Zemljotres u Petrinji 2020. magnitude 6,4 MW dogodio se 29. decembra u 12:20 s epicentrom 3 km jugozapadno od Petrinje. Maksimalni intenzitet osjećaja procijenjen je na od VIII. (jako štetno) do IX. (razorno) stepena na Evropskoj makroseizmičkoj skali. Ovom događaju prethodila su tri velika zemljotresa, od kojih najjači magnitude 5,2 MW. Zemljotresu su slijedili brojni potresi, od kojih je najjači bio magnitude 4,9 MW. Štetom pogođena područja bila su uglavnom u Sisačko-moslavačkoj županiji i drugim obližnjim hrvatskim županijama, kao i nekim od obližnjih područja Bosne i Hercegovine i Slovenije. Potvrđeno je da je sedam osoba poginulo, a 26 povrijeđeno, od kojih je šest imalo ozbiljne povrede. Prvi izvještaji pokazuju da je u Petrinji uništeno mnogo zgrada. Tadašnji gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović rekao je da je polovina grada uništena.

Prvi multidisciplinarni naučni rad o potresu u Petrinji objavljen je u časopisu Remote Sensing u martu 2021.

Tektonika Epicentar zemljotresa nalazio se u brdovitom području južno od aluvijalne ravni na potezu od rijeka Kupe do Save, sa Zrinskom gorom i ostatkom Dinarida na jugu. Seizmičko područje Pokuplja slijedi dolinu rijeke Kupe od Karlovca do Siska. Ovo je područje tokom historije pogodilo nekoliko zemljotresa, od kojih je najpoznatiji veliki potres iz 1909. godine, čiji je epicentar bio u blizini Pokupskog, s naknadnim potresima koji su se nastavili tokom 1910. godine. Imao je maksimalni intenzitet od VIII na MCS ljestvici. Ta je seizmičnost povezana s reaktivacijom normalnih rasjeda na jugoistoku, koji čine jugozapadnu granicu Panonske nizije. Posljednji zemljotres na teritoriji Hrvatske jačine 6,0 po Richterovoj ljestvici bio je u Stonu 1996. godine. Godine 1962. potresi od 5,9 i 6,2 po Richterovoj ljestvici pogodili su makarsko područje. Godine 1969. sastav rasjeda koji se proteže od Jastrebarskog preko ovoga područja prema Banjoj Luci pogođen je zemljotresom od 6,6 po Richterovoj ljestvici, koji je pogodio Banju Luku, a tom su danu prethodile i značajne prethodne trešnje. Godine 1880. zemljotres od 6,3 po Richterovoj ljestvici pogodio je područje sjeveroistočno od Zagreba. U martu 2020. grad Zagreb pogodio je zemljotres s magnitudom 5,5 po Richterovoj ljestvici.

Zemljotres Prema Naprednom nacionalnom seizmičkom sistemu (ANSS) i Evropsko-mediteranskom seizmološkom centrom (EMSC), zemljotres je imao jačinu od 6,4 MW na dubini od 10 kilometar, a Hrvatska seizmološka služba je izmjerila jačinu od 6,2 ML. Maksimalni intenzitet osjećaja bio je od VIII ("jako štetan") do IX ("destruktivan") po evropskoj makroseizmičkoj ljestvici (EMS) i VIII ("ozbiljan") na modificiranoj Mercallijevoj skali (MMI).

Mjesto i dubina ovog događaja pokazuju da je riječ o zemljotresu unutar tektonske ploče koji se dogodio kao rezultat plitkog rasjeda klizanja unutar Evroazijske ploče. Izračunavanje žarišnog mehanizma za ovaj događaj ukazuje na to da je do puknuća došlo na skoro vertikalnom rasjedu u pravcu jugoistoka ili jugozapada.

Zemljotres se je osjetio u sjevernoj Hrvatskoj, kao i u velikim dijelovima Slovenije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Mađarske, Slovačke i Italije, kao i u nekim dijelovima Crne Gore, Njemačke i Češke.

