Šehova pećina ili Šehova tekija predstavlja manji speleološki objekat i nalazi se na teško pristupačnim obroncima brda Radogost, u blizini sela Radonjići, između Visokog i Vareša. Pećinu čine dvije prostorije umjetno oblikovane u polukrug sa vještački poravnatim dnom. U pećini postoji uklesan mihrab. Cijelu unutrašnjost pećine osvjetljava dnevno svjetlo.
Kulturna pozadina Šehova pećina je jedno od svetih mjesta u bosanskoj svetoj geografiji i za nju se vezuje klanjanje i obavljanje derviškog zikra, no zbog teškog uspona do ove pećine nema masovnih posjeta. Hadžijahić smatra da je pećina prvobitno služila nekom ranijem obredu i kao najprihvatljivije rješenje mu se čini da je to mjesto ""greb i hram". "Hram i greb" bi pripadali Radohni Krstjaninu, koji je pisao poznatu Kulinovu ploču, a čije ime se sačuvalo u nazivu obližnjeg sela Radonjići. U blizini Šehove pećine nalaze se dvije male vještački nastale pećine u Crvenoj stijeni. Miljenko Filipović pominje da su u stijeni navodno živjela dva Arapina koji su sahranjeni jedan u turbetu u Podvinjcima kod Visokog, a drugi na Arapovcu, u turbetu oko 20 minuta hoda uz Radonjičku rijeku. Hadžijahić je pretpostavljao da je Crvena stijena zapravo Šehova tekija.
Pećinska flora i fauna U literaturi nema tragova o prisustvu pećinske flore i faune u Šehovoj pećini.
Istraživanja Pećinu su istraživali i o njoj pisali Muhamed Hadžijahić i Jasminko Mulaomerović.
Reference
Kategorija:Speleologija u Bosni i Hercegovini Kategorija:Vareš Kategorija:Visoko