Sultan Sulejmanova ili Careva džamija smještena je u Blagaju kod Mostara. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Historija Izgrađena je 1519/20. na ime sultana Sulejmana I Zakonodavca, što se vidi iz natpisa u stihovima uklesanog na kamenoj ploči iznad vrata. Džamija i njeni službenici izdržavali su se iz prihoda vakufa ove džamije, koje je dotirala država. Ubraja se u jednu od najstarijih potkupolnih džamija u Bosni i Hercegovini. Nekad je bila potkupolna, a u 19. stoljeću, kada se kupola srušila, izvršena je rekonstrukcija i napravljena je drvena kupola, koja leži na osmougaonom tamburu. Rekonstrukcija je izvedena 1892. prema projektnoj dokumentaciji koju je izradio austro-ugarski arhitekt Maximilian David. Iznad vrata je u pet redova na kamenoj ploči veličine 60 × 70 cm uklesan natpis u stihovima na turskom jeziku o popravci džamije pisan nesh pismom. Objekat je zadržao karakteristike jednoprostorne potkupolne džamije.

Opis Vanjski gabariti džamije su 16,9 m × 12,75 m, zajedno sa sofama. Unutrašnji centralni prostor kvadratnog je oblika dimenzija 10,8 × 10,8 m. Zidovi su kameni, debljine 1 m, malterisani izvana i iznutra.

Mihrab je u jugoistočnom zidu, okrenut prema kibli; širok je 1 m, visok 2 m, a udubljen 50 cm. S tri strane uokviren je kamenim ramom, koji je slijeva i zdesna udaljen od mihraba 50 cm, a s gornje strane 1 m. Bojen je akrilnim bojama i rađen šablonskom ornamentikom. Iznad mihraba je izveden kaligrafski natpis (početak kuranskog ajeta) koji govori o Merjem.

Desno od mihraba je raskošno dekorirani kameni minber, dužine 3,95 m, širine 1 m, a visine 5,75 m. Mahfil je lijevo od ulaznih vrata. Konstrukcija mu je drvena i oslonjena je na dva masivna drvena stuba. Dug je 4,3 m, a širok 3 m.

Munara je izgrađena od klesanog kamena. Nije žbukana. U nju se ulazi sa sofe. Baza joj je osmougaona, a tijelo 16-ugaono. Visoka je 20 m. Šerefe je na 15,5 m. Krov je kameni, u obliku kupe. Uz džamiju su abdesthana i harem.

Sultan Sulejmanova (Careva) džamija proglašena je nacionalnom spomenikom Bosne i Hercegovine.

Reference

Literatura Ekrem Hakki Ayverdi, Avrupada Osmanli Mimari Eserleri, Yugoslavya II, knjiga III, Istanbul, 2000. Alija Bejtić, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, III–IV, 1952–1953, "Veselin Masleša", Sarajevo Evlija Čelebija, Putopis, "Sarajevo Publishing", 1996. Hivzija Hasandedić, "Prilozi za istoriju Blagaja na Buni u doba turske vladavine", GDIBiH, god. XIV, 1970–1971, Sarajevo, 1973. Hivzija Hasandedić, Glasnik vrhovnog islamskog starješinstva u SFRJ, Sarajevo, str. 18, 1976. Ismet Kasumović, Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave, Islamski kulturni centar Mostar, 1999. Hamdija Kreševljaković i Hamdija Kapidžić, "Stari hercegovački gradovi", Naše starine, br. 2, str. 9–10, 1954. Hamdija Kreševljaković, "Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini 1463–1871", Izabrana djela II, Sarajevo, 1971, str. 280–281. Ibrahim Krzović, Arhitektura Bosne i Hercegovine 1878–1918, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1987. Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne I Hercegovine, knjiga 2, treće izdanje, biblioteka "Kulturno naslijeđe", "Sarajevo Publishing", 1998. Nermina Mujezinović, "Blagaj kod Mostara", Hercegovina'', br. 11–12, Mostar, 2000.

Vanjski linkovi

Zvanični sajt Medžlisa IZ Mostar Zvanični sajt Grada Mostara Zvanični sajt Komisije za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine

Kategorija:Džamije u Mostaru Kategorija:Nacionalni spomenici u Mostaru