Arheološko nalazište Blagaj na Japri nalazi se u općini Novi Grad, Bosna i Hercegovina. U dolini rijeke Japre arheolozi su procijenili ostatke oko 2 miliona tone troske iz rimskog perioda, a oko nađenih ostataka ranokršćanske bazilike oko 200.000 tona. Željezna ruda se vadila i prerađivala još za vrijeme Ilira, u željeznom dobu, što potvrđuje tzv. ljubičasta troska.[Đuro Basler, Godišnjak Zemaljskog muzeja, 1975-1976 –DOLINA JAPRE]
U dolini Japre i njenih pritoka radile su velike talionice željeza od značaja za Rimsko carstvo. Najveći talionički pogoni (officina ferraria) bili su u Blagaj-Japri i Moslavarima, uz koje su se razvila i naselja. Odavde su se snabdjevali tvornice oružja. Području rudarsko-metalurškog distrikta pripadala je i Ljubija. Cjelokupno područje bilo je jedan prostrani territorium metalli, pod upravom carskog fiskusa sa sjedištem u Sisku.
Na rijetkim natpisima sačuvala su se samo imena doseljenika koji su kao stručnjaci djelovali u ferrarijama. Anonimno domaće stanovništvo bilo je uključeno u rad ferraria kao rudari, ugljeničari, kovači.
Pogone su nastavili koristiti Istočni Goti, snabdjevajući Langobarde u Panoniji. Naročit procvat rudarstva i metalurgije nastaje u Bizantiji za vrijeme Justinijana I, što se može predpostaviti po brojnim građevinama pogona.
Arheološki nalazi U Moslovarima je nađen jedini reljef u Dalmaciji posvećen dolihenskoj teologiji. Dolihen je božanstvo koje štiti rudare i potiče iz Sirije. Spomenik je iz vremena dinastije Severa, čije je porijeklo (naročito njihovih žena) iz Sirije.
Tada je uz rudnik izgrađena i ranokršćanska bazilika, okrenuta svojim mozaicima ukrašenim pročeljem prema rudniku. Od namještaja sačuvan je plutej sa reljefnim prikazom krsta. Umjetnička oprema bazilike pripada bizantijskom stilu. Posude sa reljefnim prikazom zmije Posude se nalaze u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. To su fragmenti keramičkih posuda sa tri ručke. Kod oba primjerka su omotane zmije, čije se glave spuštaju u zdjele na vrhu ručki. Zdjele su definirane kao kultne posude mitraističkog kulta, gdje je zmija imala određenu ulogu. Najsličnije analogije mogu se konstatirati u primjerku koji je nađen kod Ptuja u Sloveniji. Šire analogije našim primjercima pohranjene su u Kölnu, gdje se čuva zeleno glazirana rimska vaza sa reljefnim prikazima flore i faune.
Navedeni spomenici potvrđuju znatnu rasprostranjenost mitraističkog kulta, pri čemu se i dva keramička ulomka iz Japre mogu pripisati istoj kultnoj zajednici. Sljedbenici Mitre, svoje pristaše imali su i u rudarskom naselju u Japri. Datacija ulomaka, najvjerovatnije se uvjetno može precizirati najkasnije do prvih desetljeća IV stoljeća, kada kršćanstvo počinje postupno preuzimati primat.
Literatura Esad Pašalić, GID BiH Sarajevo 1975, Sabrano djelo -Questiones de bello Dalmatico Pannonicoque Enver Imamović, Sarajevo, 1977. - Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine
Reference
j j Kategorija:Željezno doba