Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, neformalno poznat kao Ohridski sporazum, jest sporazum posredovan od strane Evropske unije koji ima za cilj normalizaciju diplomatskih odnosa između Republike Kosovo i Republike Srbije. Dana 27. februara 2023, usmeno su ga prihvatili kosovski premijer Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a plan za njegovu implementaciju usaglašen je 18. marta 2023.
Pozadina Kosovo je 2008. jednostrano proglasilo nezavisnost od Srbije, što Srbija nije prihvatila. Kosovo i Srbija su se 2013. dogovorile o dijalogu koji je omogućila Evropska unija (EU), a postizanje sporazuma sa Kosovom je uslov za pridruživanje Srbije EU.
Historija Prvobitno poznat kao "francusko-njemački prijedlog", sporazum su izradile francuske i njemačke diplomate sa sjedištem u regionu i inspirisan je modelom "dvije Njemačke" iz Hladnog rata. Evropska unija je 5. decembra 2022. predstavila nacrt prijedloga i Kosovu i Srbiji na samitu EU-Zapadni Balkan u Tirani, Albanija. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti sastali su se 27. februara 2023. u Briselu da razgovaraju o sporazumu, gdje su prihvatili nacrt EU. Josep Borrell, ministar vanjskih poslova EU, izjavio je da nije potrebna daljnja rasprava o samom planu, te da će budući pregovori biti posvećeni njegovoj implementaciji. Kurti i Vučić ponovo su se sastali 18. marta u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji i usmeno prihvatili nacrt puta za sprovođenje sporazuma.
Sporazum Iako sporazum ne zahtjeva izričito da Srbija prizna Kosovo kao nezavisnu državu, on preventira Srbiju da se protivi pristupanju Kosova međunarodnim organizacijama kao što su Vijeće Evrope, Evropska unija ili NATO, pored toga što zahtjeva od Srbije da prizna kosovske nacionalni simboli, pasoše, diplome i registarske tablice vozila. Od Kosova se zahtjeva da osigura odgovarajući nivo samouprave za svoju etničku srpsku zajednicu. Krajnji cilj sporazuma je stvaranje "pravno obavezujućeg sporazuma o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa [Kosovo-Srbija]". U tekstu sporazuma koristi se naziv Kosovo bez zvjezdice i obje strane se pominju poimenično, odnosno kao Srbija i Kosovo, a ne kao Beograd i Priština.
Odredbe Odredbe sporazuma uključuju:
Dvije strane trebaju da razvijaju normalne, dobrosusjedske odnose. Strane će međusobno priznati svoja dokumenta i nacionalne simbole, uključujući pasoše, diplome, registarske tablice i carinske pečate. Obje strane će poštovati međusobnu nezavisnost, autonomiju i teritorijalni integritet i pravo na samoopredjeljenje. Strane će sve sporove između sebe rješavati isključivo mirnim putem i uzdržavati se od prijetnje silom ili upotrebe sile. Nijedno od njih dvoje ne može predstavljati drugo u međunarodnoj sferi. Srbija se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji. Nijedna strana neće blokirati, niti poticati druge da blokiraju napredak druge strane na njihovom putu ka EU. Vlada Kosova će se obavezati da osigura odgovarajući nivo samouprave za etničku srpsku zajednicu na Kosovu. Kosovo će osigurati sigurnost imovine Srpske pravoslavne crkve unutar svojih granica. Kosovo i Srbija će razmijeniti stalne misije u glavnim gradovima jedne druge. Obje strane će nastaviti s primjenom prethodnih sporazuma.
Implementacija Aneks koji se odnosi na implementaciju sporazuma usaglasili su lideri Kosova i Srbije 18. marta 2023. U roku od 30 dana formiran je Zajednički odbor za praćenje pod predsjedavanjem Evropske unije, koji će pratiti implementaciju sporazuma. Evropska unija će izmijeniti mjerila za Poglavlje 35 za Srbiju kako bi odražavala nove obaveze Srbije iz sporazuma i aneksa. Nove obaveze Kosova koje proizilaze iz sporazuma i aneksa također će biti uključene u proces pristupanja EU. Obje strane su prihvatile da će nesprovođenje odredbi sporazuma dovesti do negativnih posljedica kako u smislu pomoći od strane, tako i pristupanja Evropskoj uniji. Josep Borrell je obavijestio ministre vanjskih poslova EU da će implementaciju sporazuma "nadzirati komisija obje zemlje i Evropske unije koja je pravno obavezujuća".
