mini|300px|Kip sv. Ilije na brdu Karmelu Sveti Ilija, odnosno Ilija prorok (heb. אֱלִיָּהוּ Ellijah = „moj Bog je Jahve“; grč. ; lat. Ilia) – oko 875. p. n. e. - ? 853. p. n. e. – prema drevnom predanju, porijeklom je iz Tišbe, po čemu se naziva i Tišbijcem. Na početku svoje misije živio je pustinjačkim životom, a zatim u Sareptu, gdje je, prema Prvoj knjizi kraljeva (17, 22), udovici koja ga je ugostila uskrsnuo sina jedinca.
Prorok Ilija je bio borac protiv idolopoklonstva i jedan od rijetkih starozavjetnih proroka kojega i Istočna i Zapadna crkva istovremeno slave kao svoga sveca. Staro vjerovanje ga uzima kao utemeljitelja reda karmelićana, koji su širili njegov kult i u svojim crkvama dugo razvijali velike ikonografske cikluse iz njegova života. Najučestaliji ikonografski prizor iz njegovog života je uzlaz na nebo u ognjenim kolima.http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=27074 .
Brojni pisani tragovi također ukazuju da je starozavjetni prorok Ilija veoma značajan u židovskom, kršćanskom i islamskom predanju. Djelovao je u Sjevernom kraljevstvu ili Kraljevstvu Izrael u IX. stoljeću p. n. e., za vladavine kraljeva Ahaba i Ahazje. Prema Svetom pismu bio je:
Osim u karmelićanskom redu, vjerovanje u Svetog Iliju je dosta rašireno i u slavenskim zemljama, gdje je poznatiji kao sveti Ilija Gromovnik. U slavenskim narodnom vjerovanjima, zapovijednik je gromovima i kiši.Sv. Ilija prorok – zaštitnik Bosne i Hercegovine , bitno.net/sveci.net, 20. jula 2014. Prema staroslavenskoj legendi, Ilija Gromovnik juri u zaprezi po oblacima čime stvara grmljavinu, a u bijesu i gromove. Istovremeno je i zaštitnik od gromova.
Bosanskohercegovački katolici slave Svetog Iliju kao zaštitnika Bosne i Hercegovine.Iko Skoko: Sveti Ilija - zaštitnik Bosne i Hercegovine, Večernji list, 21. jula 2012., preuzeto 27. septembra 2013. Korijeni tog vjerovanje potiču iz vremena kad je biskup fra Pavao Dragićević tražio od Svete Stolice da se slavi kao zaštitnik Bosanskog kraljevstva. Sveta Stolica je prihvatila taj prijedlog, [26. augusta 1752. godine, prema nekim mišljenjima, osobito zato što Svetog Iliju također poštuju i muslimani i pravoslavci. U Bosni i Hercegovini, svakog 2. augusta, muslimani ga obilježavaju kao Aliđun, a pravoslavci kao Ilindan.
Također pogledajte Svetac Katoličanstvo Reference
Kategorija:Kršćanstvo Kategorija:Islam Kategorija:Judaizam