Stećak i staro muslimansko groblje u Mrkovićima, općina Centar, Sarajevo, sadrži nadgrobnike iz dužeg perioda historije Bosne i Hercegovine. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 26. oktobra 2010. godine, nekropola je proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Marti Cheery, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo. Nacionalni spomenik čine jedno grobno mjesto sa stećkom, 12 grobnih mjesta sa nišanima i dva nišana koja nisu in situ.

Historija U srednjem vijeku, na području sarajevskog i visočkog polja, formirana je župa Vrhbosna, koja je obuhvatala prostor gornjega toka rijeke Bosne i slivove njezinih pritoka Miljacke, Željeznice i Zujevine. Nastanak feudalnih oblasti pratio je proces rastakanja ranofeudalnih župa, jer ranije župe nisu odgovarale kasnofeudalnom konceptu vlasti. Krajem XIV i početkom XV stoljeća, nakon smrti kralja Tvrtka I, prostor nekadašnje župe Vrhbosna, pretvoren je u četiri nove župe – Vrhbosna, Gradčac-Smučka, Mokro-Glasinac i Pale. Središnji dio ranije župe Vrhbosna (Sarajevsko i Visočko Polje) zadržao je stari naziv, dok su novoformirane župe dobile naziv po tvrđavama i trgovima, koji su postali središta. Župa Gradčac-Smučka (današnje područje Hadžića) je ostala u široj oblasti kojom je gospodario bosanski kralj, u tzv – "contrata del re" – Kraljevoj oblasti. Ostale tri župe bile su sastavni dio zemlje Pavlovića.

Sa prvim dolaskom osmanske vojske, prostor župe Vrhbosna pretvoren je u Bosansko krajište, koje se pod ovim imenom prvi put pominje u pismu hercega Stjepana Vukčića Kosače od 19. jula 1453. Bosansko krajište je označavalo prostor koji je bio pod upravom Osmanskoga carstva od početka njihove stalne vlasti u župi Vrhbosna (1448.g) do pada Bosanskog kraljevstva i osnivanja Bosanskog sandžaka (1463.g). U sumarnom katastarskom popisu iz 1455. Bosansko krajište se pominje pod nazivom Vilajet Hodidjed, prema glavnoj tvrđavi, a zatim pod imenom Vilajet Saray-ovasi (današnje Sarajevo). Faletići su u to vrijeme bili prazniPavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne.

Prvi nišani Najstariji nišani na teritoriji Bosne i Hercegovine pripadaju periodu druge polovine XV i čitavom XVI vijeku. Pripisuju se, prema narodnom predanju, osmanskim vojnicima koji su junački poginuli pri osvajanju Bosne. Opšta karekteristika tih nišana su relativno velike dimenzije reljefni motivi koji su direktno prenešeni sa stećaka nepostojanje epitafa na orijentalnim jezicima natpisi u bosanskoj ćirilici (bosančica) redovno su situirani zajedno sa stećcima ili u neposrednoj blizini Muslimanska groblja su nastajala u centralnim dijelovima naseljenih mjesta, baščama pored kuća, haremima džamija ili kao samostalna groblja na uočljivim mjestima perifernih dijelova naselja. Često su nastajala uz ili u blizini srednjovjekovnih nekropola, što je karakteristično i za lokalitet u Mrkovićima. Zbog svojih osobina, znatno se razlikuju od nišana XVII, XVIII i XIX vijeka.

Nekropola Stećak na lokalitetu u Mrkovićima je dobro obrađen, bez ukrasa. Pripada vrsti položenog monolita, koji je izrađen u obliku sarkofaga (sljemenjaka). Izdvojenost kao i masivnost nadgrobnika upućuju na zaključak da se radi o posebno izdvojeni grob "izvjesnog srednjovjekovnog velikaša" sa ovoga prostora, iz XV vijeka.

Na udaljenosti od stećka 5 do 10 m u, nalazi se 13 nišana koji su takođe dobro obrađeni. Ukrašena su dva primjerka (krug, polujabuka i polumjesec). Pojedini primjerci nišana su okrnjeni, pognuti, oboreni na zemlju i dijelom utonuli. Dio nišana nalazi se u podzidama uz put, ili u ogradama koje danas dijele privatne parcele zemlje na kojima je groblje.

Literatura Dimitrije Sergejevski, "Arheološki nalazi u Sarajevu i okolini”, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija br. II. Sarajevo: 1947, 13-50. Šefik Bešlagić, Sarajevo: "Veselin Masleša", 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini, knjiga I, Sarajevo, 1974, 10-11. Vladislav Skarić, Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austrougarske okupacije. Sarajevo: Izabrana djela, knj. I, 1985, 37-42. Vesna Mušeta-Aščerić, "Srednjovjekovna naselja na mjestu današnjeg Sarajeva", u Prilozima istoriji Sarajeva. Sarajevo: Radovi sa naučnog simpozijuma «Pola milenija Sarajeva» održanog od 19. do 21. marta 1993. Godine, Institut za istoriju i Orijentalni institut, 1997, 36. Vesna Mušeta-Aščerić, Sarajevo i njegova okolina u XV stoljeću, između zapad i istoka. Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2005, 16–19, + Karta – Župe sarajevskog područja u prvoj polovini XV stoljeća.

Reference

Vanjski linkovi

Zvanični sajt komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine

Kategorija:Stećci u Sarajevu Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu Kategorija:Groblja u Sarajevu