Tramvajski saobraćaj je glavni oblik javnog prijevoza u Zagrebu. Uveden je 1891., kada su tramvajske vagone vukli konji. 1910. tramvajska mreža je elektrificirana, a tramvaji s konjskom zapregom su ukinuti. Danas tramvajska mreža sastoji se od 116 km pruga, a saobraćaj se odvija na petnaest dnevnih i četiri noćne linije. Zagrebački električni tramvaj (ZET), podružnica Zagreb Holdinga, je operater javnog prijevoza koji organizira i održava usluge javnog tramvajskog prijevoza.
Historija
Konjski tramvaj Konjski tramvaj pušten je u saobraćaj 5. septembra 1891. Širina kolosijeka bila je 760 mm, a ukupna dužina pruge oko 8 km. Pruga je izgrađena od Mitnice u Vlaškoj ulici, Vlaške, Draškovićeve i Jurišićeve preko Jelačićevog trga, Ilice do Vodovodne ulice sa krakom Kolodvorskom ulicom (današnjom ulicom Republike Austrije) do Južne stanice i krakom Frankopanskom ulicom i Savskom ulicom do Savskog mosta. Sljedeće godine, izgradnjom nove stanice Državnih željeznica (današnja Glavna stanica), izgrađen je ogranak tramvajske pruge od Jelačića trga do nove stanice. Željeznica je imala obilaznice na važnim stajalištima.
1891. tramvajski vozni park uključivao je 10 zatvorenih i šest otvorenih (ljetnih) vagona, a do 1910. godine broj vagona se povećao na 38. Vagoni su izgrađeni u tvornici Weitzer u Grazu, dugi 5 m, široki 1,80 m i visoki 2,50 m. Prosječna brzina tramvaja s konjskom zapregom bila je 7,5 km/h. Kočijaška kuća, sa štalom za konje i upravnom zgradom, nalazila se na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja.
U to vrijeme, konjski tramvaji su dobili nadimke "konjka" i "filoksera". Potonji se, prema riječima novinara Krešimira Kovačića, proširio i opstao kao šaljivi naziv čije porijeklo nije bilo poznato.
Električni tramvaj Saobraćaj na prvoj liniji električnog tramvaja zvanično je otvoren 18. augusta 1910. Konjski tramvaj je ostao u funkciji još godinu dana, sve dok mreža električnih tramvaja nije bila u potpunosti završena.
Razvoj zagrebačke tramvajske mreže započeo je 11. maja 1891., kada je započela izgradnja jednokolosiječne tramvajske pruge širine kolosijeka 760 mm. Linija, kojom je 5. septembra 1891. godine pokrenut konjski tramvaj, protezala se od današnjeg Kvaternikovog trga (tada Mitnica u Vlaškoj ulici), Vlaškom, Draškovićevom, Jurišićevom ulicom, preko Jelačićevog trga i Ilice do Južne (današnje Zapadne) stanice. Željeznica je imala odvojak do Savskog mosta kroz Frankopansku i Savsku prugu. Od tada do danas, mreža se proširila na ukupno 116 km na kojima redovno saobraća tramvajski saobraćaj. Od 1910., širina kolosijeka je 1000 mm. Mreža je u nekoliko navrata proširivana (posljednje proširenje bilo je 2000. otvaranjem dionica Dubrava – Dubec i Jarun – Prečko), a neki dijelovi željezničke pruge su i zatvoreni. Puštanje u saobraćaj pojedinih dionica pruga (do 1910. pruga za konjski tramvaj)1891.Vodovodna / Zapadni kolodvor – Jelačićev Trg – Kvaternikov trg (originalna širina kolosjeka 760 mm, od 1910. 1000 mm)Savski Most – Frankopanska / Ilica (prvotna širina kolosjeka 760 mm, od 1910. 1000 mm)1892.Jelačićev Trg – Glavna stanica (u hotelu Esplanade) (originalna širina kolosijeka 760 mm, od 1910. 