Antropometrija (grč. ἄνθρωπος - anthropos = čovjek + μέτρον - metron = mjera) je bioantropološki metod proučavanja ljudskih kvantitativnih, tj. mjerljivih i brojljivih osobina.Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, .
Kvantitativne osobine (lat. quantitas = kolikoća, količina, veličina; odomaćeno: kvantitet) imaju takav vid promjenjivosti koji se opisuje, mjeri i imenuje jedinicama jednog ili više postojećih sistema mjera (m, m2, m3, itd.) ili se izražava neimenovanim brojevima, na osnovu jednostavnog prebrojavanja osnovnih jedinica posmatranja (broj eritrocita u 1 ml krvi ili dlaka na srednjem članku prstenjaka i sl.). Uobičajeno je da se mjerne osobine označavaju kao metričke, a one koje se registriraju brojanjem – kao merističke; budući da svi njihovi modaliteti uvijek imaju brojni izraz, i jedne i druge se svrstavaju u numeričke.
Kvantitativna svojstva variraju kontinuirano (neprekinuto, postojano) – fluktuirajuće (kolebljivo, talasasto), po čemu su poznata i pod nazivima kontinuirana ili fluktuirajuća. Prema tome, kod njih se, između krajnjih granica promjenljivosti, može izdvojiti neprekinuti niz "prijelaznih" modaliteta. Zavisno od preciznosti mjerenja i širine raspona varijacije, između dva ekstrema ovakvih osobina može se pojaviti praktično neograničen broj modaliteta (varijanti), pri čemu se susjedne varijable u posmatranom nizu mogu međusobno minimalno razlikovati.
Kvantitativnu promjenljivost ispoljava ogroman broj izrazito polimorfnih – mjerljivih i brojljivih morfološko–anatomskih, biohemijsko–fizioloških, mentalnih i ostalih svojstava ljudskog organizma kao što su: broj papilarnih linija (na prstima šake), tjelesna visina i masa, količina pigmenta u različitim organima, stupanj osjetljivosti (prag nadražaja) čula, krvni pritisak, količina šećera u krvi, brzina fizioloških procesa i tjelesnih pokreta, snaga mišića, koeficijent inteligencije i mnoga druga.
Antropometrija obuhvata niz specijalnih podrućja, kao što su biometrija, kraniometrija, osteometrija itd. Antropometrijske tačke
mini|250px|lijevo|Antropometrijske tačke po Međunarodnom biološkom programu (vidi tabelu: Standardizirane antropometrijske tačke po Internacionalnom biološkom programu (IBP) mini|160px|desno|Odabrane antropometrijske tačke (vidi tabelu ispod) Standardizirane antropometrijske tačke po Internacionalnom biološkom program (IBP)Tačka Oznaka Položaj Posebni uvjetiAkromiona Najlateralnija i najviša tačka akromijalnog nastavka lopatične kostiAkropodion apNajdistalnija tačka stopala (na 1. ili 2. prstu)Stopalo ispruženo na vodoravnoj baziAlare alNajlateralnija tačka nosnog krilaBasisBTačka na horizontalnoj ravni (podloga) na koju se oslanja ispitanik tokom uzimanja vertikalnih mjeraCervicalecVrh spinalnog nastavka sedmog vratnog pršljena Medijalna pozicijaDaktylion daNajdistalnija tačka gornjeg ekstremiteta (na vrhu 3. prsta)Ruke ispružene uz tijeloDeltoidedNajlateralnija tačka na kožnom omotaču mišića deltoideusaNivo najveće širine ramenskog pojasaEndokanthionenVrh medijalnog ugla vijeđnog rasporka (spoj gornje i donje vjeđe)EurioneuNajlateralnija tačka glave (lobanje)Nivo najveće lobanjske širineFrontotemporaleftMedijalna tačka grebena čeone kosti (linea temporalis) Najudubljenije mjesto (dio) grebenaGlabellag Sjecište medijalne linije čela i spojnice gornjih rubova orbitaGnathiongn Tačka medijalne linije na donjem rubu trupa mandibule Najniža tačka glaveGoniongoNajlateralnija tačka vrha ugla mandibule (angulus mandibulae)Hypochondriacalehy Najniža tačka donjeg ruba (donjeg) rebrenog lukaVisina zavisi od položaja grudnog košaIliocristaleicNajlateralnija tačka gornjeg ruba grebena zdjelice (crista iliaca) Nivo najlateralnijeg mjesta gornjeg ruba ilijačnog grebenaIliospinaleisTačka nad šiljatom (prednjom, gornjom) iliačnom izbočinom (spina iliaca anterior superior)Sredina zaobljene izbočineIncisuraleinNajniža tačka ušnog