Martin Raguž je bosanskohercegovački političar, predsjednik HDZ-a 1990 i zastupnik u Domu naroda Bosne i Hercegovine.
Biografija Mladost Raguž je iz porodice Ivana i MareBaza podataka: Martin Raguž ). Centar za istraživačko novinarstvo. Pristupljeno 1. aprila 2014. u Stocu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju maturiravši 1975. Nakon toga upisao se na Fakultet političkih nauka u Zagrebu gdje je diplomirao 1980. Nakon završetka fakulteta bio je angažiran kao stručni saradnik u tadašnjoj omladinskoj organizaciji, a kasnije se zaposlio u Skupštini općine Stolac, također kao stručni saradnik.
Rat u Bosni i Hercegovini
Raguž se politički prvi put angažira u vrijeme Općih izbora u SR Bosni i Hercegovini 1990. godine. Bio je jedan od osnivača Liberalno demokratske stranke BiH,Vrijeme je da Hrvati preuzmu odgovornost za ovu zemlju . august 2010. Pristupljeno 1. aprila 2014., nasljednice Saveza socijalističke omladine Bosne i Hercegovine (SSO BiH)
U vrijeme izbora kandidirao se za hrvatskog člana Predsjedništva SR BiH kao kandidat Liberalno demokratske stranke BiH,Šimić, 2006., str. 31.Čović et al., 2010., str. 358. Od ukupno sedam hrvatskih kandidata, Raguž je završio posljednji s osvojenih 130.428 (5.90%) glasova, a u Predsjedništvo su izabrani Stjepan Kljujić i Franjo Boras iz HDZ-a BiH.Kasapović, 2010., str. 330.
Početkom rata u Bosni i Hercegovini 1992, Raguž je imenovan ministrom za rad i socijalnu politiku u Vladi Republike BiH gdje je djelovao u opkoljenom Sarajevu. U to vrijeme njegovo ministarstvo uspjelo je uspostaviti humanitarni sistem u Sarajevu i okolini. Početkom Bošnjačko-hrvatskog sukoba pristupio je u HDZ BiH te je prihvatio poziv Vlade Hrvatske republike Herceg-Bosne da pomogne u popravljanju humanitarnog stanja, stabilizaciji prilika i razvoju humanitarnog sistema u Herceg-Bosni. Do 1. decembra 1993. radio je kao zamjenik predstojnika Ureda za prognanike, izbjeglice i raseljene osobe HR Herceg-Bosne, nakon čega je imenovan predstojnikom tog ureda zamijenivši Darinka Tadića na tom položaju.Narodni list Hrvatske Republike Herceg-Bosne , br. 3, januar 1994. Na tom položaju ostao je sve do 1994, kada je osnovano Ministarstvo za izbjeglice i socijalna pitanja Vlade Federacije BiH, u kojem je radio kao zamjenik ministra sve do kraja rata 1995.
Poslije rata Nakon rata Raguž je imenovan ministrom bez resora u Vladi Federacije BiH, gdje je ostao sve do 1996, a u to vrijeme bio je zadužen za koordinaciju aktivnosti za implementaciju Dejtonskog sporazuma. Između 1997. i 1998, u vrijeme mandata Krešimira Zubaka, bio je šef ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH.Martin Raguž - Biography, Evropski parlament; pristupljeno: 1. aprila 2014. Između 1999, pa sve do imenovanja za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH 2000. bio je ministar za ljudska prava i izbjeglice u federalnoj vladi Edhema Bičakčića.
Nakon općih izbora u oktobru 2000. Raguž je imenovan predsjedavajućim Vijeća ministara BiH 18. oktobra 2000. Na toj je dužnosti ostao sve 22. augusta 2001. kad ga je zamijenio Božidar Matić iz SDP-a BiH.Evidencija osoba koje su vršile vodeće partijske i državne dužnosti na različitim nivoima u posljednjih 30 godina , National Security and the Future, br. 1-2, Udruga svetog Jurja, Zagreb, 2006.
HDZ 1990 Raguž je 2006. postao član HDZ-a 1990. Na općim izborima 2010. bio je kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH u koaliciji HDZ-a 1990 i HSP-a BiH. U vrijeme kampanje potpisao je inicijativu za Rekom, koja promovira izjednačavanje zločina u bivšoj Jugoslaviji te tezu o građanskom ratu u Hrvatskoj, odbacujući agresiju. Tu inicijativu potpisali su, između ostalih, i Željko Komšić, Žarko Puhovski te Vojislav Stanimirović.HDZ1990 je "tabula rasa", bila i ostala. Ljubuški.net, 30. mart 2013; pristupljeno: 9. maja 2014. Međutim, Raguž nije uspio dobiti izbore. Pobijedio je Željko Komšić iz SDP-a, a iza njega je druga bila Borjana Krišto iz HDZ-a BiH. Raguž je osvojio 60.266 (10,84%) glasova i završio je treći.Potvrđeni rezultati općih izbora 2010: Predsjedništvo BiH - hrvatski član. Centralna izborna komisija, 11. novembra 2010; pristupljeno: 9. maja 2014.
Od predsjednika stranke Bože Ljubića počeo se udaljavati 2013. Najavio je da će se takmičiti za mjesto predsjednika HDZ-a 1990 na Četvrtom saboru stranke, koji je održan u maju 2013. Oko sebe je okupio vodstvo HDZ-a 1990 u Srednjobosanskog kantona.
Na Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2014. kandidat je HDZ 1990 za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda."Kandidati za Predsjedništvo BiH: Bošnjaci će imati najveći izbor na glasačkom listiću" , radiosarajevo.ba
Reference
Literatura Dragan Čović; Slavica Karačić; Niko Lozančić; Borjana Krišto; Zdenko Ćosić; Davor Čordaš; Mario Grgić; Rade Bošnjak; Marinko Čavara: Dvadeset godina Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine 1990. - 2010. Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Mostar, 2010. Mirjana Kasapović: "Bosnia and Herzegovina", Elections in Europe: A data handbook, Nomos, Baden-Baden, 2010. Tomo Šimić: "Dokumenti Predsjedništva Bosne i Hercegovine 1991. - 1994.", National Security and the Future, br. 1-2, Udruga svetog Jurja, Zagreb, 2006.
Kategorija:Bosanskohercegovački političari Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice 1990 Kategorija:Političari Liberalno demokratske stranke Bosne i Hercegovine Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Kategorija:Bosanskohercegovački ministri za ljudska prava i izbjeglice Kategorija:Biografije, Stolac Kategorija:Rođeni 1958. Kategorija:Živi ljudi Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine Kategorija:Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine