Lakatna kost (lat. ulna) je jedna od dvije duge kosti u podlaktici; druga je žbica. Nalazi se na suprotnoj strani palca, a proteže se od lakta do zgloba šake, i teče paralelno sa žbicom, koja je duža i veća. U anatomskom položaju, kad se ruke dolje aa strana tijela i dlanovima licem prema naprijed, lakatna kost se nalazi na bočnoj strani podlaktice najbliže tijelu sa medijane strane. Ova kost se može slomiti zbog prekomjerne težine ili utjecaja opterećenja.

Struktura Laktna kost je šira blizu lakta, a sužava se kako se približava zglobu šake.

U neposrednoj blizini lakta, lakatna kost ima koščati nastavak (proces olecranon), odnosno kuku, kao strukturu koja se uklapa u olekranonsku jamu u humerusu. Time se sprečava hiperekstenzija i tvori zglobni spoj s koturom nadlaktične kosti. Tu je i radijalni usjek za glavu žbice – lakatna kvrga za koju se vežu mišići. U blizini zgloba, lakatna kost ima lakatni trnasti nastavak.

Histologija Laktnna kost (ulna) je duga kost. Njena duga i uska medularna šupljina je zatvorena jakim zidom kortikalnog tkiva koje je najdeblje uz međukostnu granicu i leđnu površinu. Na ekstremitetima, kompaktni sloj se stanjuje. Kompaktni sloj se nastavlja na stražnjoj strani olekranonskog nastavka kao tanjir bliske spužvaste kosti s paralelnim lamelama. Ispod koronoidnog nastavka postoji mali prostor kompaktne kosti od kojeg nastavak krivuda gore i na kraju koso prema površini polumjesečastog ureza koji je obložen tankim slojem kompaktne kosti. Nastavci na donjem kraju imaju više uzdužni smjer.

Razvoj

Lakatna kost okoštava iz tri centra: po jedan za tijelo kosti, donje ekstremitete i vrhu olekranona. Okoštavanje počinje na sredini tijela kosti, oko osme sedmice fetusnog života, a uskoro se proteže kroz veći dio kosti.

Pri rođenju, krajevi su hrskavičavi. O četvrtoj godini, centar okoštavanja se pojavljuje u sredini glave, a uskoro izlazi i u lakatni trnasti nastavak. O desetoj godini, centar se pojavljuje u olekranonu blizu njegovog kraja, kao glavni dio ovog nastavka koji se formira prema gore, u produžetku tijela. Gornja epifiza pridružuje tijelo oko šesnaeste, a donji oko dvadesete godine.<ref name=<ref name=

Funkcija

Zglobovi Lakatna kost formira dio zgloba šake i lakatni zglob. Naime, lakatna kost se zglobljava sa strukturama kao što su: Kotur humerusa, na desnoj strani lakatnog zgloba kao šarka zglob sa polumjesečastim koturskim usjekom lakatne kosti; Žbica, u blizini lakta k ao zakretni zgloba, što omogućava radijusu da pređe preko lakatne kosti u pronaciji. Distalna žbica, gdje se uklapa u usjek lakatne kosti. Žbica cijelom dužinom preko međukostne membrane koja formira sindezmozni zglob

Mišićne veze

Mišić Polazište/Hvatište Veza Musculus triceps brachii Hvatište Zadnji dio gornje površine olekranonskog nastavka (preko zajedničke tetive) Musculus anconeus Hvatištze Olekranonski nastavak (bočna opovršina) Musculus brachialis || Hvatište || Predsnja površina koronoidnog nastavka lakatne kosti

| Musculus pronator teres || Polazište || Medijalna površina na srednjem dijelu koronoidnog nastavka (skupa sa medijalnim epikondilom humerusa)

| Musculus flexor carpi ulnaris || Polazište || Olekranonski nastavak i zadnja površina lakatne kosti (skupa sa polazištem medijalnog epikondila humerusa)

| Musculus flexor digitorum superficialis || Polazište || Koronoidni nastavak (skupa sa polazištem medijalnog epikondila humerusa i osovine žbice)

| Musculus flexor digitorum profundus || Polazištze || Koronoidni nastavak, prednjemedijalna površina lakatne kosti (sa polazištem međukostne membrane)

| Musculus pronator quadratus || Polazište || Proksimalni i distalni dio prednjeg osovine lakatne kosti

| Musculus extensor carpi ulnaris || Polazište || Zadnji rub lakatne kosti (skupa sa polazištem bočnog epikondila humerusa)

| Musculus supinator || Polazište || Proksimalni dio ulne (skupa sa polazištem bočnog epikondila humerusa)

| Musculus abductor pollicis longus || Polazište || Zadnja površina ulne (skupa sa polazištem zadnje površina žbice)

| Musculus extensor pollicis longus || Polazište || Leđni dio tijela ulne (skupa sa polazištem leđnog dijela osovine radijusa i međukostne membrane)

| Musculus extensor indicis'' Polazište Zadnja površina distalnog dijela ulne (skupa sa polazištem međukostne membrane)

Klinički značaj Frakture Specifični tipovi lomova lakatne kosti su: Monteggia fraktura – prijeloma proksimalne trećine lakatne kosti sa dislokacijom glave žbice; Hume fraktura – prijelom olekranona sa udruženom prednjom dislokacikom zgloba glave palčane kosti; Konzervativni saniranje mogućih lomova palčane kosti kada se nalaze na njenom distalnom dvotrećinskom dijelu, uključuju samo tijelo (osovinu), bez skraćivanja manje 10° zglobljavanja i manje od 50% premještanja. Page 158 U takvim slučajevima, ortopedski zahvat treba primijeniti iznad lakta. Tokom Opsade Sarajeva (1992.-1995), za saniranje višestrukih lomova dugih kostiju usavršena je "sarajevska longeta" – fiksator i za najkompliciranije prelome podlaktičnih kostiju.

Ostale životinje Kod četveronožnih životinja, radijus je glavna nosiva kost podlaktice, pa je lakatna kost prvenstveno važna za vezanje mišića. Kod mnogih sisara, ona je djelomično ili potpuno spojena s radijusom, pa stoga i ne postoji kao zasebna kost. Međutim, čak i u ekstremnim slučajevima fuzije, kao što je u konja, olekranonski nastavak je još uvijek prisutan, iako kao projekcija iz gornjeg dijela žbice.

Dodatne slike

Također pogledajte Žbica Podlaktica Ruka

Reference

Vanjski linkovi

Bone and Spine : Musculoskeletal-Anatomy

Kategorija:Duge kosti Kategorija:Kosti gornjih udova Kategorija:Anatomija čovjeka