Kardiogeni šok (CS) je posljedica neadekvatnog protoka krvi zbog disfunkcije komora, slučaj za hitnu medicinsku pomoć.Textbooks of Internal Medicine Harrison's Principles of Internal Medicine 16th Edition, The McGraw-Hill Companies, Cecil Textbook of Medicine by Lee Goldman, Dennis Ausiello, 22nd Edition (2003), W. B. Saunders Company, The Oxford Textbook of Medicine Edited by David A. Warrell, Timothy M. Cox and John D. Firth with Edward J. Benz, Fourth Edition (2003), Oxford University Press, Shock: An Overview PDF by Michael L. Cheatham, MD, Ernest F.J. Block, MD, Howard G. Smith, MD, John T. Promes, MD, Surgical Critical Care Service, Department of Surgical Education, Orlando Regional Medical Center Orlando, Florida Uzroci kardiogenog šoka su kardiomiopatski, aritmijski i mehanički. CS najčešće precipitira akutni infarkt miokarda.
Znakovi i simptomi Obilježavajući znaci i simptomi kardiogenog šoka su: Anksioznost, nemir, promijenjeno mentalno stanje zbog smanjenog protoka krvi u mozgu i naknadne hipoksije. Nizak krvni pritisak zbog smanjenja srčanog minutnog volumena. Ubrzani, slab, kolebljivi puls zbog smanjene cirkulacije u kombinaciji s tahikardijom. Hladna, ljepljiva i išarana koža (cutis marmorata) zbog vazokonstrikcija i naknadne hipoperfuzije kože. Proširene jugularne vene zbog povećanog jugularnog venskog pritiska. Oligurija (malo izlučivanje urina) zbog neadekvatnog dotoka krvi u bubrege ako stanje potraje. Ubrzano i dublje disanje (hiperventilacija) zbog stimulacije simpatičkog nervnog sistema i acidoze. Umor zbog hiperventilacije i hipoksije. Odsutan puls u brzim i abnormalnim srčanim ritmovima. Pućni edem, koji uključuje rezervnu tečnost u plućima zbog nedovoljnog pumpanja srca.
Uzroci Kardiogeni šok je uzrokovan neuspjehom srca da efikasno pumpa. Nastaje zbog oštećenja srčanog mišića, najčešće od srčanog udara ili kontuzija miokarda. Ostali uzroci uključuju abnormalne srčane ritmove, kardiomiopatiju, probleme sa zaliscima, opstrukciju komorskog odljeva (tj. sistolni prednji pokret (SAM) u hipertrofna kardiomiopatija) ili poemećaji među srčanih komora. Također može biti uzrokovano iznenadnom dekompresurizacijom (npr. u avionu), gdje se mjehurići zraka puštaju u krvotok (Henryjev zakon), što uzrokuje srčanu insuficijenciju.Cardiogenic shock Department of Anaesthesia and Intensive Care of The Chinese University of Hong KongIntroduction to management of shock for junior ICU trainees and medical students Department of Anaesthesia and Intensive Care of The Chinese University of Hong Kong
Dijagnoza
Elektrokardiogram Elektrokardiogram pomaže u postavljanju tačne dijagnoze i usmjerava liječenje, može otkriti: Abnormalni srčani ritam, kao što je bradikardija (usporeni rad srca) Infarkt miokarda (IM sa ST elevacijom, STEMI, obično je opasniji od ne-STEMI; IM koji zahvataju komore obično su opasniji od onih koji pogađaju pretkomore; oni koji pogađaju lijevu stranu srca, posebno lijeve komore, obično su opasnije od onih na desnoj strani, osim ako ta strana nije ozbiljno ugrožena) Znakovi kardiomiopatije
Ehokardiografija Ehokardiografija može pokazati lošu funkciju komora, znakove PED-a, rupturu međukomorske pregrade, opstruirani izlazni trakt ili kardiomiopatiju.
Tretman U zavisnosti od tipa kardiogenog šoka, lečenje uključuje infuziju tečnosti ili, u šoku otpornom na tečnosti, inotropne lijekove. U slučaju abnormalnog srčanog ritma mogu se primijeniti trenutna sinhronizirana kardioverzija ili antiaritmički lijekovi, npr. adenozin.
Pozitivni inotropni agensi (kao što su dobutamin ili milrinon), koji poboljšavaju pumpne sposobnosti srca, koriste se za poboljšanje kontraktilnosti i korekciju niskog krvnog pritiska. Ako to nije dovoljno, intra-aortna balon pumpa (koja smanjuje naknadno opterećenje za srce i poboljšava perfuziju srčanih arterija) ili lijevu komorsku pomoćnu jedinicu (što povećava pumpnu funkciju srca) može se uzeti u obzir. za Za stabilizaciju pacijenata sa teškim ili refraktornim kardiogenim šokom mogu se koristiti mehanička ventilacija ili ECMO, dok im se ne može dati neki oblik definitivnog liječenja, kao što je komornrni pomoćni uređaj. Konačno, kao posljednje sredstvo, ako je osoba dovoljno stabilna i na drugi način ispunjava uslove, potrebna je transplantacija srca, ili ako ne ispunjava uslove, može se postaviti vještačko srce. Ove invazivne mjere su važan alat—više od 50% pacijenata koji ne umru odmah zbog srčanog zastoja zbog smrtonosnog abnormalnog srčanog ritma i dožive da stignu u bolnicu (koji su obično pretrpjeli teški akutni infarkt miokarda, koji sam po sebi još uvijek ima relativno visoka stopa mortaliteta), umiru u prva 24 sata. Stopa mortaliteta za one koji još uvijek žive u vrijeme prijema koji pate od komplikacija (između ostalog, srčani zastoj ili daljnji abnormalni srčani ritmovi, srčana slabost, tamponada srca, puknuća ili secirajuća aneurizma ili drugi srčani udar ) od kardiogenog šoka je čak gori oko 85%, posebno bez drastičnih mjera kao što su ventrikularni pomoćni uređaji ili transplantacija.
Kardiogeni šok može se liječiti intravenskim dobutaminom, koji djeluje na β1 receptore srca što dovodi do povećane kontraktilnosti i brzine otkucaja srca.Rang and Dale's Pharmacology, H. P. Rang, M. M. Dale, J. M. Ritter, R. J. Flower, Churchhill Livingstone, Elsevier, 6th Edition
Epidemiologija i historija Stope mortaliteta smanjuju se u Sjedinjenim Državama. Ovo je vjerovatno zbog brze identifikacije i liječenja CS. Neke studije su sugerirale da je to moguće povezano s povećanom upotrebom strategija koronarne reperfuzije, poput srčanih stentova. Ipak, stope smrtnosti su i dalje visoke. Zatajenje više organa povezano je sa većim stopama smrtnosti.
Reference
Vanjski linkovi
Cardiogenic Shock by eMedicine
Kategorija:Bolesti srca Kategorija:Hitni medicinski slučajevi Kategorija:Intenzivna medicina