Zemljotresi pred najvećim zemljotresom Tri zemljotresa pogodila su isto područje dan ranije, a CSS ih je procijenio na magnitude 5,0, 4,7 i 4,1. +Zemljotresi jačine 4,0 MW ili jačiDatumVrijeme (UTC)MMMSDubina28. decembar05:285.2 VII10,0 km28. decembar06:494.7 VI10,0 km

Zemljotresi nakon najvećeg zemljotresa Prema CSS-u, zabilježeno je 16 potresnih udara jačine 3,0 ML ili jače u roku od šest sati nakon najvećeg zemljotresa. +Zemljotresi jačine 3,0 ML ili jačiDatumVrijeme (UTC)MMMSDubina29. decembar12:344,4 VI10,0 km30. decembar05:154,8 V10,0 km30. decembar05:264,7 IV10,0 km31. decembar08:153,7V10,0 km2. januar18:003,4III9,3 km4. januar06:494,4III10,0 km5. januar06:113,3II10,0 km6. januar17:014,9V10,0 km7. januar11:064,0III9,9 km 9. januar21:294,8VI8,7 km10. januar23:283,8IV9,6 km 15. januar12:014,4II10,0 km 24. februar09:583,9IV10,0 km 3. mart04:374.1III10,9 km

Šteta Petrinja je bila najviše pogođena, jer su se mnoge zgrade srušile i došlo je do velikog nestanka struje. Oštećenja i nestanci električne energije zabilježeni su i u Dvoru, Glini, Gvozdu, Hrvatskoj Kostajnici, Kutini, Sisku, Sunji, Topuskom, Velikoj Gorici i Zagrebu, kao i susjednim zemljama Bosni i Hercegovini i Sloveniji.

Ukupnu štetu procijenili su savjetnici Svjetske banke u saradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU. Ukupna šteta procjenjuje se na 5 milijardi eura i na kraju može porasti na 5,5 milijardi eura.

Sisačko-moslovačka županija U Petrinji, gradu najbližem epicentru, oštećene su gotovo sve kuće. Čitav centar grada je teško oštećen. Uništen je krov općinske zgrade i crkva sv. Lovre, a čitavo selo Brest Pokupski kod Petrinje teško je oštećeno.

Grad Sisak, smješten otprilike 20 km sjeveroistočno od epicentra, pretrpio je velika oštećenja na bolnici, kao i na općinskoj zgradi. Uprkos šteti, bolnica nije zatvorena. Najviše štete naneseno je na starim zgradama u centru grada, a procjenjuje se da je u Sisku i obližnjim selima oštećeno između 700 i 1000 kuća.

U selu Strašnik u kojem se nalazio epicentar, kao i u obližnjem selu Sibić, oštećene su skoro sve kuće. Dio stanovništva sela je evakuisan, a šatori sa hranom i vodom su postavljeni.

Majske Poljane su selo koje je pretrpelo najveću štetu u zemljotresu; sve zgrade su oštećene, a mnoge su se srušile. To je i mjesto s najvećim brojem smrtnih slučajeva, od ukupno sedam smrtno stradalih, pet ih je bilo u Majskim Poljanama.

U Žažini su, zbog urušavanja crkve, tri osobe ranjene i jedna poginula.

Zagrebačka županija i Grad Zagreb U Pokupskom, koji se nalazi otprilike 20 km sjeverozapadno od epicentra, oštećene su mnoge zgrade uključujući i školu, vrtić i crkvu iz 18. stoljeća. U Zaprešiću, otprilike 60 km od epicentra, četiri stambene kuće pretrpjele su štetu, prislijavajući više od 80 porodica da napuste grad.

Saborska palača pretrpjela je oštećenja.FOTO Zgrada Sabora pretrpjela je nova oštećenja, 24sata, objavljeno 30. decembra 2020, pristupljeno 30. decembra 2020. U zagrebačkim Remetama u crkvi i svetištu Majke Božje Remetske popucala je žbuka, a najveća oštećenja nastala su na slavoluku.Željka Krmpotić, Oštećena je crkva u Remetama, 24sata, objavljeno 28. decembra 2020, pristupljeno 28. decembra 2020. Velika oštećenja pretrpjele su i crkve sv. Marka, sv. Katarine i crkva Krista Kralja na Mirogoju,Ivan Pandžić, Kula s crkve na Mirogoju može pasti na Tuđmanov grob: Mora se ukloniti jer visi na sajli..., 24 sata, objavljeno 30. decembra 2020, pristupljeno6. aprila 2021. a u bazilici Srca Isusova nastala su nova oštećenja na stropu građevine. Kraš je bio zatvorio svoju Bonbonnière trgovinu na Trgu bana Josipa Jelačića zbog oštećenja u potresu. Pojedine zgrade ostale su oštećene, a veliki dijelovi grada ostali su bez struje. Oštećenja u zagrebačkoj katedrali iz potresa devet mjeseci ranije ovim su potresom bila povećana, posebice na svodu i orebrenju.U potresu nastala nova oštećenja na katedrali. Do daljnjega se obustavljaju misna slavlja Zagrebačka nadbiskupija, 30. decembra 2020. Pristupljeno 6. aprila 2021.