udubljenja (incisura intertragica)Inioniljuske zatiljne kosti (protuberantia occipitalis externa)Najizbočenija tačka na medijalnoj liniji izbočenog dijelaLumbaleluVrh spinalnog nastavka 5. bočnog pršljenaMedijalna linija leđne strane trupaMalleolarem Donji rub masivnog izdanka (malleolus medialis) goljenične kosti Mesosternalems Središnja tačka medijalne linije trupa prsne kosti (corpus sterni)Metacarpale radialemrRadijalno od glavice 2. metakarpalne kostiDlan i prsti ispruženi Metacarpale ulnare mu Ulnarno od glavice 5. metakarpalne kosti Dlan i prsti ispruženiMetatarsale fibularemtfLateralno od glavice 5. metatarzalne kostiStopalo ispruženo na vodoravnoj podloziMetatarsale tibialemttMedijalno od glavice 1. metatarzalne kostiStopalo ispruženo na vodoravnoj podloziNasionnMedijalna tačka spoja čeone i nosne kostiSjecište medijalne linije i spojnice gornjih rubova gornjih vijeđaOpisthocranion op Najizbočenija tačka medijalne ravni stražnjeg dijela glave Najudaljenija tačka glave od glabeleOrbitale orNajniža tačka donjeg ruba orbitePhalangionphVrh glavice distalnog okrajka 3. metakarpalne kostiDlan i prsti ispruženiPorionpo Najviša tačka vanjskog otvora slušnog kanala (porus acusticus externus)Postauralepa Najizbočenija tačka stražnje strane uhaPreauralepraTačka na bazi ušne školjke – nasuprot tragusuNa razini tačke postauralePternionpteNajizbočenija tačka stražnje strane stopalaStopalo ispruženo na vodoravnoj podloziRadialerLateralni rub glave palčane kosti (caput radii)StomionstoTačka na medijalnoj liniji spoja gornje i donje usniceNormalno zatvorena ustaStylionstyNajdistalnija tačka na vrhu nastavka palčane kosti (processus styloideus)Subaurale SbaNajniža tačka ušne resice SubnasalesnVrh ugla između donjeg ruba nosne pregrade i kože gornje usneSuperauralesaNajviša tačka ušne školjkeSuprasternalesstNajniža medijalna tačka gornjeg ruba udubine prsne kosti (incisura clavicularis)SymphysionsyMedijalna tačka gornjeg ruba spoja gornjih grana preponskih kostiju (ramus superior ossis pubis)Gornji rub preponske simfizeTibialetyNajizbočenija tačka gornjeg ruba zglobnog čvora goljenične kosti (condylus medialis)TragiontNajviša tačka tragusaTrichiontrTačka na medijalnoj liniji čela gdje počinje vlasišteTrochanterionTroTačka na mjestu projekcije velikog obrtača (trochanter major) bedrene kostiLateralna strana natkoljenice Vertex VNajviša tačka glave (izuzimajući kosu)Virtualan (u zavisnosti od položaja tijela) Zygion ZyNajizbočenija tačka na luku sponaste kosti (arcus zygomaticus)
Standardne tjelesne mjere maxi|right|thumb|1000px|Primjeri uzimanja nekih standardnih tjelesnih mjeraLijevo: VisinaGornja visinaDonja visinaDužina nogeAMRL-TR-74-102 Churchill E. Sampling and Data Gathering Strategies for Future USAF Anthropometry Webb Associates, Inc. A/F Aerospace Medical Res 2-76 Standardizirana mjerenja antropometrijskih varijabli se vrši prema Međunarodnim biološke program (IBP), koji obuhvata 39 tjelesnih mjera. Principi ovog programa standardiziraju uvjete za poredljivost sa prethodnim tuđim i sopstvenim mjerenjima. Obuhvataju: • izbor perametara u planiranim antropometrijskim istraživanjima; • izbor mjernih instrumenata i • tehniku antropometrijskih mjerenja. izbor parametara je preduslov za uspješan istraživanje. Broj i vrsta mjerenja ovisi o cilju istraživanja. Uz pažljivo planiran i ostvariv cilj istraživanja, planirano mjerenje može obuhvatiti veliku reprezentativnu grupu ispitanika, pri čemu je potrebno odabrati jedan ili dva parametara koji definiraju četiri antropometrijske dimenzije. Uzdužna ("longitudinalna") dimenzija skeleta: visina tijela, sjedeća visina, raspon ruku, dužina ruku, dužina nogu. Poprečna ("transverzalna") dimenzija skeleta: širina ramena, širina zdjelice, širina kukova, promjer lakta, promjer zgloba, promjer koljena. Tjelesna masa i volumen: tjelesna težina, usred obim grudnog koša, obim trbuha, obim