Genocid u Gazi je kontinuirano, namjerno i sistematsko uništavanje palestinskog naroda u Pojasu Gaze koje provodi Izrael tokom rata u Gazi. Obuhvata masovna ubistva, namjerno izgladnjivanje, nanošenje teških tjelesnih i mentalnih povreda i sprječavanje rađanja. Ostali činovi uključuju blokadu, uništavanje civilne infrastrukture, uništavanje zdravstvenih ustanova, ubijanje zdravstvenih radnika i tražitelja pomoći, izazivanje masovnog prisilnog raseljavanja, činjenje seksualnog nasilja i uništavanje obrazovnih, vjerskih i kulturnih mjesta. Genocid su priznali posebni komitet Ujedinjenih nacija i istražna komisija, Međunarodno udruženje stručnjaka za genocid, više grupa za ljudska prava, državne vlade, brojni stručnjaci za studije genocida i međunarodno pravo, i drugi stručnjaci.
Zaključno s decembrom 2025, u Gazi je ubijeno najmanje 70.117 ljudi. Velika većina žrtava bili su civili, a oko 50% su bile žene i djeca. U poređenju s drugim nedavnim globalnim sukobima, broj poznatih smrtnih slučajeva novinara, humanitarnih i zdravstvenih radnika i djece je među najvećima. Smatra se da se hiljade nebrojenih tijela nalaze pod ruševinama uništenih zgrada. Studija u medicinskom časopisu The Lancet procijenila je da su smrtni slučajevi od traumatskih povreda bili nedovoljno brojni do juna 2024, uz napomenu da je potencijalni broj smrtnih slučajeva od traumatskih povreda bio podcijenjen, uključujući i indirektne smrti.: "We estimated 64,260 deaths (95% CI 55 298–78 525) due to traumatic injury during the study period, suggesting the Palestinian MoH under-reported mortality by 41%. ... Our findings underestimate the full impact of the military operation in Gaza, as they do not account for non-trauma-related deaths resulting from health service disruption, food insecurity, and inadequate water and sanitation." Broj povrijeđenih je veći od 171.000. Gaza ima najviše djece s amputiranim udovima po glavi stanovnika na svijetu; rat u Gazi uzrokovao je da je više od 21.000 djece postalo invalidno. U julu 2025, zdravstvene vlasti u Gazi su na popisu poginulih u ratu navele 18.457 djece, isključujući indirektne smrti i one zakopane pod ruševinama.
Izraelska blokada je uveliko doprinijela gladi i potvrđenoj gladi. U augustu 2025, oko 641.000 ljudi iskusilo je katastrofalne nivoe nesigurnosti u pogledu hrane. Na početku sukoba, Izrael je prekinuo opskrbu vodom i strujom u Gazi. Kasnije je djelimično obnovio vodosnabdijevanje. Od maja 2024. godine, 84% zdravstvenih centara u Gazi je uništeno ili oštećeno. Izrael je također uništio brojna mjesta kulturne baštine, uključujući svih 12 univerziteta u Gazi i 80% škola. Preko 1,9 miliona Palestinaca - 85% stanovništva Gaze - je prisilno raseljeno. Izraelsko bombardovanje je također uzrokovalo ozbiljnu ekološku devastaciju širom teritorije.
Vlada Južnoafričke Republike pokrenula je postupak, Južnoafrička Republika protiv Izraela, na Međunarodnom sudu pravde (ICJ), navodeći kršenje Konvencije o genocidu.Application Instituting Proceedings (PDF), Application of Convention on Prevention and Punishment of Crime of Genocide (S. Afr. v. Isr.), No. 192 (ICJ 29 December 2023), archived from the original on 5 January 2024. U početnoj presudi, ICJ je smatrao da Južnoafrička Republika ima pravo da pokrene svoj slučaj protiv Izraela, dok je Palestincima priznato da imaju "uvjerljivo pravo da budu zaštićeni od genocida" ("The court decided that the Palestinians had a plausible right to be protected from genocide, and that South Africa had the right to present that claim in the court."); Order, S. Afr., No. 192 (ICJ 26 January 2024), ¶ 54 ("In the Court's view, the facts and circumstances mentioned above are sufficient to conclude that at least some of the rights claimed by South Africa and for which it is seeking protection are plausible. This is the case with respect to the right of the Palestinians in Gaza to be protected from acts of genocide and related prohibited acts identified in Article III, and the right of South Africa to seek Israel's compliance with the latter's obligations under the Convention."). koji se suočava sa stvarnim rizikom od nepopravljive štete. Sud je naložio Izraelu da poštuje svoje obaveze prema Konvenciji o genocidu poduzimajući sve mjere koje su u njegovoj moći da spriječi počinjenje djela genocida, da spriječi i kazni poticanje na genocid, te da omogući osnovne humanitarne usluge u Gazi.Order, S. Afr., No. 192 (ICJ 26 January 2024). Sud je također kasnije naredio Izraelu da poveća humanitarnu pomoć u Gazi i da spriječi genocidna djela tokom ofanzive na Rafah. Izraelska vlada je odbacila navode Južnoafričke Republike i tvrdila da se Izrael brani. Izraelske pristalice kažu da je optuživanje Izraela za genocid antisemitsko, ali drugi tvrde da su optužbe za antisemitizam način da se zaštiti Izrael od takvih optužbi. U početnoj presudi, ICJ je utvrdio da Južnoafrička Republika ima pravo pokrenuti svoj slučaj, dok je Palestincima priznato pravo na zaštitu od genocida. Sud je naredio Izraelu da preduzme sve mjere u svojoj moći kako bi spriječio počinjenje djela genocida, spriječio i kaznio podsticanje na genocid i omogućio osnovne humanitarne usluge, pomoć i zalihe u Gazi. Sud je kasnije naredio Izraelu da poveća humanitarnu pomoć Gazi i zaustavi ofanzivu na Rafah. Izrael nije postupio u skladu sa nalozima suda i umjesto toga je nastavio ofanzivu na Rafah raseljavanjem stanovnika grada i rušenjem hiljada zgrada.
