Fenomen (grč.φαινόμενον – fainómenon = vidljiva pojava) je uočljiva činjenica ili događaj. Termin je ušao u modernu filozofsku upotrebu preko Immanuela Kanta, koji mu je suprotstavio noumenon, koji „se ne može“ direktno posmatrati. U ovom dijelu njegove filozofije, na Kanta je snažno uticao Gottfried Wilhelm Leibniz, po kojem fenomenon i noumenon služe kao međusobno povezani tehnički izrazi. Daleko prethodeći tome, starogrčki pironski filozof Sextus Empiricus takođe je koristio fenomenon i noumenon kao međusobno povezane tehničke izraze.
Uobičajena upotreba U popularnoj upotrebi, "fenomen" se često odnosi na izvanredan događaj. Izraz se najčešće koristi za događaje koji isprva opiru objašnjenju ili zbunjuju promatrača. Prema Rječniku vizuelnog diskursa (Dictionary of Visual Discourse):Uobičajenim jezikom "fenomeni/pojave" odnosi se na bilo koju pojavu vrijednu pažnje i istrage, obično neprijatan ili neobičan događaj, osobu ili činjenicu koja je od posebnog značaja ili je na drugi način zapažena.
Filozofija
U modernoj filozofskoj upotreb,i pojam „fenomeni“ počeo je značiti „ono što se doživljava u osnovi stvarnosti“. U svojoj inauguralnoj disertaciji], naslovljenoj “O teoriji oblika i principima razumnog i razumljivog sveta” (On the Theory of forms and Principles of the Sensible and Intelligible World), Immanuel Kant (1770) teoretizira da je ljudski um ograničen logičkom svijetu i stoga mogu samo tumačiti i razumjeti pojave u skladu s njihovim fizičkim izgledima. Napisao je da su ljudi mogli zaključivati samo onoliko koliko su im čula dopuštala, ali ne i sami doživljavati stvarni objekt.Kant, Immanuel. 2019. On the Form and Principles of the Sensible and Intelligible World, translated by W. J. Eckoff (1894). – via Wikisource. Prema tome, pojam fenomen'' odnosi se na bilo koji incident koji zaslužuje istragu i posmatranje, posebno na događaje koji su posebno neobični ili od posebne važnosti.
Nauka thumb|right| Poređenje plamena svijeće na Zemlji (lijevo) i u okruženju mikrogravitacije, kakvo je pronađeno na Međunarodnoj svemirskoj stanici (desno). Isti fenomen gorenja je uočen, ali se također uočavaju različiti fenomeni "oblika" i "bojenja" plamena. thumb|Pojave komora u oblaku. Naučnici koriste pojave da bi pročistili neke hipoteze, a ponekad i da bi opovrgli teoriju. Animirana verzija. Vidi također: Fenomenalizam U naučnoj upotrebi fenomen je svaki događaj koji je uočljiv, uključujući upotrebu instrumentacije za posmatranje, evidentiranje ili kompajliranje podataka. Naročito u fizici, proučavanje fenomena može se opisati kao mjerenje u vezi sa materijom, energijom ili vremenom, kao što je Isaac Newton zapažanja Mjesečeve orbite i gravitacije; ili zapažanja Galilea o kretanju klatna. U prirodnim naukama, fenomen je uočljivi događaj ili prikaz. Često se ovaj termin koristi bez razmatranja uzroka određenog događaja. Primjer fizičkog fenomena je uočljivi fenomen mjesečeve orbite ili fenomen oscilacija klatna. Mehanički fenomen je fizički fenomen povezan sa ravnotežom ili kretanjem predmeta. Some examples are Newton's cradle, engines, and double pendulums.
Sociologija
Grupni fenomeni tiču se ponašanja određene grupe pojedinačnih entiteta, obično organizama, a posebno ljudi. Ponašanje pojedinaca često se mijenja u postavkama grupe na razne načine, a grupa može imati svoja ponašanja koja pojedincu nisu moguća zbog mentaliteta stada.
Društveni fenomeni se posebno odnose na organizme i ljude u kojima su subjektivna stanja podrazumijevana u tom pojmu. Stavovi i događaji specifični za grupu mogu imati efekte izvan grupe, ili ih veće društvo može prilagoditi, ili ih shvatiti kao poremećene, biti kažnjeni ili izbjegavani.
Također pogledajte Stanje mogućnosti Suština Električni fenomeni Lista geoloških pojava Lista internetskih fenomena Lista prirodnih fenomena Opažanje Optički fenomeni Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Koncepti u metafizici Kategorija:Fenomenologija Kategorija:Društvo Kategorija:Opservacija