Prisočka je naseljeno mjesto u općini Kotor Varoš, Bosna i Hercegovina. U stvarnosti, to je niz sela i zaselaka od Ćorkovca do Čudnića (lijevih pritoka Vrbanje), na podvlašićkim padinama Petrova polja, u pojasu dužine oko 8 km.
Prema popisu stanovništva 1991. na prostoru Prisočke su živjela 1.423 stanovnika, a prema preliminarnim rezultatima popisa 2013. oko četiri puta manje – svega 294.Zolić H., Ur. (1993): Knjiga: Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.Internet – izvor: Popis po mjesnim zajednicama - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf . Geografija thumb|left|280px|Klisura Ćorkovca (u magli) između prisočkog sela Zuhrići (livada sa ovcama) i Ćorkovića
Prisočku čini niz sela i zaselaka na nadmorskim visinama od 640–750 m. Svi su na podvlašićkim padinama lijeve obale Vrbanje. Najveće naseobine su Kovačevići, Tuleža, Lozići, Vrbovo, Zuhrići i Vrevići. Sve su lokalnim putevima povezane sa regionalnom cestom Kruševo Brdo – Šiprage – Kotor-Varoš.http://www.kartabih.com/.Vojnogeografski institut, Izd. (1963): Šiprage (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, .
Historija Najveći zaseoci Prisočke da su veoma stara naselja na nepristupačnim lokacijama, pa se pretpostavlja da je njihva daleka historija vezana za događaje u dolini Vrbanje, od autohtonog starobosanskog naselja i Ilira do današnjih dana.
U bližoj historiji, uz ostala sela šipraškog kraja, i Prisočka je bila aktivno uključena u NOB, osobito Kovačevići i Lozići. Za vrijeme priprema Drugo zasjedanje AVNOJ-a, dio Vrhovnog štaba NOVJ, na čelu da Josipom Brozom, bio je smješten u Kovačevićima (što je registrirano kao malo selo ispod Petrova polja), u kući Huseina Kovačevića, člana Mjesnog Narodnooslobodilačkog odbora za Šiprage.Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.
Za vrijeme Rata u Bosni, Kovačevići su dugo pružali otpor nadmoćnim snagama bivše JNA i srpskih (para)vojnih jedinica. Nakon iscrpljujućih borbi, branitelji su se povukli na slobodnu teritoriju (prema Travniku), a Kovačevići su do temelja razrušeni, kao i sva ostala prisočka sela.
Nakon 1996, u projektu obnove porušenih sela, većina šipraških bošnjačkih sela je djelimično obnovljena, zahvaljujući Vladi i vojnicima Luksemburga, tj. bataljonu BELUGA (skr. od: Belgium – Luxembourg – Greece – Austria; u okviru EUFOR-SFOR-a.http://www.euforbih.org/http://www.nato.int/sfor/organisation/mission.htm
Stanovništvo
Također pogledajte Rijeka Vrbanja Borbe oko Kotor-Varoši i Šipraga 1944. Petrovo polje
Reference
Vanjski linkovi Zvanični sajt općine Kotor Varoš