mini|200px|Hercegovka napaja konje, slika Jaroslava Čermáka (1878) Hercegovci je regionalna odrednica za stanovnike Hercegovine, historijske i geografske regije u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Budući da se pojam Hercegovci odnosi na regionalnu pripadnost, isključena je svaka daljnja vjerska ili nacionalna kategorizacija.Upor. Alija Isaković, O "nacionaliziranju" muslimana. 101 godina afirmiranja i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana, Globus, Zagreb, 1990, str. 28.Upor. Dževad Jahić, Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora, knj. II, "Ljiljan", Sarajevo, 1990, str. 46. Hercegovina je historijska regija u Bosni i Hercegovini koja se prije nazivala Humska zemlja, Zahumlje ili Hum.Dov Ronen, The challenge of ethnic conflict, democracy and self-determination in Central Europe, Frank Cass, London itd. 1997. str. 9-10. Kao historijski i geografski pojam prvi put pod tim imenom pojavljuje se 1454. u pismu bosanskog sandžak-bega Isa-bega Ishakovića.Bošnjačka književnost u književnoj kritici. Starija književnost, knj. I, "Alef", Sarajevo, 1998. Priredili Enes i Esad Duraković i Fehim Nametak, str. 721.

Već od 1474. Bosanci i Hercegovci počinju izbijati na vidjelo kao visoki vojnički i civilni dostojanstvenici. Tako je u periodu 1544–1612. na velikoj vezirskoj stolici sjedilo devet što Bosanaca što Hercegovaca, a osim toga bilo je pet zamjenika velikih vezira, više vezira i veći broj begler-begova i begova.David Bogdanović, Pregled književnosti hrvatske i srpske. Hrvatska i srpska književnost od najstarijih vremena do narodnogo preporoda, knj. I. [3. izdanje], vlastito izdanje, Zagreb, 1932, str. 387.

Nakon što je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu 1878, ubrzo je zavela i obavezan vojni rok, koji je važio i za bosanske i za hercegovačke regrute. U početku su ga služili u samoj Bosni i Hercegovini da bi 1889. bilo odlučeno da se bosanskohercegovačke trupe premjeste u Monarhiju.Mustafa Imamović, Historija države i prava Bosne i Hercegovine, samostalno autorsko izdanje, Sarajevo, 1999, str. 283.

Kako navodi Vjekoslav Klaić, pisac historije Bosne, Hercegovci su žestoke, prkosne ćudi, za razliku od Bosanaca, koji su većinom mirne, flegmatičke ćudi.Vjekoslav Klaić, Bosna. Podatci o zemljopisu i poviesti Bosne i Hercegovine, Naklada Matice Hrvatske, Zagreb, 1878, str. 81. Kad je riječ o njihovom jeziku, neosporivo je da je on oduvijek nazivan bosanskim, a u zapisniku sjednice Gradskog vijeća sazvane u Mostaru 12. januara 1895. to je samo formalno potvrđeno.Muhamed Hadžijahić, Od tradicije do identiteta. Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana, Islamska zajednica, Zagreb, 1990, str. 26.

Hercegovci se u ovom slučaju pojavljuju kao zbirna imenica u množini i muškom rodu kao oznaka za grupu ljudi iz Hercegovine (ili samo muškog roda ili i muškog i ženskog roda). Istovjetni pojam u jednini glasi Hercegovac, a označava muškarca iz Hercegovine, dok je jednina ženskog roda Hercegovka, i označava ženu iz Hercegovine. Zbirna imenica za dvije ili više pripadnica ženskog roda iz Hercegovine je Hercegovke.

Također pogledajte Stara Hercegovina Hercegovina

Reference

Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini Kategorija:"Ostali" u Bosni i Hercegovini