Džamija u Kraljevoj Sutjesci nalazi se na lijevoj obali rijeke Trstionice, u Kraljevoj Sutjesci, općina Kakanj, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Historija O Džamiji u Kraljevoj Sutjesci ima malo historijskih podataka. Nije sačuvana vakufnama osnivača, niti je sačuvan tarih sa hronogramom, a o objektu nema tačnih niti pouzdanih podataka o njegovom nastanku.
Deseti muharem je tradicionalni datum u kome muslimansko stanovništvo u okolini Kraljeve Sutjeske proslavlja Muhamedov rođendan. Održavanje mevluda u Kraljevoj Sutjesci uvršteno je kao jedno od četiri najznačajnije manifestacije Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Legenda Po narodnom predanju džamija potiče iz 1463. godine, kada je Kraljeva Sutjeska bila na vrhuncu svoga razvitka. Tradicija kaže da je džamiju podigao Mehmed II Osvajač, nakon osvajanja Bobovca, i to za samo nekoliko dana U vrijeme srednjovjekovnog turskog osvajanja bila je pogranična džamija, u narodu poznata kao Vojnička džamija.
Opis S obzirom da nikad tokom povijesti džamija nije rušena ili značajnije oštećena, zadržala je prvobitni oblik. Posljednja rekonstrukcija je rađena u razdoblju od 2004. do 2016. godine. Tom prilikom džamiji je vraćen prvobitni oblik i ona danas izgleda otprilike onako kako je izgledala u periodu kada je i sagrađena. Glavni projekt ove rekonstrukcije je uradio kakanjski arhitekt Zaimović Širbeg.
Džamija je pravougaone osnove, dimenzija 7.93 x 13.10 m. Zidana od čerpića uz korištenje drvenih hatula (temelji i zidovi prizemlja centralnog prostora džamije do visine sokla izvedeni su od kamena), a spoljne i unutarnje fasade su malterisane i okrečene. Krovna konstrukcija je drvena, a kao pokrov je primijenjen dvostruko falcovani crijep. Originalni pokrov, bio je od šindre.
Munara, osmougaonog presjeka, izvedena je od 8 drvenih rubnih stubova četverouganog presjeka, a poprečni presjek ovih drvenih stubova se postepeno sužava idući od baze munare prema njenom vrhu. Vertikalna konstrukcija munare oslonjena je na podnicu izrađenu u formi drvenog roštilja koji se oslanja na poprečni nosivi zid džamije.
Zatvaranjem prostora trijema, te uspostavom gasulhane, abdestahane i učionice, stavljanjem crijepa kao krovnog pokrivača, soboslikarskim intervencijama u enterijeru,džamija je izgubila na svojoj originalnosti, što se ispravlja vraćanjem na prvobitno stanje.
U haremu džamije se nalazi oko 50-ak nišana. Literatura R. Ćulum, Monografija džamije u Sutjesci-(Kraljevoj), Visoko Džemal S., Proslava Mevludi-šerifa u Kraljevoj Sutjesci iz Kaknja, Glasnik Vrhovnog Islamskog starješinstva u FNRJ, VIII (XX)/1957; br.10-12, Sarajevo, 1957 Filipović, Milenko S., Visočka nahija, Mak, Biblioteka Trag; knj.1, Visoko - Srpska kraljevska akademija, Beograd, 1928.)
Reference
Vanjski linkovi Jedna od najstarijih džamija Džamija sultana Mehmeda II Džamija na karti Kraljeva Sutjeska
Kategorija:Džamije u Kaknju Kategorija:Nacionalni spomenici u Kaknju