Kukurijeci

Helleborus (grč. ἑλλέβορος – eleboros, od ἑλεῖν – elein = ozlijediti" + βορά – bora = hrana, u smislu hrana koja ozlijeđuje) je rod kukurijeka, cvjetnica iz porodice Ranunculaceae, red Ranunculales. Prema Katalogu života, najpoznatiji taksoni su iz sljedećeg kladograma:

Uobičajeni naziv taksona ovog roda je heleboridi ili kukurijeci. Ovaj evroazijski rod ima oko 20 vrsta zeljastih ili zimzelenih trajnica.

Mnoge vrste kukurijeka su otrovne.

Rasptostranjenje i opis thumb|250px|Helleborus thibetanus thumb|right|Nabubrene sjemenke thumb|250px|Helleborus odorus (u njujorškoj Botaničkoj bašti) thumb|250px|Vrste kukurijeka i njihovi hibridi: Helleborus viridis (gore lijevo); H. foetidus (gore desno) sa poprečnim presjekom; cvjetovi raznih hibridaH. × hybridus, uključujući dvostruke Razne vrste ovog roda su porijeklom iz Evrope i Azije. Najveća koncentracija vrsta javlja se na Balkanu. Jedna atipična vrsta ("H. thibetanus") potiče iz zapadne Kine, a druga takva („H. vesicarius“) nastanjuje malo područje na granici između Turske i Sirije.

Cvjetovi imaju pet latičastih čašičnih listova koji okružuju prsten malih nektarija nalik na čašicu, koji su zapravo latice, modificirani da sadrže nektar. Čašični listovi ne opadaju kao latice, već ostaju na biljci ponekad i po nekoliko mjeseci. Najnovija istraživanja u Španiji sugeriraju da postojanost latica doprinosi razvoju sjemenki (Herrera 2005).

Taksonomija Rod kukurijekaprvi je opisao Carl Linnaeus u jedno od volumena iepohalnog djela Species Plantarum, 1753.

Vrste i podvrste Prepoznate su dvadeset i dvije vrste i podijeljene je u šest sekcija. U donjoj tabeli prikazane su vrste roda Helleborus, područje rasprostranjenja, slika ako je dostupna i značenje naučnog imena.