"Namjera uništenja" je neophodan uslov za ispunjavanje zakonskog praga genocida. Razni naučnici tvrde da je namjera uništenja dokazana izjavama izraelskih zvaničnika i izraelskom politikom i ponašanjem, dok se drugi ne slažu.
Palestinci naglašavaju vezu između genocida u Gazi i cionizma i njegovog političkog nasilja, opisujući ga kao nastavak Nakbe i njenih kontinuiranih posljedica. Izrael i njegove pristalice tvrde da njegovi postupci ne predstavljaju genocid, da su odgovor na napade 7. oktobra i da je cilj Izraela bio uništiti Hamas i osloboditi izraelske taoce. Postoji sve veći konsenzus među stručnjacima za genocid i međunarodno pravo o procjeni genocida, iako neki akademici i zemlje to osporavaju.
Pozadina Arapsko-izraelski rat 1948. doveo je do uspostavljanja Izraela u većini onoga što je bila Mandatna Palestina, s izuzetkom dvije odvojene teritorije koje su postale poznate kao Zapadna obala i Pojas Gaze, koje su držali Jordan i Egipat. Nakon Šestodnevnog rata 1967, Izrael je okupirao palestinske teritorije Zapadne obale i pojasa Gaze. U narednom periodu došlo je do dva narodna ustanka Palestinaca protiv izraelske okupacije; Prva i Druga intifada, 1987. i 2000. Potonji je okončan jednostranim povlačenjem Izraela iz Gaze 2005.
Od 2007. Pojasom Gaze upravlja Hamas, islamistička militantna grupa, dok je Zapadna obala ostala pod kontrolom palestinskih vlasti predvođenih Fatahom. Nakon što je Hamas preuzeo vlast, Izrael je uveo blokadu pojasa Gaze što je značajno oštetilo njegovu ekonomiju. Izrael je opravdao blokadu navodeći bezbjednosne brige, ali su međunarodne grupe za ljudska prava nazvale blokadu oblikom kolektivne kazne. Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku je izvijestila da je, zbog blokade, 81% stanovnika Gaze živjelo ispod nivoa siromaštva 2023, sa 63% nesigurno hrane i ovisno o međunarodnoj pomoći.
Od 2007. Izrael i Hamas, zajedno sa drugim palestinskim militantnim grupama sa sjedištem u Gazi, sudjeluju u sukobima, uključujući četiri rata 2008–2009, 2012, 2014 i 2021. U ovim sukobima ubijeno je oko 6.400 Palestinaca i 300 Izraelaca. U periodu 2018–2019. održani su veliki sedmični organizirani protesti u blizini granice Gaze i Izraela, koje je nasilno ugušio Izrael, čiji su snajperisti ubili stotine i ranili hiljade Palestinaca. Ubrzo nakon početka izraelsko-palestinske krize 2021., Hamasovo vojno krilo, Brigade Al-Kasam, počelo je planiranje operacije protiv Izraela 7. oktobra 2023. Prema diplomatama, Hamas je više puta govorio u mjesecima prije oktobra 2023. da ne želi novu vojnu eskalaciju u Gazi jer bi to pogoršalo humanitarnu krizu koja se dogodila nakon sukoba 2021.
Dana 7. oktobra 2023, Hamas je predvodio napad na Izrael iz Gaze, što je rezultiralo sa najmanje 1.139 smrtnih slučajeva, većinom civila. Izrael je odgovorio veoma destruktivnom kampanjom bombardovanja praćenom invazijom na pojas Gaze 27. oktobra. Neki naučnici su tvrdili da je postojao genocid nad Palestincima prije napada 7. oktobra, ali je izraelska vojna kampanja u Gazi okarakterizirana kao genocidna od strane Južnoafričke Republike i drugih pristalica argumenta o genocidu.
Zvaničnici Hamasa rekli su da je napad bio odgovor na izraelsku okupaciju, blokadu pojasa Gaze, nasilje izraelskih naseljenika nad Palestincima, ograničenja kretanja Palestinaca i zatvaranje hiljada Palestinaca, koje je Hamas pokušao osloboditi zauzimanjem Izraelskih taoca. Brojni komentatori su identifikovali širi kontekst izraelske okupacije kao uzrok rata. Associated Press je pisao da su Palestinci "u očaju zbog beskrajne okupacije Zapadne obale i zagušljive blokade Gaze". Nekoliko organizacija za ljudska prava, uključujući Amnesty International, B'Tselem, i Human Rights Watch uporedilo je izraelsku okupaciju sa apartheidom; Izraelske pristalice osporavaju ovu karakterizaciju. Savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde objavljeno u julu 2024. potvrdilo je da je okupacija nezakonita i da se time krši član 3. Međunarodne konvencije o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije, koja zabranjuje rasnu segregaciju i apartheid.
Bilješke
Reference
Izvori
–
Dodatna literatura
Roundtable Artsakh/Nagorno Karabakh: Famine, Memory and The Question of Genocide in Journal of Genocide Research:
Roundtable Gaza: International Humanitarian Law and Genocide in Journal of Genocide Research:
Roundtable Israel-Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies in Journal of Genocide Research:
Vanjski linkovi
Kategorija:Pojas Gaze Kategorija:Genocid u Gazi Kategorija:Masakri u ratu Izrael-Hamas Kategorija:2023. u Palestini Kategorija:2024. u Palestini Kategorija:Zločini protiv čovječnosti Kategorija:Masakri nad Palestincima