Ginogeneza je oblik partenogeneze, sistem aseksualne reprodukcije koji zahtijeva prisustvo sperme bez stvarnog doprinosa njenog DNK za završetak zametka. Očeva DNK se rastvara ili uništava prije nego što se može stopiti sa jajetom.Encyclopedia of Insects, edited by Vincent H. Resh, et al., Elsevier Science & Technology, 2009. Jajna ćelija organizma može se razviti, neoplođena, u odraslu jedinku koristeći samo genetički materijal majke. Ginogeneza se često naziva "parazitizmom sperme" u odnosu na pomalo besmislenu ulogu muških gameta. Ginogenetske vrste, skraćeno "ginogeni", su jednospolne, što znači da se moraju pariti s mužjacima iz blisko srodnih biseksualnih vrsta koje se normalno razmnožavaju spolno. To je nepovoljan sistem parenja za mužjake, jer nisu u stanju da prenesu svoj DNK. Pitanje zašto ovaj reproduktivni način postoji, s obzirom na to da se čini da kombinuje nedostatke i aseksualne i seksualne reprodukcije, ostaje neriješeno u polju evolucijske biologije.
Primjeri thumb|Poecilia formosa Most gynogenetic species fall into the taxonomic groups of the fishes and the amphibians.
Većina ginegenetskih vrsta spada u taksonomske grupe riba i vodozemaca.
Amazonski moli, (Poecilia formosa) zahtjievaju spermu blisko srodnih mužjaka Poecilia latipinna da bi se uključili u ginogenezu. Istraživanja su pokazala da mužjaci P. latipinna više vole da se pare sa ženkama svoje vrste, s obzirom na prethodno razmatrani nedostatak za mužjake u parenju sa ginegenima. Ovo predstavlja problem za P. formosa, jer se moraju takmičiti za mužjake sa preferiranom populacijom. Međutim, oni P. formosa uspješni u pronalaženju partnera nadoknađuju deficit tako što proizvode dvostruko više ženskih potomaka od svojih konkurenata.
Vrsta mrava Myrmecia impaternata je samo ženska, a njeno hibridno porijeklo vodi do Myrmecia banksi i Myrmecia pilosula. Kod vrsta mrava, spol je određen sistemom haplodiploidije, gdje neoplođena jaja rezultiraju haploidnim mužjacima, a oplođena jaja diploidnim ženkama. Kod ove vrste, matica se razmnožava putem seksualne interakcije, ali ne i oplodnje, s alospecifičnim mužjacima uzgojenim iz "impatičnih" (bez oca) jaja u neplodnim gnijezdima.
Ambystoma platineum, uniseksualna vrsta krtičasti daždevnjak, rezultat je hibridizacije seksualnog razmnožavanja Ambystoma jeffersonianum i A. laterale. Jedinke A. platineum obično žive u blizini bilo koje od ovih roditeljskih vrsta, zbog njihove potrebe da koriste svoju spermu da olakšaju reprodukciju.
Evolucijsko porijeklo Dva evolucijska puta se mogu razmotriti da bi se objasnilo kako i zašto je ginogeneza evoluirala. Put u jednom koraku uključuje višestruke promjene koje se odvijaju istovremeno: mejoza mora biti prekinuta, spolne ćelije jednog spola iskorijenjene i mora nastati uniseksualna rodna formacija. Druga opcija uključuje više koraka: seksualna generacija formira se sa snažno pristrasnim omjerom spolova, i zbog Haldanovog pravila vrsta evoluira ka gubitku seksualnosti i selekciji koja je preferencijalna prema ginegenu. Eksperimentatori koji su pokušali bezuspješno indukovati P. formosa u laboratorij, hibridizacijom njenih genetičkih predaka zaključili su da je evolucijsko porijeklo P. formosa nije nastala od jednostavne hibridizacije dva specifična genoma, već od kretanja određenih alela na određenim lokusima što je rezultiralo ovom evolucijskom promjenom u uniseksualnost.
Također pogledajte Klepton Hibridizacija
Reference
Kategorija:Bespolno razmnožavanje Kategorija:Zoologija Kategorija:Parazitizam