Vickers mitraljez je poznati britanski mitraljez koji je uspješno korišten tokom Prvog i Drugog svjetskog rata.
Historija Vickersov mitraljez je baziran na poznatom Maxim mitraljezu iz kraja devetnaestog vijeka. Nakon što je Vickers kupio Maximovu firmu 1896. poboljšao je poznati mitraljez smanjujući mu težinu, pojednostavljujući mu sistem paljbe i ugrađujući mu gasnu komoru i komponente od legura visoke čvrstoće.
Britanska vojska je usvojila Vickersov mitraljez u operativnu upotrebu 26. novembra 1912. Kada je počeo Prvi svjetski rat britanska vojska je imala hronični nedostatak ovih mitraljeza, a ekspedicijski korpus je poslan u Francusku s Maxim mitraljezima. Zbog prijetnje s tužbog zbog ratng profiterstva Vickers je bio primoran spustiti cijenu svojih mitraljeza. Porastom njegovog broja u vojsci postao je osnovni mitraljez. Pojavom Lewis puškomitraljeza Vickers je redefiniran kao teški mitraljez , te je povučen iz pješadije i predan mitraljeskom korpusu. Nakon rata mitraljeski korpus je rasformiran te su mitraljezi predani pješadiji. Prije Drugog svjetskog rata planirano je da se mitraljez zamijeni primjerice mitraljezom 7.92 mm Besa čehoslovačkog dizajna koji je postao osnovni mitraljez oklopnih vozila, ali je Vickers ostao u upotrebi u britanskoj vojsci sve do 1968. godine i naslijedio ga je L7 mitraljez.
Izvozne varijante thumb|lijevo|Kalibar .303 British Vickers je široko prodavan mitraljez, stoga je imao veliki komercijalni uspjeh. Mitraljez se izvodio u različitim modifikacijama i kao osnova za različite sisteme. Mitraljez se izvodio u slijedećim kalibrima: 6,5 × 52 mm Mannlicher-Carcano 6,5 × 50 mmSR Arisaka 7×57 mm Mauser 7,5 × 55 mm Swiss 7,62 × 51 mm NATO 0,30-06 Springfield 7.62 × 54 mmR 7.65 × 53 mm Argentine 8 mm Lebel
Upotreba Mitraljez i postolje su bili odvojeni ali oboje su bili izrazito teški. Proizvodnja nije predvidjela upotrebu mitraljeza u džunglama gdje su ga nosili vojnici na leđima, ali vojnici su bili zadovoljni njegovom efikasnošću u različitim situacijama. Tronožac bi se često ukopavao u zemlju zbog stabilnosti ili bi se postavljao na vreće s pjeskom. Zbog toga što je bio vodom hlađeni mitraljez imao je znatno veći domet od svojih konkurenata koji su bili zrakom hlađeni. U situacijama kada nije bila dostupna voda za hlađenje vojnici su koristili vlastiti urin. Od vruće vode koja bi se zagrijala radom mitraljeza vojnici bi često pravili čaj.Weeks, Alan (2009). Tea, rum & fags: sustaining Tommy, 1914-18. History Press. p. 19. .
Vickers se često znao koristiti za indirektnu paljbu na daljinama do 4.500 metara, ali bilo je i slučajeva upotrebe kao avionski mitraljez ili kao protiavionsko oružje gdje se kombiniralo 3-4 mitraljeza.
Korisnici thumb|Britanski vojnici s Vickersom tokom bitke na Somi. thumb|PVO upotreba Vickersa.
Reference
Kategorija:Mitraljezi