Historijsko područje Zebina šuma općina Foča, Bosna i Hercegovina, je područje koje karakteriše kontinutitet života od prahistorije preko srednjeg vijeka do današnjih dana. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 1. do 3. aprila 2014. godine, donijela je odluku da se područje proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo (predsjedavajuća). Nacionalni spomenik nalazi se na tri lokacije u Zebinoj šumi, 3 km. od centra naselja Modrani.
Ledina – prahistorijski tumulus i dva stećka Tumul je sa poluprečnikom od 20, 78 metara, visok je oko 3 metara, a obim je 130,50 metara. Obrastao je travom, niskim trnjem, raslinjem pa čak i većim drvećem. Na vrhu se ne primjećuju bilo koji drugi ostaci grobnice. Stećci su sljemenjaci sa postoljem, bez ukrasa i sa vidljivim oštećenjima postolja. Perašeta – dva stećka , osam nišana i dva pravoslavna grobna mjesta. Stećci (1 sljemenjak i 1 ploča) su dobro obrađeni, bez ukrasa i obrasli drvećem.
U istočnom dijelu lokaliteta nalazi se nekoliko starijih nišana od kojih je 8 primjeraka nacionalni spomenik. Ostatak je veoma teško identificirati. Nišani se nalaze u šumi, obrasli su visokim hrastovim drvećem te su vidno oštećeni. Svi su napravljeni od cijepanog kamena, minimalno obrađeni, tek toliko da dobiju formu nišana. Većina inišana ima postolje od sedre ukopano u zemlju na koje se pobadao nišan. Nišani su bez natpisa (tariha) i bez ikakvog podatka o vremenu u kojem su nastali. Kako se naslanjaju na stećke i kako su primitivno obrađeni, pretpostavlja se da su to nišani mještana tog područja, koji su primivši islam pokapani uz svoje pretke. Na osnovi navedenog njihov nastanak moguće je smjestiti u period XVII i XVIII stoljeća.
Dva pravoslavna grobna mjesta su novijeg datuma, i ispražnjeni su. Zebinsko groblje – Zabare – 18 nišana, Predstavlja nastavak groblja sa lokaliteta Perašeta. Po svom izgledu i načinu obrade predstavljaju najstarije nišane. Na jednom od njih zabilježen je natpis (tarih) iz 1790/91. godine. Njihov nastanak se vezuje za kraj XVIII i početak XIX stoljeća. U središnjem dijelu groblja nalaze se ostaci kamenog zida, čiji su gabariti 5,50 x 6,50 m. Prema narodnoj predaji tu se nalazilo turbe i oko njega je situiran najveći dio starijih nišana. Literatura Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST Desanska Kovačević-Kojić, Arhivsko-istorijska istraživanja Gornjeg podrinja, Drina u Doba Kosača, Naše starine XIV-XV, Sarajevo 1981, 113. Pejo Ćošković - Crkva bosanska u XV stoljeću. Sarajevo: Institut za istoriju, 2005. Reference
Vanjski linkovi Stećci i nišani kod Ustikoline
Kategorija:Nacionalni spomenici u Foči (Federacija Bosne i Hercegovine) Kategorija:Gornje Podrinje Kategorija:Ilirski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini Kategorija:Stećci u Foči (Federacija Bosne i Hercegovine) Kategorija:Srednjovjekovni arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini Kategorija:Osmanski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini