thumb|Alge su tipske nevaskularne biljke Nevaskularne biljke su biljke bez vaskularnog (provodnog) sistema, odnosno bez ksilema i floema. Iako nevaskularnim biljkama nedostaju ta određena tkiva, mnoge posjeduju jednostavnija tkiva koja su specijalizirana za unutrašnji transport vode. Nevaskularne biljke uključuju dvije udaljeno nesrodne grupe: Bryophyte su neformalna skupina koja se sada tretira kao tri odvojene divizije kopnenih biljaka.
To su: Bryophyta (mahovine), Marchantiophyta (jetrenjače) i Anthocerotophyta.Kod svih braiofita primarne biljke su haploidni gametofiti, s tim da je jedini diploidni dio priloženi sporofit, koji se sastoji od stabljike i sporangije. Kako ove biljke nemaju lignificirana tkiva koja provode vodu, ne mogu narasti visoke kao većina vaskularnih biljaka Alge, posebno zelene alge. Nedavna istraživanja pokazala su da se alge sastoje od nekoliko nepovezanih grupa. Ispada da su zajedničke osobine življenja u vodi i fotosinteza bile zabluda kao pokazatelji bliske veze. Samo se one grupe algi uključene u Viridiplantae još uvijek smatraju srodnicima kopnenih biljaka.
Te se grupe ponekad nazivaju "nižim biljkama", odnoseći se na njihov status kao najranijih biljnih skupina tokom evolucije, ali upotreba je neprecizna, jer su obje grupe polifiletske i mogu da uključuju vaskularne kriptogame, kao što su paprati i papratima slične biljke koje se razmnožavaju pomoću spora. Nevaskularne biljke su često među prvim vrstama koje na seljavaju nove i nepropusne teritorije, zajedno sa prokariotima i tako funkcioniraju kao pionirske vrste.
Nevaskularne biljke nemaju široku paletu specijalizovanih tipova tkiva. Mahovine i lisnate Marchantiophyta imaju strukture nazvane filidi koji liče na listove, ali nisu istinski listovi, jer su pojedinačni slojevi ćelija bez unutrašnjih zračnih prostora, bez kutikule ili stoma i bez ksilema ili floema. Zbog toga fillidi nisu u stanju da kontrolišu brzinu gubitka vode iz svojih tkiva te se kaže da su poikilohidrični. Neke jetrenjače, poput roda Marchantia, imaju kutikule, a sporofiti mahovine imaju i kutikule i stome, koje su bile važne u evoluciji kopnenih biljaka.
Sve kopnene biljke, u životnom ciklusu imaju smjenu generacija između diploidnog sporofita i haploidnog gametofita, ali u svim nevaskularnim biljkama generacija gametofita je dominantna. U tim biljkama sporofiti rastu i ovise o gametofitima za uzimanje vode i mineralnih hranjivih sastojaka i za osiguravanje fotosintata, produkata fotosinteze.
Također pogledajte Vaskularna biljka Ksilem Floem
Reference
Kategorija:Botanika Kategorija:Biološka terminologija