija vojvode Sandalja Hranića Kosače, Stjepana Vukčića i njegovih nasljednika. Tvrtkovu ekonomsku politiku primjenjivao je Stjepan Vukčić koji je u Novom otvorio tkaonicu. Osmanlije su zauzele Novi 1482., kao zadnje uporište ranijeg posjeda roda Kosače.
Stanovništvo
Na popisu stanovništva 2011. godine općina Herceg Novi imala je 30.864 stanovnika, od čega u samom Herceg Novom 11.059.
Općina Herceg Novi
Broj stanovnika po popisimaKnjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2003 2011 12.482 13.759 15.157 18.368 23.258 27.593 33.034 30.864
Napomena: Nastala iz stare općine Herceg Novi koja nije mijenjala granice.
Herceg Novi (naseljeno mjesto)
Broj stanovnika po popisima 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2003 2011 2.371 2.926 3.797 6.705 8.130 11.429 12.739 11.059
Napomena: Ranije povećano za naselja Savina i Topla koja su ukinuta.
Popis 2011.
Narodnost 2011Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne GoreSrbi5.002 (45,23%)Crnogorci4.013 (36,28%)Hrvati309 (2,79%)Jugoslaveni83 (0,75%)Muslimani61 (0,55%)Bošnjaci47 (0,42%)Romi46 (0,41%)Makedonci44 (0,39%)Rusi44 (0,39%)Srbi–Crnogorci37 (0,33%)Albanci21 (0,18%)Slovenci21 (0,18%)Crnogorci–Srbi19 (0,17%)Mađari17 (0,15%)Bosanci16 (0,14%)Italijani14 (0,12%)NijemciZOstalo48 (0,43%)Regionalna pripadnost134 (1,21%)Ne želi da se izjasni1.080 (9,76%)ukupno11.059
Jezik 2011Srpski6.339 (57,31%)Crnogorski2.846 (25,73%)Srpskohrvatski490 (4,43%)Hrvatski136 (1,22%)Maternji66 (0,59%)Ruski53 (0,47%)Srpsko–Crnogorski34 (0,30%)Bosanski29 (0,26%)Makedonski26 (0,23%)Romski26 (0,23%)Hrvatsko–Srpski19 (0,17%)Albanski16 (0,14%)Mađarski13 (0,11%)Bošnjački8 (0,07%)Engleski8 (0,07%)Slovenski8 (0,07%)Crnogorsko–SrpskiZNjemačkiZOstali56 (0,50%)Regionalni jezici22 (0,19%)Ne želi da se izjasni856 (7,74%)ukupno11.059
Vjera 2011Pravoslavna8.994 (81,32%)Katolička546 (4,93%)Islamska192 (1,73%)Kršćani45 (0,40%)Agnostik37 (0,33%)Adventist19 (0,17%)Protestant10 (0,09%)BudistiZJehovini svjedociZOstale vjeroispovijesti57 (0,51%)Ateista415 (3,75%)Ne želi da se izjasni738 (6,67%)ukupno11.059
Napomena: Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.
Raniji popisi
Herceg Novi 1991 2003Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
Vjera 1991Pravoslavna8.495 (74,32%)Katolička673 (5,88%)Islamska196 (1,71%)Protestantska37 (0,32%)Judaistička4 (0,03%)Ostale vjeroispovijesti21 (0,18%)Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti15 (0,13%)Nije vjernik806 (7,05%)Nepoznato1.182 (10,34%)ukupno11.429
Galerija
Također pogledajte
Spisak općina u Crnoj Gori
Literatura Bogumil Hrabak, Herceg-Novi u doba bosanskohercegovačke vlasti (1382-1482), Boka 10, Herceg-Novi 1978, 7-31. Bogumil Hrabak, Venecija i Sandalj Hranić u njegovom širenju po Primorju počev od Herceg-Novog, Boka 11, Herceg-Novi 1979, 199-225. Ilija Pušić, Hercegnovska luka i pristanište u srednjem vijeku, Godišnjak Pomorskog muzeja 27-28, Kotor 1979-1980, 25-36.
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori Kategorija:Općine u Boki kotorskoj Kategorija:Naselja u Boki Kategorija:Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni Kategorija:Vladarski i vlasteoski dvorovi u srednjovjekovnoj Bosni *