mini| Svjetska populacija, 10.000 prije nove ere - 2000 nove ere Svjetska historija ili historija čovječanstva jest zabilježena ljudska historija od izuma pisanja utvrđena pomoću arheologije, antropologije, genetike, lingvistike i drugih disciplina.

Pisanoj historiji čovječanstva prethodila je prahistorija, počevši od starog kamenog doba poslije čega dolazi neolit – mlađe kameno doba. Neolit je započeo poljoprivrednu revoluciju, između 8000. i 5000. godine prije nove ere, u plodnom polumjesecu Bliskog Istoka. Za vrijeme ovog razdoblja, ljudi su započeli sistemski uzgoj biljaka i životinja. Napretkom poljoprivrede, većina ljudi je prešla iz nomadskog u sjedilački način života, kao poljoprivrednici u stalnim naseljima. Relativna sigurnost i povećana produktivnost poljoprivrede omogućili su zajednicama da se šire.

Ljudi su od pamtivijeka uvijek trebali biti u blizini pouzdanih izvora pitke vode. Naselja su se razvijala na obalama rijeka već oko 3000 godina p. n. e. u Mezopotamiji, na obalama egipatske rijeke Nil, te u dolinama rijeke Ind, i duž više glavnih kineskih rijeka. Kako se ratarstvo razvijalo, žitarice su postale sve sofisticiranije, i i započela je podjela rada radi skladištenja hrane. Podjele rada dovele su do uspona slojevite više klase i razvoja gradova, što će doprinijeti nastanku više civilizacija. Rastuća složenost ljudskih društava zahtijevala je sisteme računovodstva i pisanja.

Nakon što se oformilno nekoliko civilizacija, period starog vijeka (kasna antika, klasično doba, do otprilike 500 godine.) je doživio uspon i pad carstava. Postklasična historija ("srednji vijek", oko 500–1500) je doživjela rast kršćanstva, zlatnog islamskog doba (750 – 1258) te ranu italijansku renesansu (oko 1300). Izum štamparstva sredinom 15. vijeka u Evropi donio je revoluciju u komunikaciji i omogućilo sve brže šire širenje informacija, ubrzavši kraj srednjeg vijeka i započinjući naučnu revoluciju. Rani moderni period je trajao od približno 1500. do 1800, i uključuje period prosvjetiteljstva i period velikih istraživanja. Do 18. vijeka, gomilanje znanja i tehnologije doseglo je kritičnu masu koja je dovela do industrijske revolucije i započela kasni moderni period, koji je započeo oko 1800. i nastavlja sve do danas.

Ova historijska periodizacija (dijeljenje historije na antički, postklasični, rani moderni i kasni moderni period) razvijena je i najbolje se primjenjuje na historiju Starog svijeta, posebno Evropu i Sredozemlje. Izvan ove regije, u što spada drevna Kina i drevna Indija, historijski periodi se drukčije dijele. Međutim, do 18. vijeka, zbog rastuće međunarodne trgovine i kolonizacije, historije većine civilizacija znatno su se ispreplele, započevši proces globalizacije. U posljednjem četvrtom mileniju stope rasta stanovništva, znanja, tehnologije, komunikacije, trgovine, smrtnosti oružja i degradacije okoliša uvelike su se ubrzale.

Prahistorija

Rani ljudi mini| Venera iz Willendorfa, artefakt pronađen u današnjoj Austriji, 25.500 prije nove ere. |alt=|282x282piksel Anatomski moderni ljudi nastali su u Africi prije otprilike 300.000 godina, a bihevioralni modernitet su dostigli prije otprilike 50.000 godina.

Savremeni ljudi su se iz Afrike proširili i na druge kontinente, Evropu i Aziju prije oko 60.000 godina. Širenje čovječanstva na Sjevernu Ameriku i Okeaniju se desilo na vrhuncu posljednjeg ledenog doba. Ljudi su kolonizovali gotovo sve dijelove svijeta bez leda do kraja ledenog doba, prije nekih 12.000 godina.

Pretpostavlja se da su možda prije 1,8 miliona godina ljudi otkrili vatru, ali sa sigurnošću se može utvrditi da su je koristili prije 500.000 godina za grijanje i kuhanje. U paleolitu su također razvili jezik i niz koncepata kao što su sistemski ukop mrtvih i ukrašavanje živih. Rano umjetničko izražavanje se može naći u obliku pećinskih slika i skulptura izrađenih od bjelokosti, kamena i kostiju, pokazujući duhovnost koja se generalno tumači kao animizam, ili čak šamanizam. U tom su razdoblju ljudi su bili uglavnom nomadski lovci-sakupljači. Reference

Izvori

Allison, Graham, "The Myth of the Liberal Order: From Historical Accident to Conventional Wisdom", Foreign Affairs, vol. 97, no. 4 (July–August 2018), pp. 124–33. Bacevich, Andrew J., "Wars without End", The Nation, vol. 307, no. 2 ( 16/23 July 2018), pp. 15–16.

Ben-Ami, Shlomo, "Gobalization's Discontents", The Nation, vol. 307, no. 2 (16 / 23 July 2018), p. 27.

Browning, Christopher R., "The Suffocation of Democracy", The New York Review of Books, vol. LXV, no. 16 (25 October 2018), pp. 14, 16–17. Busby, Joshua, "Warming World: Why Climate Change Matters More Than Anything Else", Foreign Affairs, vol. 97, no. 4 (July–August 2018), pp. 49–55.

Christopher Clark, "'This Is a Reality, Not a Threat'" (review of Lawrence Freedman, The Future of War: A History, Public Affairs, 2018, 376 pp.; and Robert H. Latiff, Future War: Preparing for the New Global Battlefield, Knopf, 2018, 192 pp.), The New York Review of Books, vol. LXV, no. 18 (22 November 2018), pp. 53–54. Cockburn, Andrew, "How to Start a Nuclear War: The increasingly direct road to ruin", Harper's, vol. 337, no. 2019 (August 2018), pp. 51–58.

Covert, Bryce, "What Money Can Buy: The promise of a universal basic income – and its limitations", The Nation, vol. 307, no. 6 (10 / 17 September 2018), p. 33.

Flournoy, Michèle, and Michael Sulmeyer, "Battlefield Internet: A Plan for Securing Cyberspace", Foreign Affairs, vol. 97, no. 5 (September / October 2018), pp. 40–46.

Gribbin, John, "Alone in the Milky Way: Why we are probably the only intelligent life in the galaxy", Scientific American, vol. 319, no. 3 (September 2018), pp. 94–99.

Heller, Nathan, "Take the Money and Run: What's behind the enthusiasm for universal basic income?", The New Yorker, 9 & 16 July 2018, pp. 65–69.

Kim, Jim Yong, "The Human Capital Gap: Getting Governments to Invest in People", Foreign Affairs, vol. 97, no. 4 (July–August), pp. 92–101. Kornbluh, Karen, "The Internet's Lost Promise and How America Can Restore It", Foreign Affairs, vol. 97, no. 5 (September / October 2018), pp. 33–38.

Malley, Robert and Jon Finer, "The Long Shadow of 9/11: How Counterterrorism Warps U.S. Foreign Policy", Foreign Affairs, vol. 97, no. 4 (July–August 2018), pp. 58–69.

Bill McKibben, "A Very Grim Forecast" (partly a review of Global Warming of 1.5 [degree] C: an IPCC Special Report by the Intergovernmental Panel on Climate Change. Available at www.ipcc.ch), The New York Review of Books, vol. LXV, no. 18 (22 November 2018), pp. 4, 6, 8. McKibben, Bill, "Catastrophic Climate Change", The Nation, vol. 307, no. 2 ( 16/23 July 2018), pp. 18–20. McKibben, Bill, "Life on a Shrinking Planet: With wildfires, heat waves, and rising sea levels, large tracts of the earth are at risk of becoming uninhabitable", The New Yorker, 26 November 2018, pp. 46–55.

Nilekani, Nandan, "Data to the People: India's Inclusive Internet", Foreign Affairs, vol. 97, no. 5 (September / October 2018), pp. 19–26.

Sherman, Wendy R., "How We Got the Iran Deal: And Why We'll Miss It", Foreign Affairs, vol. 97, no. 5 (September / October 2018), pp. 186–97.

Stiglitz, Joseph E., "A Rigged Economy: And what we can do about it" (The Science of Inequality), Scientific American, vol. 319, no. 5 (November 2018), pp. 57–61.

Varghese, Robin, "Marxist World: What Did You Expect From Capitalism?", Foreign Affairs, vol. 97, no. 4 (July–August 2018), pp. 34–42.

Vanjski linkovi

Kategorija:Svjetska historija