Bosna i Hercegovina Zgrade su oštećene u više gradova na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (Unsko-sanski kanton i sjever Republike Srpske). Gradovi koji su ostali oštećeni bili su Bihać, Cazin, Kozarska Dubica i Kostajnica, koja je u BiH pretrpjela najveću štetu u zemljotresu. U Bosanskoj Kostajnici proglašeno je izvanredno stanje, zemljotres je uzrokovao 6 požara, a mnoge su zgrade ostale oštećene, uključujući gradsku vijećnicu, koja je proglašena nefunkcionalnom.

Slovenija U Sloveniji, zgrade su ostale oštećene u nekoliko područja i gradova, uglavnom u blizini slovensko-hrvatske granice. Ljudi su prijavili oštećenja fasada, krovova i dimnjaka u jugoistočnim gradovima Krškom, Brežicama i starom gradu Kostanjevici na Krki. Nuklearna elektrana Krško automatski je zatvorena, a kasnije je sistemski pregledana, ali nije bila prijavljena nikakva šteta. U sjeveroistočnoj Sloveniji došlo je do nestanka struje i telekomunikacija na području njezinog središnjeg grada Maribora. Oštećena je općinska zgrada u obližnjem Ptuju i crkva u Svetoj Trojici. U glavnom gradu Ljubljani moralo se prekinuti zasjedanje parlamenta, a unutrašnjost zgrade istog pretrpjela je manju štetu. U Sloveniji nisu zabilježene ozljede ljudi.

Žrtve mini|Crkva u Žažini nakon zemljotresa U Petrinji je umrla 13-godišnjakinja, a najmanje 20 osoba je ranjeno. Dvadesetogodišnjak i njegov otac ubijeni su kad im se kuća srušila u Majskim Poljanama kod Gline. Još troje ljudi je kasnije pronađeno mrtvo u istom selu. Majske Poljane bile su najteže pogođene od svih naselja pogođenih zemljotresom. Jedna osoba je kasnije pronađena mrtva u Žažini nakon što se srušila crkva. Dana 3. januara 2021. godine, dobrovoljni spasilac je poginuo tako što je pao sa zgrade dok je popravljao štetu od zemljotresa. Još jedan radnik umro je 20. januara, nakon što se na njega srušio zid dok je popravljao kuću u Sisku.

Međunarodni odjek

thumb|Države koje su ponudile pomoć Hrvatskoj tokom zemljotresa

Države

Albanija – Albanska vlada izdvojila je 250.000 eura za humanitarnu pomoć i buduću obnovu Petrinje. Bosna i Hercegovina − Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine ponudilo je hrvatskom Ministarstvu unutrašnjih poslova - Štabu civilne zaštite - pomoć nakon zemljotresa. Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, nakon konzultacija i koordinacije s institucijama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, stavilo je na raspolaganje dva tima za zaštitu i spašavanje. Bila je riječ o timu Federalne uprave civilne zaštite s 42 spasitelja i timu Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske s 18 spasitelja, koji će biti upućeni na pogođeno područje s pripadajućom opremom ako Hrvatska prihvati pomoć. Bugarska – Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je sućut u ime bugarskog naroda i potvrdilo da će vlada Bugarske poslati 100.000 eura za obnovu dvije zgrade sa značajnom kulturnom vrijednošću za bugarski narod u Hrvatskoj. Finska – Ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto izrazio je sućut žrtvama i izjavio da je Finska ponudila pomoć putem Evropske komisije za humanitarnu pomoć i odjela za civilnu zaštitu. Grčka – Premijer Kyriakos Mitsotakis izrazio je saučešće porodicama žrtava, potvrđujući istovremeno da je grčki Generalni sekretarijat za civilnu zaštitu spreman da pomogne. Mađarska – Premijer Viktor Orbán ponudio je pomoć u ublažavanju katastrofa i obnovi u pismu hrvatskom ambasadoru. Italija – Premijer Giuseppe Conte rekao je na Twitteru da je Italija spremna pružiti Hrvatskoj svu pomoć. Kosovo – Predsjednica Vjosa Osmani i premijer Avdullah Hoti ponudili su da u Hrvatsku pošalju timove za potragu i spašavanje kako bi pomogli tamo gdje je to potrebno. Crna Gora – Predsjednik Milo Đukanović rekao je da je Crna Gora spremna pomoći Hrvatskoj. Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade Crne Gore, dodao je da Hrvatska može očekivati ​​da Crna Gora pruži bilo kakvu pomoć koja joj je potrebna. Sjeverna Makedonija – Premijer Zoran Zaev objavio je da je njegov kabinet donio odluku da u Hrvatsku pošalje 6.000.000 makedonskih denara (100.000 eura).