nadlaktice, opseg podlaktice, obim natkoljenice, opsega potkoljenice. Potkožno masno tkivo: kožni nabor nadlaktice, kožni nabor podlaktice, kožni nabor na leđima, kožni nabor trbuha, kožni nabor natkoljenice, kožni nabor potkoljenice. • U skladu sa IBP, sva mjerenja, na svakom tjelesnom segmenatu (ruke, noge) treba izvršiti na lijevoj strani. • Pisani ili snimani zapisi moraju biti jasni i nedvosmisleni i uneseni u pripremljene standardne formulare. Vjerodostojnost rezultata mjerenja omogućuju samo konvencijska mjerila koja odgovaraju standardima u metričkom sistemu: mjerna traka, medicinska decimalna vaga, anthropometer, klizna šestar, pelvimeter i kefalometar. Pored toga, potrebni su i dermografska olovka, mjerne liste, olovke (obične), kombinirani barometar, higrometar, termometar, ravna stolica za ispitanika. {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" |Standardizirane tjelesne mjere po Internacionalnom biološkom programu (IBP) |- |style="background: bgcolor="#F5DEB3" |Mjera|style="background: bgcolor="#C2B280" | Raspon – Obim |style="background: bgcolor="#C2B280" | Mjerni instrument|style="background: bgcolor="#C2B280" | Posebni uvjeti mjerenja |- |Masa |Ukupna | Antropometrijska vaga | Ispitanik nag ili u donjem rublju (masa odjeće se oduzme od ukupne mjere) |- |Visina (dužina) | Basis – Vertex | Antropometar | Podloga ravna, tijelo ispitanika opruženo, pete spojene, glava u frankfurtskoj horizontali |- | Sjedeća visina | Basis – Vertex | Antropometar | Ispitanik sjedi na ravnom stolu, ispruženog trupa i opruženih nogu (koje ne dodiruju pod), glava u frankfurtskoj horizontali, instrument dodiruje leđa u sakralnoj i interskapularnoj regiji |- |Bikondilarna širina bedrene kosti | Medijalni – lateralni kondil | Klizni šestar ili antropometar |Ispitanik sjedi na ravnom stolu, koljena savijena pod pravim uglom, mjeri se na najizbočenijem dijelu distalnog kraja bedrene kosti, mehko tkivo se komprimira |- | Širina skočnog zgloba | Lijevi – desni maleolarni nastavak | Klizni šestar | Ispitanik sjedi na ravnom stolu, meko tkivo se komprimira |- | Visina tibiale | Basis – Tibiale | Antropometar | Ispitanik stoji na ravnoj podlozi |- | Dužina potkoljenice |Malleolare –Tibiale | Antropometar | Ispitanik stoji na ravnoj podlozi |- | Dužina stopala |Pternion – Akropodion | Antropometar | Ispitanik sjedi, lijevo stopalo na vodoravnom, a peta uz poprečni krak antropometra, drugi poprečni krak (bez pritiska) dotiče akropodion |- | Obim natkoljenice | Neposredno ispod glutealne brazde | Mjerna vrpca | Ispitanik stoji blago raskoračen, tjelesna težina ravnomjerno raspoređena na obje noge, mjerna vrpca vodoravna |- | Obim potkoljenice | Maksimalni | Mjerna vrpca | Ispitanik sjedi na stolu, noge slobodno vise, mjerna vrpca vodoravna |- | Dužina ruke | Akromion – Daktylion | Antropometar | Ruka (i šaka) maksimalno opružena |- | Dužina nadlaktice |Akromion – Radiale | Antropometar | Ruka (i šaka) maksimalno opružena |- | Dužina podlaktice | Radiale – Stylion | Antropometar | Ruka savijena u laktu pod pravim uglom |- | Bikondilarna širina nadlaktične kosti | Medijalni – lateralni stiloidni koštani nastavak | Klizni šestar ili antropometar | Ruka flektirana u laktu pod pravim kutom, mehko tkivo se komprimira, instrument blago ukošen (jer je medijalni kondil malo niže od lateralnog) |- | Širina ručnog zgloba | Medijalni – lateralni kondil | Klizni šestar ili antropometar | Mehko tkivo se komprimira, mjerni instrument nešto ukoso prema uzdužnoj osi ruke |- | Širina šake |Metacarpale radiale – Metacarpale ulnare | Klizni šestar | Prsti sastavljeni i ispruženi u smjeru uzdužne ose podlaktice |- | Obim nadlaktice u relaksiranom položaju |1 cm iznad središta dužine | Mjerna vrpca | Ruka opružena uz tijelo i relaksirana, mjerna vrpca u vodoravnom položaju |- | Obim nadlaktice pri maksimalnoj kontrakciji | Maksimalni | Mjerna vrpca