Milena Mrazović () rođena 28. decembra 1863. u Bjelovaru, bila je prva bosanskohercegovačka i Austro-Ugarska novinarka, urednica i izdavačica. Mrazović je djelovala i kao spisateljica, kompozitorica, etnografkinja i antropologinja, ali je posebno značajan njen angažman kao vlasnice i glavne urednice lista Bosnische Post (1889–1896). Zaslužna je za predstavljanje Bosne i Hercegovine, u kojoj je živjela četrdeset godina, njemačkom govornom području. Uloga Milene Mrazović i značaj njenog rada za društveno-kulturnu scenu u Bosni i Hercegovini tokom austrougarskog perioda, bili su i u različitim feminističkim inicijativama.https://www.urbanmagazin.ba/rad-ilustratorice-natase-konjevic-prva-bh-novinarka-milena-mrazovic-ovjekovjecena-muralom/
Biografija Milena Mrazović rođena je 28. decembra 1863. u sadašnjem hrvatskom gradu Bjelovaru, koji je u to vrijeme pripadao Austrijskom Carstvu. Odrasla je u porodici srednje klase, a školovala se u Budimpešti. Sa porodicom se preselila 1878. u Banju Luku, gdje je njen otac postavljen za administrativnog službenika, nekoliko sedmica nakon što je Bosnu i Hercegovinu okupirala Austro-Ugarska. Sljedeće godine Mrazovićeva se s porodicom preselila u Sarajevo.
Muzika Pijanistica i kompozitor, Mrazović je učestvovala na prvom koncertu klasične muzike u Bosni i Hercegovini, održanom u Banjoj Luci maja 1881. godine u čast rođendana princeze Stefanije. Između 1879. i 1882. Mrazović je komponirala "Württemberg Marsch" u čast vojvode Vilijama od Württemberga, tadašnjeg guvernera Bosne i Hercegovine. Najraniji poznati tragovi muzičkih kompozicija u Bosni i Hercegovini bili su njeni autorski radovi "Osmanisch mazurka" i "Bosnisch-polka francaize" štampane u Beču 1882 Pored toga, Mrazović je, na inicijativu Franje Matĕjovskog, radila poslove oko vođenja skupštine novoosnovanog muzičkog društva 1913. godine.
Novinarstvo Od 1884. do 1885. Mrazović je predavala francuski jezik djevojkama u samostanskoj školi sestara milosrdnica u Sarajevu, a istovremeno se bavila pisanjem. Njen prvi članak je objavljen u časopisu Neue Augsburger Postzeitung. Godine 1884. počinje da sarađuje u novinama Bosnische Post na njemačkom jeziku. Eugen von Tõpfer, koji je iz Beča došao u Sarajevo 1881., kupio je novine 1886. Ubrzo nakon što se zaručio sa Mrazovićevom, Tõpfer se smrtno razbolio. Imenovao ju je svojim jedinim nasljednikom i umro 1889. U septembru 1889. Vlada Bosne i Hercegovine dala je Mrazovićevoj dozvolu da kao nasljednik njenog zaručnika nastavi izdavanje časopisa Bosanska pošta. Time je postala ne samo prva žena glavni urednik i izdavač, već i prva profesionalna novinarka u Bosni i Hercegovini. Osim što je bio vlasnik novina, postala je dopisnik Telegrafa, urednik radijskih vijesti i saradnik gotovo svih novina na njemačkom jeziku. Reichspost je posebno cijenio Mrazovićeve članke koje je objavljivala pod pseudonimom Milan. Međunarodni mediji su hvalili njen uspjeh 1894., kada je Bosnische Post proslavila svoju desetu godišnjicu, ističući da žene u Bosni i Hercegovini inače nisu imale učešća u javnom životu. Godine 1893–94. u prizemlju u Cukovicgasse (današnja ulica Muvekita) dala je da se sagradi stambena zgrada sa uredima za novine i štampariju. Njena prva knjiga, zbirka romana pod nazivom "Selam", inspirisana Bošnjacima, objavljena je 1893. Knjigu koja je naišla na odličan prijem kod kritičara, Mrazovićeva je u vlastitoj radnji počela štampati pjesme Grge Martića.
Njene novine bile su važan vladin ustupak, ali je ona u svojim člancima odbijala da se povinuje volji vlade. Vladin povjerenik za Sarajevo Lothar Berks opisao je Mrazovićevu kao "nepodnošljivu, svadljivu, sklonu spletkarenju, koja je pod utjecajem užasnih zabluda i obično je u manje-više histeričnom stanju, u pogledu brojnih, ponekad i ključnih pitanja koja se odnose na važna državna pitanja." Vlada je težila k tome da Mrazovićeva proda svoje novine nekom podobnijem. U stanu iznad svoje štamparije živjela je do 1896. godine, kada je konačno prodala Bosansku poštu, kao i štamparsku i izdavačku djelatnost, te se udala za sarajevskog liječnika Josefa Preindlsbergera. Nastavila je pisati knjige i članke za evropske novine, pokrivajući važne događaje kao što su aneksijska kriza, ubistvo nadvojvode Franca Ferdinanda i suđenje Gavrilu Principu.
Etnografija Mrazovićeva se živo zanimala za etnografiju. Bila je jedan od osnivača Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888. i njegov stalni dobrotvor. Godine 1889. postala je prva žena koja je primljena u Antropološko društvo u Beču. U februaru 1896. na poziv Etnografskog društva, održala je prvo predavanje o Bosni i Hercegovini u Beču. Kao putopisac, Mrazovićeva je predstavljala Bosnu i Hercegovinu njemačkom govornom području. U pratnji slikarke Auguste Bock, na konju je proputovala cijelu Bosnu i Hercegovinu. Stizale su do veoma udaljenih mjesta, bilježeći narodne priče, zagonetke, običaje i recepte. Na tim putovanjima Mrazovićeva je prikupljala i klasifikovala narodne nošnje. Dvije njene putopisne knjige objavljene su u Innsbrucku: "Bosnisches Skizzenbuch" 1900., nakon čega je 1905. uslijedila zbirka narodnih priča pod nazivom "Bosnische Volksmaerchen". Najveći uspjeh postigla je knjigom "Bosnische Ostbahn", objavljenom u Beču 1908.
Izgnanstvo, smrt i naslijeđe Tokom Prvog svjetskog rata Mrazovićeva je pratila svog supruga u Srbiju, Crnu Goru, Albaniju i Italiju, pomažući mu kao medicinska sestra. Nakon vojnog poraza i raspada Austro-Ugarske, Bosna i Hercegovina je postala dio Kraljevine Jugoslavije. Mrazovićeva i njen suprug deportovani su u Austriju, koju je ona smatrala "stranom zemljom". Već je bila teško bolesna kada je u maju 1926. održala svoje posljednje predavanje o Bosni i Hercegovini u Uraniji u Beču. Umrla je 20. januara 1927. u sanatoriju Löw.
Nakon Drugog svjetskog rata, jedan od dva Mrazovićeva sina donio je etnografsku zbirku svoje majke u Bosnu i Hercegovinu i po njenoj želji poklonio je Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Uprkos tome što je opisana kao "proslavljena bosanska spisateljica", njena djela, gotovo sva napisana na njemačkom jeziku, ostaju malo poznata u Bosni i Hercegovini.
Vidi još Žene u Bosni i Hercegovini Feminizam
Izvori Hrustić Batovanja, Amila ; Durkalić, Masha ; Gušić, Hatidža, Žene BiH : ilustrirana knjiga o izuzetnim ženama Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2020, ISBN - 978-9926-484-13-2 Mediacentar Urban Magazin
Reference
Kategorija:Bosanskohercegovački novinari Kategorija:Žene u Bosni i Hercegovini Kategorija:Biografije, Bjelovar Kategorija:Rođeni 1863. Kategorija:Umrli 1927. Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori