Historijska pouzdanost Kur'ana odnosi se na pitanje historičnosti i plagijata opisanih ili događaja o kojima se govori u Kur'anu.
Smatra se da je Kur'an temelj islama i muslimani vjeruju da ga je Allah (Bog) poslao Muhammedu preko anđela Džibrila (Gabriel). Muslimani nisu koristili historijsku kritiku u proučavanju Kur'ana, ali su koristili tekstualnu kritiku na sličan način koji koriste kršćani i Jevreji.Religions of the world Lewis M. Hopfe – 1979 "Some Muslims have suggested and practiced textual criticism of the Quran in a manner similar to that practiced by Christians and Jews on their bibles. No one has yet suggested the higher criticism of the Quran." Prakticirali su ga prvenstveno sekularni, zapadni učenjaci kao što su John Wansbrough, Joseph Schacht, Patricia Crone i Michael Cook, koji su ostavili po strani doktrine o božanstvu, savršenstvu, nepromjenjivosti Kur'ana, itd, prihvaćene od strane muslimanskih učenjaka, i umjesto toga istražuju tekst, sastav, porijeklo Kur'ana.
U muslimanskom svijetu, naučna kritika Kur'ana može se smatrati otpadništvom. Naučna kritika Kur'ana je stoga novo polje proučavanja u islamskom svijetu.Christian-Muslim relations: yesterday, today, tomorrow Munawar Ahmad Anees, Ziauddin Sardar, Syed Z. Abedin – 1991 For instance, a Christian critic engaging in textual criticism of the Quran from a biblical perspective will surely miss the essence of the quranic message. Just one example would clarify this point.Studies on Islam Merlin L. Swartz – 1981 One will find a more complete bibliographical review of the recent studies of the textual criticism of the Quran in the valuable article by Jeffery, "The Present Status of Qur'anic Studies," Report on Current Research on the Middle East
Naučnici su identificirali nekoliko već postojećih izvora za neke kur'anske narative.Leirvik 2010, p. 33. Kur'an pretpostavlja da su njegovi čitatelji upoznati s kršćanskom Biblijom i postoje mnoge paralele između Biblije i Kur'ana. Osim Biblije, Kur'an uključuje legendarne pripovijesti o Zul el-Karnejnu, koji se može naći u apokrifnom evanđeljuLeirvik 2010, pp. 33–34. i jevrejskim legendama.
Tekstualna historija
Rani rukopisi Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, otkriveni su sanski rukopisi, 14.000 fragmenata Kur'ana u Velikoj džamiji u Sani. Oko 12.000 fragmenata pripadalo je 926 primjeraka Kur'ana, ostalih 2.000 su bili labavi fragmenti. Najstariji poznati primjerak Kur'ana do sada pripada ovoj kolekciji: prema Sadegiju i Bergmannu, rezultati su pokazali da pergament ima 68% (1σ) vjerovatnoću da pripada periodu između 614. i 656. Imao je 95% (2σ) vjerovatnoću da pripada periodu između 578. i 669. Datiranje ugljikom je primjenjivo na donji tekst. Ali paleografija sugeriše datum od sredine do druge polovine 7. vijeka naše ere. Gornji tekst datiran između kraja 7 i početka 8. godine naše ere.
Njemački učenjak Gerd R. Puin godinama istražuje ove fragmente Kur'ana. Njegov istraživački tim napravio je 35.000 mikrofilmskih fotografija rukopisa, koje je datirao u početak 8. stoljeća. Puin nije objavio cijeli svoj rad, ali je primijetio nekonvencionalan redoslijed stihova, manje tekstualne varijacije i rijetke stilove ortografije. Također je sugerisao da su neki od pergamenata palimpsesti koji su ponovo korišteni. Puin je vjerovao da ovo podrazumijeva tekst koji se razvija za razliku od fiksnog.
Godine 2015, neki od najranijih poznatih kur'anskih fragmenata, koji datiraju između otprilike 568. i 645, identificirani su na Univerzitetu u Birminghamu. Naučnik Joseph E. B. Lumbard sa Univerziteta Hamad Bin Khalifa u Kataru napisao je u Huffington Postu u prilog datuma koje su predložili naučnici iz Birminghama. Profesor Lumbard primjećuje da je otkriće kur'anskog teksta za koji se radiokarbonskim datiranjem može potvrditi da je napisan u prvim decenijama islamske ere, i uključuje varijacije u "ispod teksta". zabilježeno u islamskoj historiografskoj tradiciji.
Kur'an i historija Narativ o stvaranju Kur'an sadrži priču o stvaranju i može se odnositi na stvaranje svijeta za šest dana, iako je to vrlo diskutabilno. U suri el-Enbija, Kur'an kaže da su "nebesa i zemlja bili jedan komad" prije nego što ih je rastavio. Bog je zatim stvorio pejzaž zemlje, postavio nebo iznad njega kao krov i stvorio ciklus dana i noći odredivši orbitu i za sunce i za mjesec. Neki muslimanski apologeti, poput Zakira Naik i Adnana Oktara, zagovaraju kreacionizam, a savremeni islamski učenjak Jasir Kadi vjeruje da je ideja da su ljudi evoluirali protiv Kur'ana. Većina muslimana ne prihvata teoriju evolucije, iako postoje značajne razlike među zemljama (od <10% prihvaćenosti u Egiptu do oko 40% u Kazahstanu). Neki muslimani ukazuju na ajet u Kuranu kao dokaz za evoluciju "kada vas je zaista stvorio u fazama razvoja?" Ajet 71:14. Evolucija se predaje u mnogim islamskim zemljama, a neki učenjaci su pokušali pomiriti Kur'an i evoluciju.
