Villach (, ) jeste austrijski grad u pokrajini Koruška i nalazi se na jugu zemlje. U čitavoj Austriji Villach je sedmi najveći grad i u Koruškoj drugi najveći. Grad ima stanovnika (stanje: )

Geografija Villach se nalazi na zapadnom kraju Klagenfurtske doline, na slivu rijeke Drave s Gailom. Općina Villach graniči odnosno obuhvaća jezera Ossiach, Faak, Silber, Vassach, Grün, Magdalen i Leornhad.

Okrug Villach se sastoji od više općina. Sami grad obuhvaća ova mjesta (u zagradi su imena na slovenskom jeziku): A–L : Auen (Log pri Beljaku) Bogenfeld (Villach) (Vognje Polje) Dobrova (Dobrova pri Beljaku) Drautschen (Dravče) Drobollach am Faaker See (Drobolje pri Baškem jezeru) Duel (Dole pri Beljaku) Egg am See (Brdo ob Baškem jezeru) Federaun (Vetrov) Goritschach (Goriče pri Beljaku) Graschitz (Krošče) Gratschach (Grače pri Šentrupertu) Greuth (Rute pri Beljaku) Gritschach (Griče) Großsattel (Sedlo) Großvassach (Laze pri Beljaku) Heiligen Gestade Heiligengeist Judendorf Kleinsattel (Malo Sedlo) Kleinvassach (Male Laze pri Beljaku) Kratschach (Hrašče) Kumitz Landskron (Vajškra) Lind (Lipa pri Beljaku)M–R: Maria Gail (Marija na Zilji) Mittewald ober dem Faaker See (Na Dobrovi) Mittewald ob Villach Möltschach Neufellach (Bela pri Beljaku) Neulandskron Obere Fellach Oberfederaun (Gornji Vetrov) Oberschütt (Rogaje pod Dobračem) Oberwollanig Perau (Perova) Pogöriach (Pogorje) Prossowitsch (Prosoviče) RennsteinS–Z: Seebach-Wasenboden Serai (Seraje) St. Agathen St. Andrä St. Georgen (Šentjur pri Beljaku) St. Leonhard St. Martin (Šmartno pri Beljaku) St. Magdalen St. Michael St. Niklas an der Drau (Na Dravi) St. Ruprecht St. Ulrich Tschinowitsch (Činoviče) Turdanitsch (Trdaniče) Untere Fellach Unterfederaun (Pod Vetrovom) Unterschütt (Zabuče pri Brnci) Unterwollanig Urlaken Villach-Innenstadt Völkendorf Warmbad (Toplice pri Beljaku) Zauchen (Suha pri Vernberku)

Historija Najstariji nalazi su iz mlađeg kamenog doba. Također se u Villachu mogu naći nalazi iz rimskog doba. U 600. godini Slaveni su naselili ovo područje i osnovali kneževinu Karantiju. Oko 740. godine Borut, tadašnji vojvoda Karantije, zatražuje pomoć od bavarskog vojvode Odilo u borbi protiv Avara. Odilo pristaje na pomoć ali uz uslov da Borut prizna vrhovništvo Bavarske. Karolinski kralj Karlmann poklanja 878. bavarskom samostanu Öttingen današnji Treffen am Ossiacher See. U to vrijeme se i prvi put spominje u jednoj povelji Villach pod imenom ad pontem Uillach. Porijeklo imena Villach povezuje se sa latinskom riječi villa. Od 1007. do 1759. godine Villach je bio pod vlastništvom Bamberga u Svetom rimskom carstvu. 1060. Villach je dobio status Markta. U slijedećem vremenu Villach raste u grad. Kao grad, Villach je spomenut 1240. godine.Wilhelm Neumann: Die Reformation in Villach. In: 900 Jahre Villach. Neue Beiträge zur Stadtgeschichte. Geleitet von Wilhelm Neumann. Herausgegeben von der Stadt Villach, Villach 1960, , S. 411–446; Nachdruck des Aufsatzes: [Stadt Villach], [Villach] [1968?], . 1759. Marija Terezija kupuje sva Bamberska posjedovanje i pripaje ih Austriji. U godini 1880, gradska općina Villach imala je 6.104 stanovnika, od kojih su 5475 osoba govorili njemački kao maternji a 30 slovenski kao maternji jezik.K.K. Statistische Central-Commission: Special-Orts-Repertorien der im Oesterreichischen Reichsrathe vertretenen Königreiche und Länder. Band V: Kärnten. Hölder, Wien 1883, , S. 73 (anderer Titel: Obširen imenik krajev na Koroško). Tokom drugog svjetskog rata, Saveznici su bombardovali ovaj grad i uništili oko 85% zgrada. Villach je tako bio poslije Wiener Neustadta drugi najnarušeniji grad Austrije.

Stanovništvo 2009. godine u Villachu je živjelo 58.949 osoba, od toga su 6961 (11,8%) bili stranci. Najveći udio stranaca čine osobe iz bivše Jugoslavije (3.940 osoba ili 6,7% populacije grada). Poslije njih slijede Nijemci (1642 osoba ili 2,8% populacije).Statistik Austria und Österreichischer Städtebund (Hrsg.): Österreichs Städte in Zahlen 2009. Statistik Austria, Wien 2009, , S. 123 f.

Reference

Kategorija:Gradovi u Austriji Kategorija:Gradovi u Koruškoj *