Predsjednik kantona (poznat i kao guverner ili župan) bila je funkcija u kantonalnim vlastima Federacije Bosne i Hercegovine. Ova funkcija je postojala u svih deset kantona Federacije BiH, a predsjednici su imali izvršne nadležnosti unutar svojih kantona.

Historija Funkcija predsjednika kantona uvedena je proglašenjem Ustava Federacije Bosne i Hercegovine 30. marta 1994. i bila je dio kantonalne vlasti, uz Vladu kantona i Skupštinu kantona. Predsjednici su birani od strane kantonalnih skupština i imali su značajnu ulogu u donošenju i provođenju odluka na kantonalnom nivou. Tokom godina postojanja funkcije predsjednika kantona, izvršene su određene promjene u njenim nadležnostima. Ustavnim amandmanima u nekoliko kantona smanjene su nadležnosti predsjednika kantona, posebno u pogledu upravljanja budžetom i imenovanja članova vlade, kako bi se povećala uloga kantonalnih skupština.

Amandmanom I na Ustav FBiH 23. juna 1994, Srednjobosanski kanton i Hercegovačko-neretvanski kanton dobili su status "Kanton sa posebnim režimom", zbog svoje višenacionalne strukture. U ovim kantonima predsjednik kantona imao je i zamjenika, te oni nisu mogli biti istovremeno iz istog konstitutivnog naroda. Mandat predsjednika i zamjenika trajao je dvije godine, a uzastopno su mogli biti birani samo jednom. Osim toga, predsjednik i zamjenik rotirali su se naizmjenično jednom godišnje.

Amandmani LXVIII - LXXXVII na Ustav FBiH doneseni su 28. oktobra 2002. od strane Visokog predstavnika Paddya Ashdowna, s ciljem dodatnog usklađivanja Ustava Federacije BiH sa Odlukom Ustavnog suda BiH "o konstitutivnosti naroda". Ovim amandmanima, između ostalog, definiran je mehanizam zaštite vitalnog interesa konstitutivnih naroda u kantonima i ukinuta je funkcija predsjednika kantona i zamjenika federalnog ministra. Određene nadležnosti prenesene su na premijere i skupštinu kantona, te time su povećane ovlasti kantonalnih skupština u donošenju zakona i nadzoru rada izvršne vlasti.

Izbor Svaki kanton ima predsjednika koji se bira većinom glasova u skupštini kantona između kandidata koje predlože zastupnici. Izbor se razlikovao u Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, odnosno u "kantonima sa posebnim režimom".

U jednonacionalnim kantonima, predsjednika je birala skupština kantona većinom glasova. Ako bi predsjednik bio izabran iz reda zastupnika skupštine, prestajao bi mu zastupnički mandat. Predsjedniku mandat trajao je dvije godine, sa najviše na dva uzastopna mandata. Ako bi mjesto predsjednika bilo upražnjeno, skupština je bila obavezana da u roku od 30 dana izabere novog. U slučaju da predsjednik nije bio u mogućnosti obavljati svoje dužnosti, njegove poslove preuzeo bi predsjednik skupštine.

U "kantonima sa posebnim režimom", u izboru predsjednika i njegovog zamjenika, klub hrvatskih zastupnika i klub bošnjačkih zastupnika odvojeno su kandidirali po jednu osobu. Njihov izbor zahtijevao je prihvaćanje oba kandidata zajedno većinom glasova i hrvatskih i bošnjačkih zastupnika. Ako zajednička kandidatura ne dobije potrebnu većinu, klubovi će ponovo razmotriti kandidaturu. Predsjednik i njegov zamjenik mogli su biti birani na najviše dva uzastopna mandata. Za razliku od Ustava Hercegovačko-neretvanskog kantona, Ustav Srednjobosanskog kantona nije propisao da predsjednik kantona ne može biti istovremeno iz istog konstitutivnog naroda kao predsjednik skupštine ili premijer. Osim toga, predsjednik Hercegovačko-neretvanskog kantona i gradonačelnik Mostara ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.

Skupština je predsjednika i njegovog zamjenika smjenjivala dvotrećinskom većinom, s tim da je u višenacionalnim kantonima bila potrebna većina glasova hrvatskih i bošnjačkih zastupnika. Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Zeničko-dobojskog kantona propisao je da je predsjednik kantona mogao biti smijenjen ako prekrši zakletvu ili je iz drugih razloga bio nedostojan vršenja te dužnosti. U slučaju da predsjednik nije bio u mogućnosti obavljati svoju dužnost, klub zastupnika u kantonalnoj skupštini koji ga je birao, ponovno bi kandidovao kandidata u roku od 30 dana. Ako bi oba mjesta, predsjednika i njegovog zamjenika ostala upražnjena, njihove dužnosti bi za potrebno vrijeme preuzeo predsjednik skupštine.

Nadležnosti Nadležnosti predsjednika kantona bile su definisane ustavima kantona, te su se neke ovlasti razlikovale od kantona do kantona, osim onih propisane Ustavom Federacije BiH.

Unsko-sanski kanton

Posavski kanton Predsjednik Posavskog kantona odgovoran je za:

imenovanje Vlade Kantona; potpisivanje zakona Skupštine Kantona; predlaganje sudaca Kantonalnog suda; potpisivanje međunarodnih sporazuma u ime Kantona; davanje pomilovanja za djela utvrđena zakonima Kantona, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida; razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguranje uvjeta za njihov rad; staranje o ostvarivanju saradnje sa tijelima Federacije BiH, uključujući osiguranje izvršavanja odluka kantonalnih sudova i sudova Federacije BiH; provođenje politike i izvršavanje propisa Kantona, uključujući osiguranje izvršavanja odluka kantonalnih sudova i sudova Federacije BiH; obavljanje i drugih poslova koje mu povjeri Skupština.

Tuzlanski kanton Predsjednik Tuzlanskog kantona nadležan je za:

imenovanje Vlade Kantona; imenovanje kantonalnog pravobranioca i zamjenika kantonalnog pravobranioca; predlaganje sudija Kantonalnog suda; predlaganje kantonalnog tužioca i zamjenika kantonalnog tužioca; donošenje ukaza o proglašavanju zakona koje donosi Skupština Kantona; provođenje kantonalne politike; obavještavanje Skupštine Kantona o provođenju kantonalne politike utvrđene odlukama i smjernicama Skupštine Kantona i, u vezi s tim, predlaganje Skupštini Kantona razmatranja pojedinih pitanja i donošenja odluka; potpisivanje i ratifikovanje međunarodnih sporazuma u ime Kantona, koje odobrava Skupština Kantona, uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim sporazuma one vrste za koje, po zakonu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, njena saglasnost nije potrebna; davanje pomilovanja za djela utvrđena zakonom; podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije BiH radi utvrđivanja da li je Ustav Kantona i amandman na Ustav Kantona, predloženi zakon ili zakon koga je usvojila Skupština Kantona, u skladu sa Ustavom Federacije BiH; podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije BiH radi utvrđivanja da li je predloženi ili usvojeni propis koji donosi organ kantonalne ili općinske, odnosno gradske vlasti u skladu sa Ustavom Federacije BiH; razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguravanje uslova za njihov rad; staranje o ostvarivanju saradnje sa organima Federacije; izvršavanje i drugih poslova koje mu povjeri Skupština Kantona.

Zeničko-dobojski kanton Predsjednik Zeničko-dobojskog kantona nadležan je i odgovoran za:

imenovanje Vlade Kantona; predlaganje sudija kantonalnih sudova; potpisivanje međunarodnih sporazuma u ime Kantona, koje odobrava Skupština u saglasnosti Parlamenta Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije BiH; davanje pomilovanja za djela utvrđena kantonalnim zakonima; podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije BiH, radi utvrđivanja da li je Ustav Kantona, predloženi zakon ili zakon koji je usvojila Skupština u skladu sa Ustavom Federacije BiH; podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije BiH radi utvrđivanja da li je predloženi ili usvojeni propis koji donosi organ kantonalne ili općinske vlasti u skladu sa Ustavom Federacije BiH; razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguravanje uvjeta za njihov rad; staranje o ostvarivanju saradnje sa organima Federacije BiH; predsjedava sjednicama Vlade, a u svojoj odsutnosti ovlašćuje ministra koji će predsjedavati sjednicama Vlade; provođenje politike i izvršavanje kantonalnih propisa uključujući osiguranje izvršavanja odluka kantonalnih i federalnih sudova; predlaganje i davanje preporuka iz oblasti kantonalnog zakonodavstva; pripremanje budžetskih prijedloga Skupštini; izvršavanje i drugih poslova koje mu povjeri Skupština; druga pitanja utvrđena Ustavom i Zakonom Kantona.