Na samitu Evropskog vijeća 23. marta 2023, Borel je upozorio lidere Srbije i Kosova da je "svaki pokušaj da se dovede u pitanje sporazum je uzaludan. Ovaj sporazum je dogovoren. Mora se primijeniti. I nema mjesta biranju i izboru. Pomno ćemo pratiti ko to sprovodi, a ko ne."
Predstavnici Kosova i Srbije sastali su se u Briselu 4. aprila 2023. kako bi dalje razgovarali o primjeni sporazuma. Pitanja o kojima se razgovaralo uključivala su samoupravu za etničku srpsku zajednicu na Kosovu i međusobno priznavanje diploma. Dve strane su također postigle dogovor o nestalim osobama. Potom je saopšteno da bi sljedeći sastanak Kurtija i Vučića mogao biti 22. aprila, ako Vučić bude spreman za takav sastanak.
Zajednički odbor za praćenje koji nadgleda implementaciju sporazuma formiran je 19. aprila 2023. Članovi odbora su Miroslav Lajčák iz EU, Agron Bajrami sa Kosova i Petar Petković iz Srbije. Očekuje se da će zadatak odbora biti dogovoren 2. maja 2023. i očekuje se da će se redovno sastajati u Briselu.
Vučić i Kurti sastali su se 2. maja 2023. u Briselu i postigli dogovor da „blisko sarađuju na identifikaciji grobnih mjesta i da će osigurati pun pristup pouzdanim i tačnim informacijama koje pomažu u lociranju i identifikaciji nestalih osoba od 1. januara 1998, do 31. decembra 2000." Međutim, nisu mogli da se dogovore oko strukture predložene samoupravne asocijacije za zajednicu etničkih Srba na Kosovu.
Nacrt statuta Zajednice općina sa srpskom većinom na Kosovu predstavili su lideri EU 26. oktobra 2023, a lideri Kosova i Srbije izrazili su spremnost da sprovedu svoje obaveze. Lideri EU pozvali su Kosovo da brzo usvoji nacrt statuta i formira Asocijaciju općina sa srpskom većinom i da Srbija ispuni de facto priznanje nezavisnosti Kosova.
Vlada Srbije je 25. decembra 2023. objavila da će priznati važnost registarskih tablica za vozila koje je izdala Republika Kosovo od 1. januara 2024. nadalje i da više neće zahtijevati da vozila sa ovim tablicama prekrivaju nacionalne simbole Kosova ili kod zemlje "RKS". Srbija je bila u obavezi da to učini prema uslovima Briselskog sporazuma iz 2011. i ovog sporazuma.https://www.koha.net/arberi/403745/petkoviq-serbia-ka-vendosur-qe-tua-mundesoje-lirine-e-levizjes-te-gjitha-automjeteve-nga-kosova/ Sljedećeg dana, kosovski premijer Aljbin Kurti izjavio je da će njegova zemlja slijediti taj primjer kada kosovska policija potvrdi da Srbija ispunjava svoje obaveze.https://euronews.al/en/kurti-decision-on-plates-after-serbias-implementation-is-verified/ Kurti je potvrdio da vozila sa srpskim registarskim tablicama mogu da uđu na Kosovo bez postavljanja naljepnica preko nacionalnih simbola 4. januara 2024.https://www.rferl.org/a/kosovo-serbia-license-plates-stickers/32762608.html
Vlada Kosova je 20. marta 2024. vratila 24 hektara spornog zemljišta manastiru Visoki Dečani Srpske pravoslavne crkve po nalogu Ustavnog suda Kosova, čime je okončan osmogodišnji spor.https://balkaninsight.com/2024/03/20/kosovo-court-ruling-awarding-serb-monastery-disputed-land-implemented/https://prishtinainsight.com/kosovo-court-ruling-awarding-serb-monastery-disputed-land-implemented/
U aprilu 2024, Evropska unija je izmijenila Poglavlje 35 mjerila uspona za Srbiju kako bi ugradila svoje obaveze iz sporazuma i uspostavila mehanizam za praćenje primjene sporazuma postignutih u okviru dijaloga Beograda i Prištine.https://www.euronews.com/2024/04/23/top-eu-diplomats-put-serbia-against-the-wall-with-kosovohttps://europeanwesternbalkans.com/2024/04/16/eu-permanent-representatives-agree-on-amending-chapter-35-with-serbia-to-include-ohrid-agreement/https://europeanwesternbalkans.com/2024/02/29/chapter-35-in-serbias-eu-accession-process-is-being-amended-based-on-the-ohrid-agreement/ Kao rezultat toga, nepoštovanje obaveza sadržanih u sporazumu, kao što je protivljenje članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama, moglo bi zaustaviti pristupanje Srbije Evropskoj uniji.
Kršenja
Kosovo Kosovo još uvijek treba da uspostavi Asocijaciju općina sa srpskom većinom.
Srbija Srbija je 24. aprila 2023. prekršila uslove sporazuma, konkretno član 4, glasajući protiv članstva Kosova u Vijeću Evrope. Uprkos protivljenju Srbije, aplikacija Kosova je prešla prag od 2/3 koji se zahtjeva u Komitetu ministara i upućena je Parlamentarnoj skupštini na razmatranje. Predsjednik Srbije Vučić se poslije glasanja obrušio na zapadne sile, poručivši im da ne "lažu i varaju" i da "tumače stvari kako im odgovara, a ne kako su napisane ili dogovorene", a ministar vanjskih poslova Ivica Dačić opisao je događaje kao "dan srama za Vijeće Evrope". Srbija je također zaprijetila da više neće poštovati teritorijalni integritet zemalja koje su glasale za članstvo Kosova ili su bile suzdržane, pominjući Crnu Goru koja je glasala za, te Ukrajinu i Bosnu i Hercegovinu, koje su bile suzdržane. Portparol Evropske unije je naveo da je "uzeo u obzir" glas Srbije protiv članstva Kosova u Vijeću Evrope, ali je dodao da je "Sporazum živ, jer se napreduje".
Srbija je ponovo prekršila član 4. sporazuma 27. marta kada je glasala protiv članstva Kosova u Vijeću Evrope u Komitetu za politička pitanja i demokratiju Parlamentarne skupštine. Komitet se složio da unaprijedi aplikaciju Kosova sa 31 glasom za, tri protiv i jednim suzdržanim.https://balkaninsight.com/2024/03/27/kosovo-edges-closer-to-coe-membership/https://www.coe.int/en/web/portal/-/pace-committee-recommends-that-kosovo*-be-invited-to-become-a-member-of-the-council-of-europe
Srbija je dalje prekršila član 4. 16. aprila 2024. godine, kada su njeni delegati u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope glasali protiv članstva Kosova u toj organizaciji, govorili protiv članstva Kosova i podsticali druge zemlje da glasaju protiv članstva Kosova.https://balkaninsight.com/2024/04/16/vote-puts-kosovo-one-step-from-accession-to-europes-chief-rights-body/ Srpski delegati su također zaprijetili da će napustiti organizaciju ako Kosovo bude primljeno u članstvo i lično napali izvjestioca Doru Bakoyannis.https://www.euractiv.com/section/enlargement-neighbourhood/news/kosovo-closer-to-joining-council-of-europe-serbia-attacks-greek-delegate/ Prethodno je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić Bakoyannis nazvao "sramnom ženom" jer je u nacrtu mišljenja skupštini preporučila članstvo Kosova.https://greekreporter.com/2024/04/17/serbia-slams-greece-kosovo-council-of-europe/ Skupština je odlučila da preporuči Komitetu ministara da pozove Kosovo da postane država članica Vijeća Evrope sa 131 glasom za, 29 protiv i 11 suzdržanih.https://www.coe.int/en/web/portal/-/pace-recommends-that-kosovo*-becomes-a-member-of-the-council-of-europe
Reakcije
Kosovo Kosovski premijer Albin Kurti je 18. marta 2023. izjavio da je prihvatanjem uslova sporazuma Srbija de facto priznala Kosovo kao državu 27. februara 2023. Dodao je i da bi Evropska unija trebalo da osigura da, u nedostatku Vučića da taj dokument fizički potpiše, on ostane pravno i međunarodno obavezujući za strane. Kurti je 20. marta 2023. tokom sastanka sa stranim diplomatama u Prištini rekao da je kao rezultat sporazuma otvoren put za članstvo Kosova u Vijeće Evrope.[samoobjavljen izvor?] Dana 23. marta 2023, Kurti je u Skupštini Kosova rekao da je dobio garancije od EU i SAD o sprovođenju sporazuma i nazvao sporazum „moćnim oružjem“ koje bi trebalo da se iskoristi na najbolji način za Kosovo. On je također ponovio svoju posvećenost implementaciji sporazuma rekavši: "Ako želimo da nas tretiraju kao državu i da budemo priznati kao takvi, ne mogu izbjeći obaveze iz međunarodnih ugovora koje smo dogovorili."
Srbija