Kladogram prikazuje odnos između različitih vrsta utvrđenih mikrobiološkim metodima prema Meiners et al. (2011) . Ime Uobičajeno imeZnačenje naučnog imenaRasprostranjenje Boja cvijeta Slika Podrod Helleborus I. Sekcija Griphopus Spach em. Schiffner Stopalasti Helleborus foetidus L. 1753 Smrdljivi kukurijekSmrdljivi Jugozapadna – srednja Evropa Zeleni, obično sa crvenim obodom100pxII. Sekcija Chenopus Schiffner VijugaviHelleborus lividus Aiton 1789 Olovasti, plavkasti Majorka Zeleni 100pxHelleborus argutifolius Viv. 1824 Često H. lividus AitonH. a. ssp. corsicus (BRIQ.) P. FOURN. Mnogolisni Korzika, Sardinija Zeleni, bijeli 100px III. Sekcija Helleborus[Sekcija Chionorhodon Spach]Snježni, ružičasti Helleborus niger L. 1753 Božićna ruža ili kukurijek Crni Hrvatska, Slovenija, sjeverna Italija, Švicarska, Austrija, južna Njemačka Bijeli, kasnije ružičasti 100pxH. n. ssp. macranthus Bijeli, kasnije ružičasti H. n. ssp. niger L. Bijeli, kasnije ružičasti100px Podrod Helleborastrum (Spach) IV. Sekcija Syncarpus Schiffer Slični karpusu Helleborus vesicarius Aucher ex Boiss. 1841 Jugoistočna Turska, sjeverozapadna Sirija Crveni V. Sekcija Dicarpon Ulbrich Ne liče na karpus Helleborus thibetanus Franch. 1885 Kina Ružičasti 100px VI. Sekcija Helleborastrum <small>Spach Slični kukurijeku Helleborus abruzzicusM.Thomsen, McLewin & B.Mathew Abruzijski Srednja Italija Bjelkasti, zelenkasti Helleborus atrorubens Waldst. & Kit. 1812 Tamni, crveni Slovenija, sjeverna Hrvatska, Bosna, Bivša Jugoslavija Crvrnkasti, ružičasti 100px Helleborus bocconei Ten. 1823 Bokonijev, po botaničaru Paolu Bocconeu Italija, Sicilija Bijeli 100px Helleborus croaticus Martinis 1973 Hrvatski Sjeveroistočna Hrvatska Crvenkasto ljubičasti 100px Helleborus cyclophyllus (A.Braun) Boiss. 1867 Okrugolisni Grčka, Makedonija, Albanija, Bugarska Zeleni, svijetlo zeleni, bjelkasti 100px Helleborus dumetorum Waldst. & Kit. ex Willd. 1809 Slovenija, Mađarska, Hrvatska, Rumunija, Austrija Zeleni to bijeli 100px Helleborus liguricus M.Thomsen, McLewin & B.Mathew Ligurijski Italija (Ligurija, Toskana) Zeleni do bijeli Helleborus multifidus Vis. Multisegmentirani Hrvatska, Hercegovina Zeleni H. m. ssp. hercegovinus Hercegovački Crna Gora, Hercegovina Žućkasto-zeleni H. m. ssp. istriacus Istarski Sjeveroistočna Italija, Hrvatska, Bosna, Crna Gora Zeleni H. m. ssp. multifidus Multisegmentirani Albanija i bivša Jugoslavija Helleborus odorus Waldst. & Kit. ex Willd. 1809 Mirisni Južna i jugoistočna Evropa sa fokusom na Balkanu Zeleni do žućkasto-zeleni100px H. o. ssp. odorus L. Mirisni Helleborus orientalis <small>Lam. 1789 Postna ruža, postni heleborus, orijentalni heleborus Istočni Sjeverna Turska, Bugarska, Ukrajina, Gruzija, Kavkaz Bijeli, žućkasti, ružičasti 100px H. o. ssp. abchasicus (A. Braun) Mathew Abhazijski Gruzija Ružičasti, crvenkasti100pxH. o. ssp. guttatus (A. Braun & Sauer) Mathew Tačkasti H. o. ssp. orientalis H. caucasicus, H. kochii Istočni Neobavezno se upotrebljava za ssp. gutatus + abchasicus Crvenkasti Helleborus purpurascens Waldst. & Kit. 1802 Purpurni/crveni Mađarska, Slovačka, Poljska, Rumunija Ljubičasti, smeđi 100px Helleborus torquatus Archer-Hind 1884 Mirisni s ogrličicom Hrvatska, Bosna, Srbija, Crna Gora Zeleni, ljubičasti 100px Helleborus viridis L. 1753 Zeleni kukurijek ili medvjeđa šapa Zeleni Austrija, sjeverna Italija, Švicarska, južna Njemačka Zeleni 100pxH. v. ssp. occidentalis 1869 Zapadni Sjeverna Španija, jugozapadna Francuska (naturaliziran u Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji) Zeleni

Kaulescentne (stabljičaste) vrste Ove četiri vrste imaju listove na cvjetnim stabljikama (u „H. vesicarius“) stabljike svake godine odumiru, a imaju i bazne listove).

Helleborus argutifolius Helleborus foetidus Helleborus lividus Helleborus vesicarius

Akaulescent ne vrste Ove vrste imaju bazne listove. Na cvjetnim stabljikama nemaju pravo lišće (iako postoje listolike brakteje na kojima su cvjetne grane grane).

Helleborus atrorubens Helleborus croaticus Helleborus cyclophyllus Helleborus dumetorum Helleborus abruzzicus Helleborus liguricus Helleborus bocconei Helleborus multifidus Helleborus multifidus ssp. hercegovinus Helleborus multifidus ssp. istriacus Helleborus multifidus ssp. multifidus Helleborus niger Helleborus niger ssp. macranthus (syn. Helleborus niger major) Helleborus niger ssp. niger Helleborus odorus Helleborus odorus ssp. laxus Helleborus odorus ssp. odorus Helleborus orientalis Helleborus orientalis ssp. abchasicus (syn. Helleborus abchasicus) Helleborus orientalis ssp. guttatus Helleborus orientalis ssp. orientalis (syn. Helleborus caucasicus, Helleborus kochii) Helleborus purpurascens Helleborus thibetanus (syn. Helleborus chinensis) Helleborus torquatus Helleborus viridis Helleborus occidentalis (bivši Helleborus viridis ssp. occidentalis)

Ostala imena vrsta (koja se sada smatraju nevažećim) mogu se naći u starijoj literaturi, uključujući H. hyemalis, H. polychromus, H. ranunculinus, H. trifolius.

Hibridi thumb|right|H. × hybridus Hibridiziranja (namjerna i slučajna) između H. orientalis i nekoliko drugih blisko srodnih vrsta i podvrsta uveliko su poboljšale raspon boja cvjetova, koji se sada proteže od sive, gotovo crne, tamno ljubičaste i boje šljive, preko bogate crvene i žute, bijele i zelene boje. Vanjska površina školjkica često je zelena, a kako cvijet stari, obično postaje zeleniji iznutra i izvana; pojedinačni cvjetovi često ostaju na biljci mjesec i više dana. Unutrašnja površina svake latice može biti označena žilama ili isprekidana ili ružičasta, crvena ili ljubičasta. Cvjetovi "Picotee" čiji blijedoplavi češeri imaju uske rubove tamnije boje, mnogo su traženi, kao i oni s tamnim nektarijama koji su u kontrastu s vanjskim laticama.

Nedavni programi ukršranja također su stvorili dvocvjetne i anemonoliko centrirane biljke. Ironično je da to rade zapravo preokretom evolucijskog procesa u kojem su prave latice kukurijeka preinačene u nektarije; obično su te nektarije koji postaju dodatni latice u dvostrukim polu-dvostrukim anemonskim centriranim cvjetovima. Dvocvjetni heleborusi pružaju vrlo zanimljivu varijantu standardnog kukurijeka. Obično ih je lahko održavati i imaju iste uvjete sadnje kao i standardni heleborusi. Poludvostruki cvjetovi imaju jedan ili dva dodatna reda latica; dupli imaju više. Njihove unutrašnje latice su uglavnom po boji i obrascu vanjske. Često su slične dužine i oblika, mada mogu biti i nešto kraći i uži, a neki su atraktivno valoviti ili prošarani. Suprotno tome, anemonski centrirani cvjetovi imaju unutrašnji presten od pet normalnih vanjskih latica, mnogo kraćih, više zakrivljenih dodatnih latica (ponekad trubastog oblika, srednjeg oblika između latica i nektarija), koji mogu biti drugačije boje od vanjskih latica. Ove kratke, dodatne latice (ponekad poznate i kao "petaloidi") otpadaju nakon što je cvijet oprašen, ostavljajući prividno jedan cvijet, dok dvostruke i poludvostruke, nakon oprašivanja, obično zadržavaju dodatne latice.

Interspecijski hibridi Baštovani i rasadničari također su stvorili hibride između manje srodnih vrsta. Najraniji je vjerovatno bio H. × nigercors, križanac između H. niger i H. argutifolius (bivši H. lividus ssp. corsicus ili H. corsicus) iz 1931. H. × sternii, križanac između H. argutifolius i H. lividus, prvi puta dobijen je 1947. H. × ballardiae (H. niger ukršten s H. lividus) i H. × ericsmithii (H. niger ukršten s H. × sternii) komemoriraji imena uglednih britanskih vlasnika.

Sljedeće vrste i kultivari dobili su Nagradu za vrtne zasluge Kraljevskog hortikulturnog društva: H. argutifolius H. foetidus H. lividus H. niger H. × sternii 'Blackthorn Group'

Galerija hibrida

Galerija kulurijeka

Reference

Orphan reference: Graham Rice & Elizabeth Strangman, The Gardener's Guide to Growing Hellebores, David & Charles/Timber Press (1993) Orphan reference: Brian Mathew, Hellebores, Alpine Garden Society (1989)

Vanjski linkovi

A French hellebore enthusiast's non-commercial site A National Collection of Hellebores, Hazles Cross Farm Nursery (Staffordshire, UK) contains all known species plus hundreds of garden hybrids Flora Europaea: Helleborus Hellebores.org: A comprehensive online resource on the genus Helleborus National collection of Hellebores RHS plant pathology report on 'Hellebore Black Death' disease (pdf)

Kategorija:Ranunculales Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine Kategorija:Baštenske biljke

Kukurijeci

Źródło i licencja