Guča Gora je naseljeno mjesto u općini Travnik, Bosna i Hercegovina.
Geografija Guča Gora se nalazi na padinama Vlašića, 9 km sjeveroistočno od Travnika, na nadmorskoj visini od 611 do 764 m. Lokalnim asfaltnim putevima povezana je sa regionalnom cestom R-440, osnosno magistralom E-660.Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, .
Historija Guča gora se prvi put se spominje 1425. Prije dolaska franjevaca,u 13. vijeku, u Lašvanskoj dolini postojala je župa sa sjedištem u Lašvi (između Putićeva i Doca na Lašvi), sa vjerojatno malim gradskim naseljem. U 14. vijeku, franjevci su tu podigli samostan, koji se navodi u popisu Bartola Pizanskog 1385./90. godine.
Samostan i franjevačka kuća Nakon pada Kraljevine Bosne pod osmanlijsku vlast 1463, samostan je najkasnije do kraja 15. vijeka bio nasilno porušen. U 16. vijeku u Lašvanskoj župi je bilo dvadesetak sela. U 18. vijeku ona se naziva i travničkom, a i1743. je imala 2.364 katolika; njihov broj se1768. povećao na 3.626, a 1796. na 5.315.
Franjevačka kuća u Gučoj Gori proglašena je 1757. hospicijem. Ona je 1764. nestala u požaru, ali je uskoro bila podignuta nova, koja se 1768. naziva rezidencijom. U njoj su tada stanovala tri franjevca. U spomenutom požaru nestale su i matične knjige. Sačuvano je tek nekoliko listića iz 1733 - 1734.
Franjevci su 1777. kupili zemljište u Docu i tu ubrzo podigli kuću, koja je bila vlasništvo triju samostana. Gvardijani triju starih samostana: Fojnica, Kraljeva Sutjeska i Kreševo, morali češće dolaziti. Tako je Dolac na Lašvi, od 1827, postao sjedište lašvansko-travničke župe, dok je Guča Gora bila mjesna kapelanija.
Guča Gora je 1840. iznova podignuta na rang župe, a tamošnja redovnička kuća, s naslovom rezidencije, imala je prvenstvo pred ostalim župnim kućama u tom području. Time je priznato da Guča Gora ima bogatijufranjevačku tradiciju od bilo kojeg drugog mjesta na travničkom području.
Franjevački samostan u Gučoj Gori je rimokatolički samostan koji je građen je od 1857 - 1859, a na njegovom podizanju radio je fratar Marijan Šunjić.
Župa Guča Gora Gučogorska župa je 1877. imala 2.934 katolika, a 1935: 2.750. U međuvremenu su od njenih dijelova formirane nove: Zenica, Vitez, Brajkovići i u najnovije vrijeme Nova Bila.
Župa Guča Gora je 1991. imala 3.010 vjernika, a njihov se broj, zbog iseljavanja, do pred posljednji rat postupno smanjivao. U ratu su prognani; vratio ih se manji broj pa župa Guča Gora danas ima 1.027 vjernika.
U ovoj župi su slijedeća naselena mjesta: Guča Gora, Bandol, Banovići, Bikoši, Brankovac, Bukovica (Velika i Mala), Čifluk, Kosovo, Krpeljići, Kula, Maljine, Mosor, Postinje i Radonjići. Na području župe nalazi se podružna crkva u Bukovici (7,5x5 m) izgrađena tridesetih godina 20. vijeka, te tri grobljanske kapelice.
mini|centar|thumb|500px|Samostan i crkva Guča Gora Samostan Guča Gora je na listi nacionalnih sponenika kulture Bosne i Hervegovine.
Stanovništvo
Mjesna zajednica U mjesnoj zajednici Guča Gora 1991. je živjelo 2.075 stanovnika. Nacionalnost Broj % Hrvati 1.184 57,06 Bošnjaci 855 41,20 Jugoslaveni 23 1,11 Srbi 4 0,19Ostali i nepoznato 9 0,43
Literatura
Reference
Vanjski linkovi
Zvanični sajt općine Travnik Zvanična stranice Župe Guča Gora