Samiri Kur'an prepričava priču o zlatnom teletu, gdje se spominje da je Samiri, pobunjeni Mojsijev sljedbenik, stvorio tele dok je Mojsije bio odsutan 40 dana na brdu Sinaj, primajući Deset zapovijedi.The Qur'an, Surah Ta Ha, Ayah 85 Zbog činjenice da es -samiri može značiti Samarićanin,Rubin, Uri. "Tradition in Transformation: the Ark of the Covenant and the Golden Calf in Biblical and Islamic Historiography," Oriens (Volume 36, 2001): 202. neki vjeruju da je njegov lik referenca na obožavanje zlatnih teladi koje je izgradio Jeroboam iz Samarije, spajajući dva incidenta obožavanja idola u jedan.
Legende o Aleksandru Velikom
Kur'an također koristi popularne legende o Aleksandru Velikom zvanom Zul-Karnajn ("on od dva roga") u Kur'anu. Priča o Zul-Karnajnu ima svoje porijeklo u legendama o Aleksandru Velikom koji struji na Bliskom istoku u ranim godinama kršćanske ere. Prema njima, Skiti, potomci Goga i Magoga, jednom su porazili jednog od Aleksandrovih vojskovođa, na osnovu čega je Aleksandar sagradio zid na Kavkaskim planinama kako bi ih zaštitio od civilizovanih zemalja (osnovni elementi nalaze se kod Flavija Josipa Flavija).
Razlozi za ime "Dvorogi" su pomalo nejasni: učenjak el-Tabari (839–923. n. e.) je smatrao da je to zato što je išao s jednog ekstremiteta ("rog") svijeta na drugi, ali to može na kraju proizaći iz slike Aleksandra koji nosi rogove boga Zeusa, kako je popularno nazvano Zeus-Amram Helenistički Bliski istok. Zid koji je Zul-Karnajn izgradio na svom putovanju na sjever možda je odražavao daleka saznanja o Kineskom zidu (učenjak iz 12. stoljeća el-Idrisi je nacrtao kartu za Rogera od Sicilije koja prikazuje "Zemlju Goga i Magoga" u Mongoliji), ili o raznim sasanidskim perzijskim zidovima podignutim na području sjevernog Kaspijanskog bara. ili neki spoj ova dva.
Zul-Karnajn također putuje ka zapadnim i istočnim krajevima ("karns", vrhovi) Zemlje. Na zapadu pronalazi sunce kako zalazi u "mutnom izvoru", što je ekvivalentno "otrovnom moru" koje je Aleksandar pronašao u sirijskoj legendi. U sirijskom originalu Aleksandar je testirao more slanjem osuđenih zatvorenika u njega, ali Kur'an to mijenja u opću pravdu. Na istoku i sirijska legenda i Kur'an navode da je Aleksandar/Zul-Karnajn pronašao ljude koji žive tako blizu izlazećeg sunca da nemaju zaštitu od njegove vrućine.
"Karn" također znači "period" ili "stoljeće", a ime Zul-Karnajn stoga ima simbolično značenje kao "On od dva vijeka", prvo je mitološko vrijeme kada je zid izgrađen, a drugo doba kraja svijeta kada je uklonjen Allahov šerijat, božanski zakon, a Gog i Magog trebaju biti pušteni. Moderni islamski apokaliptični pisci, držeći se doslovnog čitanja, iznijeli su različita objašnjenja za odsustvo zida iz modernog svijeta, jedni govore da su Gog i Magog bili Mongoli i da zida sada više nema, drugi da su i zid i Gog i Magog prisutni, ali nevidljivi.
Smrt Isusa
Kur'an tvrdi da Isus zapravo nije razapet i da nije umro na krstu. Opće islamsko gledište koje podržava poricanje raspeća vjerovatno je bilo pod utjecajem manihenstva (doketizma), koji smatra da je neko drugi bio razapet umjesto Isusa, dok zaključuje da će se Isus vratiti tokom posljednjih vremena.Joel L. Kraemer Israel Oriental Studies XII BRILL 1992 str. 41
Uprkos ovim stavovima, kršćanski teolozi smatraju da je Isusovo raspeće historijska činjenica.Eddy, Paul Rhodes and Gregory A. Boyd (2007). The Jesus Legend: A Case for the Historical Reliability of the Synoptic Jesus Tradition. Baker Academic. p. 172. . ...if there is any fact of Jesus' life that has been established by a broad consensus, it is the fact of Jesus' crucifixion. Mišljenje da je Isus samo izgledao kao razapet i da nije umro datira prije islama, a nalazi se u nekoliko apokrifnih evanđelja.
Irenej u svojoj knjizi Protiv heresi opisuje gnostička vjerovanja koja imaju izuzetnu sličnost s islamskim gledištem:
Irenej ponovo spominje ovaj pogled:
Drugi gnostički spis, pronađen u biblioteci Nag Hammadi, Drugi traktat o Velikom Setu ima sličan pogled na Isusovu smrt:
i također:
Koptska Petrova apokalipsa, također, otkriva iste poglede na Isusovu smrt:
Reference
Dodatna literatura
Kategorija:Kur'an Kategorija:Islamska terminologija