Germanizmi su leksičke, idiomske ili sintaksičke jedinice, posuđenice iz nekog od germanskih u neki drugi jezik. To je, dakle, posvojenica, između ostalih, i u bosanski jezik. Najraniji oblici germanizama ovdje potječu od prvih kontakata južnoslavenskih prostora s najezdom germanskih plemena (škare, npr.).
Germanizmi u bosanskom jeziku su obično leksičke prilagodbe, a većina ih je i fonološki i morfološki transformirana (flaša, nafilovati, šnita). Nađeno je da najveći broj germanizama u bosanskom potiče iz južnonjemačkog, tj. austrijske varijante njemačkog jezika (npr. paradajz), što je bilo i logično očekivati, imajući u vidu historijsku prošlost ovih prostora.Petrović V.: Esekerski rječnik. FF Press, Zagreb, ISBN 978-953-175-283-1.Simeon R. (1969: Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva na osam jezika: hrvatsko-srpski, latinski, ruski, njemački, engleski, francuski, talijanski, španjolski, I-II, Zagreb.Тривунац М. (1937): Немачки утицаји у нашем језику : (из страног прегледа), Штампарија М. Сибинкића, Београд.
Njemački je u Bosni i Hercegovini bio jedan od službenih jezika (od 1878. do 1918), kada su brojni leksemi ušli i u svakodnevni govor. Germanizmi su ovdje najčešći u zapadnoj Bosni.
Germanizmi u bosanskom jeziku Smatra se da u bosanskom jeziku cirkulira više od 2000 germanizama, različitih oblika adaptacije, a većina tuđica danas se susreće samo u austrijskom i južnonjemačkim dijalektima.
Prvi njemačko-hrvatski utjecaji na južnoslavenske jezike, međutim, počeli su tri stoljeća ranije, u vrijeme prve njemačke kolonizacije kada je u 13. stoljeću, nakon što su Tatari opustošili ova područja, kada je ugarski kralj Bela IV ovamo pozvao njemačko stanovništvo i dodijelio mu posebna prava.
Nakon poraza Turaka pod Bečom 1683. na ova područja najčešći doseljenici bili su iz Švapske, Franačke i područja uz Rajnu. Za vladavine Marije Terezije na južnoslavenska područja doseljava se desetak hiljada porodica, a tokom vladavine Josipa II još 3000 porodica, uglavnom protestanata.
U vrijeme Napoleonovih ratova većina Nijemaca opet je pristigla iz Švapske. Bez ostalih Nijemaca, Švaba je 1945. samo u Hrvatskoj bilo oko 600.000.
Najčešći germanizmi u bosanskom jeziku A ablendati < abblenden - prigušiti svjetlo, usp. die Blende - zaslon ajnc < die Eins - broj jedan (1) ajeršpajz < das Ei - jaje (množina Eier - jaja) + die Speise - jelo - kajgana akšenka < der Achsschenkel - rukavac ili dio osovine aktentašna Aktentasche - aktovka ili ručna torba ancug < der Anzug - odijelo anlaser < der Anlasser - pokretač motora.Na bosanskom, zbog metateze, i alnaser. aufenger < der Aufhänger - vješalica, petlja (na odjeći da se može objesiti) auspuh < der Auspuff - izduvna cijev
B bajc ili pajc< der Beiz - namakati u sredstvo za skladištenje (drvo ili hranu) bauštelac < od riječi die Baustelle - gradilište - radnik na gradilištu badecimer < das Badezimmer - kupatilo bedinerica < die Bedienerin - spremačica beštek < das Besteck - pribor za jelo bina < die Bühne - pozornica bišobrot < das Bischofsbrot - bišobrot (kruh u koji se stavljaju grožđice i želatinasti bomboni) blic < der Blitz - bljesak, bljeskalica bluza < die Bluse borer < der Bohrer - svrdlo bormašina < die Bohrmaschine - bušilica bremza < die Bremse - kočnica brenati < brennen - (primarno značenje pržiti) urediti kosu škarama za kovrdžanje brener < der Brenner - plinski plamenik; željezna naprava za kovrdžanje kose bruh < der Bruch - kila, primarno značenje pukotina, odnosno prelom, lom buhtla < die Buchtel (austrijski) - vrsta napuhanog peciva
C cajger < der Zeiger - kazaljka na satu cajtnot < die Zeitnot - vremenska stiska cange < die Zange - kliješta canšteher < der Zahnstocher - čačkalica ceh < die Zeche - ceh; račun ceker ili ceger < der Zecker, Zegger ili Zöger (austrijski) - korpa ili torba za kupovinu ciferšlus < der Ziehverschluss - patentni zatvarač cigla < die Ziegel - puna cigla cimer < das Zimmer - soba cug < der Zug - potezanje (u jednom cugu, ili od cuga - naiskap) na njemačkom također u značenju voz curikati/curiknuti < vući natrag (od pridjeva zurück - natrag) cvikati < zwicken - uštinuti, ali i poništiti voznu kartu, npr. cviker(i) < der Zwicker - naočale
D deka < die Decke - pokrivač ili plafon/strop dihtung – die Dichtung zatvarač, glagol dihtovati - dichten u značenju zatvoriti , začepiti dinstati < dünsten - pirjati, der Dunst - para dizna – die Düse - otvor (na uređaju); drek < der Dreck - izmet, prljavština drot < der Draht - žica drukholc < das Druckholz (starinski za das Bügeleisen - pegla/glačalo) durhcug <das Durchzug - promaha
E Escajg < essen -jesti zeug- stvar (na njemačkom riječ zastarjela, danas (Ess)besteck
F fajnšmeker < der Feinschmecker - gurman, hedonista fajrcajg < das Feuerzeug - upaljač fajront ili fajrunt < der Feierabend - kraj radnog vremena faliti < fehlen - nedostajati, manjkati, izostati farba < die Farbe - boja (boja je u njemačkom turcizam) fasovati < fassen (primarno značenje obuhvatiti, shvatiti) - dobiti svoje fašnik < der Fasching - karneval faširati, odn. faširano< faschieren, faschiert - isjeckati meso, tj. sjeckano meso feder – die Feder - opruga (na njemačkom znači također pero) felga – die Felge – naplatak; fen < Föhn {m}; Fön - topli alpski vjetar; aparat za sušenje (kose) fišpaprikaš < der Fisch (riba) + paprikaš flaša < die Flasche - boca fleka < der Fleck - mrlja foranga/firanga < der Vorhang - zavjesa, zastor forcimer < das Vorzimmer - predsoblje foršpan < der Vorspann - kratak uvod, uvodni odlomak (novinskog članka); popis ekipe realizatora na početku filma frajla < das Fräulein - gospođica (kod nas - slobodnijeg ponašanja) frket < verkehrt - naopako, suprotno, obratno friško < frisch - svježe furati < die Fuhre (podvoz, kola, tovar) - voziti fruštuk < das Frühstück (doručak) - frühstücken doručkovati - doručak fuš < der Pfusch - rad na crno fušariti ili (s)fušeriti< pfuschen - žargonski nestručno obaviti posao
G gardina < die Gardine - zavjesa, zastor ganjak < der Gang - hodnik gastarbajter < der Gastarbeiter - strani radnik - "radnik gost" gelender < das Geländer - rukohvat gemišt < gemischt - pomiješano, mješavina glancati < glänzen - sjajiti se, također i glanc > der Glanz - sjaj gletati - gletovati < glätten - izravnati grif < der Griff - zahvat; u frazi imati grifa – biti vješt grunt < der Grund (dno, podnožje, podloga, temelj) - zemlja, zemljišni posjed (od toga potiče i gruntovnica) gojzerica < der Goiserer (Schuh) - brdska, okovana cipela nazvana po austrijskom gradu Bad Goisern gvirc, rjeđe gverc < das Gewürz - fermentirano ili nefermentirano alkoholno piće od vode i meda - medovina gurtna < Gürtel - opasač, pojas, traka
H hauba < die Haube - pokrivač/poklopac motora, naprava za sušenje kose haustor < das Haustor - vrata i prostor na ulazu u kućno dvorište, die Haustür kućna vrata heftati – heften - pričvršćivati; herc < das Herz - srce hohštapler < der Hochstapler - samozvanac, umišljena osoba, varalica hausmajstor < der Hausmeister - kućepazitelj, domar
I iberlauf < das Überlauf(ventil) = preliv - prelivni ventil
J jegervuršt < Jägerwurst - lovačka kobasica junferica < die Jungfer - djevica;
K kajla – der Keil - klin karfiol < der Karfiol (na austrijskom dijalektu) - karfiol/cvjetača kauguma < der/das Kaugummi - guma za žvakanje kelner < Kellner - konobar keks < Keks - biskvit kibla < der Kübel (uglavnom austrijski dijalekt) - kanta kifla < der Kipfel (na austrijskom dijalektu) - vrsta mjesečastog peciva kinderbet < das Kind (dijete) + das Bett (krevet) - dječji krevet, krevetac klavir < das Klavier - piano klofati < klopfen - udarati, kucati (npr. na vrata) - isprašivati tepihe (kloferom - njem. Klopfer se isprašuju tepisi) klot < Glatt - pràvo, glatko, ravno knap < knapp - tijesno, oskudno, jedva (knap čep). Ovo je bilo na knap. > Ovo je bilo u zadnji čas) knedla < der Knödel (austrijski, južnonjemački) - tjesnato jelo, okruglica, obično sa šljivom u sredini kofer/kufer < der Koffer - kovčeg (Pun mi je kufer! > Dosta mi je svega!) korpa < der Korb - košara koštati < kosten - stajati (u novcu ili drugoj protuvrijednosti) krafna < Krapfen - prsten (vrsta slatkoga tijesta s nadjevom) krafna < Krapfen (austrijski) - vrsta slatkog tijesta s nadjevom prženo u dubokoj masnoći, uštipak kremšnita < Kremschnitte - vrsta kolača - krempita krampus < der Krampus - krampus (vrag u likovnom prikazu s repom i rogovima koji se javlja u odgojnim pričama zločestoj djeci) krigla < der Krügel (austrijski, južnonjemački) - čaša za pivo s drškom krizbam/krizban < der Christbaum - božićno drvce krompir < austr. (zastarjelo, rijetko regionalno) die Grundbirne, ( ili Krummbirne - pogrbljena kruška) koruški krompir/grumper - krompir kugla < die Kugel - kugla, zrno (metak) kuglof/kuglov/kugluv < der Gugelhupf (austrijski dijalekt) - kuglof (kolač od dizanog tijesta sa suhim grožđem, okruglastog oblika sa središnjom šupljinom) kupleraj < die Kuppelei - svodništvo; javna kuća; kuppeln - spojiti kuplung < die Kupplung - kvačilo (uređaj za prijenos obrtaja u motornom vozilu) kvarcanje < Quarzlampe - umjetno izlaganje UV zracima (kvarcnoj lampi)
L lauf < der Lauf - trk, trčanje ler < leer - prazan, u leru – u praznom hodu (njem. Leerlauf) lifrati/liferirati < liefern - dostaviti lojtre/lotre < die Leiter - ljestve, merdevine
M mansarda < Mansarde - potkrovlje majstor < der Meister - zanatlija, znalac melšpajz < Mehlspeisen - kolači, poslastice mišung < die Mischung - mješavina
N nahtkasl < das Nachtkastl, austrijski dijalekt - Kast(er)l je umanjenica od Kasten - ormar - noćni ormarić
O ofinger < (način izgovora riječi Aufhänger na austrijskom i južnonjemačkim dijalektima): aufenger - vješalica za odjeću
P pajc > v. bajc pofezna < Pofese, Pofesen (pl.) (austrijski, bavarski dijalekti) - pohani kruh paradajz < - Paradeiser (austrijski dijalektalno) - rajčica plac < der Platz - trg, mjesto peglati < bügeln - glačati; der Bügeleisen - pegla, glačalo, penzl < der Pinsel - kist penzija < die Pension - mirovina; penzioner - umirovljenik pikzibner < Pik sieben (pikova sedmica - nevažna karta) - izraz koristimo kao "nitko i ništa" platfus < der Plattfuß - ravno stopalo poblajhati/(iz)blajhati < bleichen - izbijeliti pofajhtati < feucht - vlažno izraz za navlažiti pofloktati < Flocken - slang riječ za pojesti sve do kraja, od riječi pahuljice purger < Bürger - građanin
R rapšicer < der Raubschütze - krivolovac ratkapa < die Radkappe - poklopac točka remen < Riemen - pojas restati < rösten - duže pržiti (bez mnogo masnoće), tako da krumpir postane hrskav, tj. reš resch ili rösch < hrskavo pečen rikverc rückwärts - (u)natrag, (u)nazad rolati < rollen - koturati, kotrljati rolete < rollo, Rollos - platnena žaluzina rolšuhe < die Rollschuhe - koturaljke rosfraj < rostfrei - bez hrđe, tj. nehrđajući roštilj < der Rost - rešetka (za pečenje mesa, skraćeno od Bratrost), također gril (der Grill) ruksak < der Rucksack - leđna torba, naprtnjača
S sekirati (se, koga) < sekkieren (austrijski) - brinuti, smetati, opteretiti brigama
Š šajba < die Scheibe - ploča, pločica, disk šaht < der Schacht - okno, otvor za kanalizaciju šalter < der Schalter - prekidač; šalter (u uredu, pošti, banci i sl.) šamrl < das Schammerl (austrijski) - stolac bez naslona, tronožac šank < die Schank (austrijski), Ausschank, također die Schenke šaraf < dijalektalni južnonjemački i austrijski način izgovora riječi die Schraube - vijak, zavrtanj šarmer < Charmeur - zanosan, dražestan, očaravajući šeflja < Schaufel, Schippe - kutljača šihta < die Schicht - smjena šircl < die Schürze - pregača šlafcimer < das Schlafzimmer - spavaća soba šlag < der Schlag - udarac, udar; kap (srčana i moždana); tučeno slatko vrhnje šlager < der Schlager - popularna melodija