Kučanska džamija nalazi se u Kučanskoj mahali u Rožajama, Crna Gora. Uprava za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture Crne Gore proglasila ju je 2016. kulturnim dobrom od nacionalnog značaja i interesa.
Historija Ne zna se tačna godina izgradnje džamije, mada se u literaturi spominju 1779, 1797, 1819. i 1830. Vjerovatno je sagrađena u prvoj polovini 19. vijeka, na uvakufljenoj njivi Suljage ef. Kardovića. Ime je dobila po Kučanskoj mahali u kojoj se nalazi. Smještena je na lijevoj obali Ibra, na oko 200 metara udaljenosti od Gornje džamije što je posljedica tadašnje plemenske podjele grada na Kuče i Klimente. U neposrednoj blizini džamije postojala je čaršija koja je nazivana Donjom, te je otuda u narodu prisutan i naziv Donja džamija. Poslije obnove Gornje džamije 1960-ih, naziva se i Starom džamijom.
Izgled Džamija ima jednu nakrivljenu drvenu munaru sa strmim krovom pokrivenim šindrom. Konstruisana je od drvenih greda borove građe. Prizemlje je ukopano u zemlju, a u njemu su smještene abdesthana i gasulhana. Kamena ima na fasadi, a sa unutrašnje strane omalterisana je i okrečena. Do 1983. imala je trijem sa drvenim stubovima i ogradom, kao i vanjskim mahfilom na galeriji trijema. Na istočnoj strani postojao je mekteb koji je izgorio 1. februara 1870. Danas se na sjeveroistočnoj strani nalazi vakufska kuća u kojoj su smještene mektebske učionice, kancelarije Odbora IZ i stanovi za imame. Iako je renovirana više puta očuvala je svoj prvobitni izgled. Danas prolazi kroz proces ubrzanog oštećenja i propadanja.
Vakufi Vakufi džamije su: Zakamena, šuma u Koljenu (11 h i 70 a), livada Zakameno (1,70 a), zgrada do džamije (195 m2), parcela u Barmahali (6 a) i pašnjak u Kalačima (78 a).
Imami Imami džamije bili su: Husein-aga ef. Fetahović. hadži Arslan-aga ef. Fetahović. mula Ahmet-aga ef. Kardović. Sin je vakifa hadži Suljage. Govorio je i pisao arapskim, turskim i albanskim jezikom. Redžo ef. Bećiragić. hadži Mehmet ef. Kostić. mula Medo ef. Pećanin. Rođen je 1883. u Rožajama. U rodnom gradu završio je mekteb i ibtidaiju, a ruždiju i medresu u Đakovici. Govorio je bosanski, albanski, arapski i turski jezik, a u književnosti se služio i perzijskim. Za imama Kučanske džamije postavljen je 1918. mula Jakup ef. Kardović. Rođen je 1869. u Rožajama. Poticao je iz ulemanske porodice, od oca mula Ahmeta i djeda hadži Suljage. Mekteb i ibtidaiju završio je u Bijelom Polju, ruždiju i medresu u Đakovici, a Islamski fakultet studirao je u Skoplju. Govorio je albanski, turski, perzijski, arapski, makedonski, italijanski i njemački jezik. U Baranama kod Peći obavljao je funkciju imama i predsjednika nahije više godina. U Tutinu je predsjednik općine bio u dva saziva. Od 1926. radio je kao imam u Vuči, a kasnije i u Kučanskoj džamiji. mula Daut ef. Mulalić. Rođen je 1886. u Rožajama. Služio je kao mualim u Balotićima i od 1935. do 1945. u Vuči, nakon čega je postavljen za imama Kučanske džamije. Iljaz-aga ef. Kardović. Rođen je 1885. u Crnokopu. U Rožajama je završio četiri razreda ruždije, a Islamski fakultet studirao je u Istanbulu. Dužnost imama Kučanske džamije obavljao je od 1944. do 1952. Hivzijaga ef. Kardović (1920. – 1989). Medresu je završio u Novom Pazaru. Kao imam Kučanske džamije radio je od 1952. do 1957. U Skoplje je otišao 1958, a devet godina kasnije u Tursku. Ramiz ef. Hot. Rođen je 1956. u Bukovici. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završio je 1978. Za imama Kučanske džamije postavljen je 1979. Hidajet ef. Hadžić. Dužnost imama obavljao je 1981. i 1982. Rahman ef. Muhedina Nurković. Rođen je 1965. u Seošnici. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završio je 1985. Za imama Kučanske džamije postavljen je 1986.
Reference
Kategorija: Džamije u Rožajama