Bosansko-podrinjski kanton Goražde Predsjednik Bosansko-podrinjskog kantona Goražde bio je nadležan za:

imenovanje i smjenjivanje predsjednika Vlade, zamjenika predsjednika Vlade i članova Vlade Kantona, koje potvrđuje Skupština; predlaganje sudija kantonalnih sudova; predstavljanje i zastupanje Kantona u zemlji i inostranstvu; zaključivanje ugovora i drugih akata kojima se preuzimaju prava i obaveze za Kanton, s tim da se za ugovore veće vrijednosti i ugovore iz oblasti međunarodne saradnje mora pribaviti saglasnost Skupštine; podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije BiH i Ustavom sudu Bosne i Hercegovine; razmatranje izvještaja ombudsmena i drugih međunarodnih organizacija za Ijudska prava i obezbjeđuje preduzimanje potrebnih mjera u zaštiti Ijudskih prava i sloboda; osiguravanje saradnje sa organima Bosne i Hercegovine i Federacije BiH; odlučivanje o upotrebi policijskih snaga u posebnim okolnostima kao što su neposredna ratna opasnost, ratno stanje, vanredne situacije izazvane prirodnim ili drugim katastrofama; predlaganje donošenja propisa iz nadležnosti Skupštine; predlaganje budžeta Kantona i instrumenata neophodnih za njegovo izvršavanje; predlaganje mjera ekonomske i razvojne politike Kantona; potpisivanje akata kojim se vrši proglašenje Ustava, zakona (ukaz), uredba ili odluka o proglašenju stava i zakona; predlaganje amandmana na Ustav kantona; vršenje drugih poslova utvrđenih Ustavom i drugim propisima Kantona.

Srednjobosanski kanton Predsjednik Srednjobosanskog kantona nadležan je za:

predstavljanje i zastupanje Kantona; imenovanje Vlade Kantona; predlaganje sudija Suda Kantona; donošenje ukaza o proglašenju zakona Skupštine nakon njihovog donošenja; potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Kantona, uz saglasnost Parlamenta Federacije BiH, u skladu sa Ustavom Federacije BiH; davanje pomilovanja za djela utvrđena kantonalnim zakonom, osim za ratne zločine protiv čovječnosti i genocida; podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije BiH, u skladu sa članom IV. C. 10 (2) b) Ustava Federacije BiH; razmatranje izvještaja ombudsmana i omogućivanje uvjeta za njihov rad.

Zamjenik predsjednik Kantona nadležan je za:

zamjenjivanje predsjednika Kantona u slučajevima navedenim u članu 46. Ustava (Ukoliko predsjednik Kantona umre, bude smijenjen ili, prema mišljenju Vlade Kantona usvojenom konsenzusom, trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje ustavne dužnosti koje proizlaze iz njegovog položaja...); sarađuje sa predsjednikom Kantona u onim situacijama u kojim je potrebno da predsjednik Kantona zatraži njegovu saglasnost; izvršavanje onih dužnosti povjerenih od predsjednika Kantona ili Skupštine Kantona.

Hercegovačko-neretvanski kanton Predsjednik Hercegovačko-neretvanskog kantona odgovoran je za:

imenovanje Vlade Kantona; predlaganje sudaca kantonalnih sudova; proglašenje zakona koje donosi Skupština; davanje pomilovanja za djela utvrđena kantonalnim zakonom, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida; podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije BiH, sukladno članu IV.C.10.(2) (b) i (d) Ustava Federacije BiH; razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguranje saradnje tijela Kantona s ombudsmenima; provedbu politike i izvršavanje propisa Kantona, uključujući osiguranje izvršavanja odluke kantonalnih sudova i sudova Federacije BiH; davanje preporuka i inicijativa iz oblasti kantonalnog zakonodavstva; staranje o ostvarivanju suradnje s tijelima Federacije BiH; potpisivanje međunarodnih sporazuma u ime Kantona; druga pitanja utvrđena Ustavom i zakonom Kantona, kao i poslove koje mu povjeri Skupština.

Zamjenik predsjednika je odgovoran za: