mini|250p|Karta torlačkih dijalekata
Torlački dijalekti poznati i kao torlački govori ili torlačko narječje predstavljaju skupinu južnoslavenskih dijalekata staroštokavske grupe. Govornici ovih dijalekata posebice žive u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj i Kosovu. Torlački dijalekti se nalaze na UNESCO listi ugroženih jezika.
Granice dijalekta se protežu na istoku od Zaječara, blizu granice s Bugarskom (tačnije linija Belogradčik–Berkovica–Godeč–Slivnica–Pernik–Radomir–Bosilegrad i okolica Ćustendila), do linije Kriva Palanka–Kratovo–Sveti Nikola–Skopska Crna gora i Tetovo, na sjeveroistoku Valčedrm i okolica, a zapadna – od granice sa Albanijom, preko Dečana i Vučitrna do Stalaća.
Srpski lingvisti torlačke govore nazivaju prizrensko-timočki dijalekti i smatraju ih dijelom srpskog jezika. Ipak, naglašavaju njihovu specifičnost i da im pripada poсеbno mjesto u okviru štokavskoga narječja.
Bugarski lingvisti torlačke ili prijelazne govore, kako ih još nazivaju, smatraju dijelom zapadnih bugarskih govora.
Makedonski lingvisti torlačke govore na prostoru Sjeverne Makedonije nazivaju sjevernim govorima makedonskog jezika. To je pojas od Šar planine, Donjeg Pologa, Skopske Crne gore u sjeverozapadnom dijelu i sjeveroistočkom dijelu Žegligovo, Slavište, krivopalanačka, kratovska okolica, Zletovo, Ovče polje i Kotorlak.
Govori Bošnjaka u općinama Prizren i Dragaš na Kosovu spadaju u torlačke govore.
Pojedini lingvisti govore Karaševaka Hrvata u Rumuniji smatraju dijelom torlačkih govora.
Reference
Kategorija:Južnoslavenski jezici Kategorija:Srpski jezik Kategorija:Bugarski jezik Kategorija:Makedonski jezik