1000 mm)Kvaternikov trg – Maksimir (originalna širina kolosjeka 760 mm, od 1910. 1000 mm)1910.Zapadna stanica – Draškovićeva (Klaićevom i Hebrangovom ulicom)Vodovodna – Črnomerec1911.Jelačićev trg – Kaptol – Nova Ves – Gupčeva zvijezda – Mirogoj1924.Draškovićeva – Branimirova1926.Kvaternikov trg – Sajmište (Heinzelovom ulicom)1928.Branimirova – Draškovićeva – Sigečica (Branimirovom ulicom)1931.Vlaška – Draškovićeva – Ribnjak – Medveščak – Gupčeva zvijezda1933.Gupčeva zvijezda – Jandrićeva1935.Draškovićeva – Harambašićeva (Zvonimirovom ulicom)Savska cesta – Ljubljanica (današnjom Tratinskom i Ozaljskom ulicom)1942.Maksimir – Dubrava1945.spojnica Glavna stanica – Savska cesta (Mihanovićevom i Vodnikovom ulicom)1946.spojnica Draškovićeva – Trg žrtava fašizma (Mislavovom ulicom)1947.spojnica Zapadna stanica – Savska cesta (Jagićevom i Jukićevom ulicom)1948.Jandrićeva – Mihaljevac1949.Savska cesta – Heinzelova (Vukovarskom ulicom)1950.Mihaljevac – DoljeHeinzelova – Žitnjak1961.Branimirova (Sigečica) – Kvaternikov Trg (Šubićevom ulicom)1962.Branimirova (Sigečica) – Držićeva1963.Harambašićeva – Borongaj1979.Držićeva – Zapruđe – Sopot1985.Savski most – Sopot (kraj takozvanog novozagrebačkog prstena)1987.Savski most – Jarun (Selskom i Horvaćanskom cestom)1990.Žitnjak – Savišće2000.Dubrava – DubecJarun – PrečkoUkinuće pojedinih pruga1926.Zapadna stanica – Draškovićeva (saobraćaj obustavljen 1924. zbog neisplativosti)1931.Jelačićev trg – Kaptol – Nova Ves – Gupčeva zvijezda (nakon izgradnje dionice Vlaška – Ribnjak – Medveščak – Gupčeva zvijezda)1954.Kvaternikov trg – Sajmište1967.Gupčeva zvijezda – Mirogoj (nakon nesreće 31. oktobra 1954., saobraćaj je bio obustavljen do 1964. godine, a konačno je prekinut 15. maja 1967.)
Tramvajske linije
Dnevne OdKrozDo1Zapadni kolodvorTrg bana Josipa JelačićaBorongaj2ČrnomerecGlavna stanica, Autobuska glavna stanicaSavišće3LjubljanicaUlica grada VukovaraSavišće4Savski mostGlavna stanicaDubec5PrečkoUlica grada Vukovara, Autobuska glavna stanicaPark Maksimir6ČrnomerecTrg bana Josipa Jelačića, Glavna stanica, Autobuska glavna stanicaSopot7Savski mostVelesajam, Autobuska glavna stanicaDubrava8MihaljevacAutobuska glavna stanicaZapruđe9LjubljanicaGlavna stanicaBorongaj11ČrnomerecTrg bana Josipa JelačićaDubec12LjubljanicaTrg bana Josipa JelačićaDubrava13ŽitnjakUlica grada Vukovara, Trg bana Josipa Jelačića, Glavna stanicaKvaternikov trg14MihaljevacTrg bana Josipa Jelačića, VelesajamZapruđe15MihaljevacGračaniGračansko Dolje17PrečkoTrg bana Josipa JelačićaBorongaj
Noćne OdKrozDo31ČrnomerecZrinjevac, VelesajamSavski most32PrečkoTrg bana Josipa JelačićaBorongaj33MihaljevecGlavna stanica, Ulica grada VukovaraSavišće34LjubljanicaTrg bana Josipa Jelačića, Glavna stanicaDubec
Vozni park ZET-ov vozni park sastoji se od 277 tramvajskih vozila (od kojih je 142 niskopodnih). Vozni park je raznolik i uključuje nekoliko vrsta tramvaja različitih proizvođača. Tipovi tramvaja u ZagrebuNazivSlikaAktivan?Pušten u saobraćajZanimljivostiGanz-Mavag T-50NE1910.Prvi električni tramvaj u Zagrebu. Kasnije su pretvorene u prikolice, tzv. pagodeGanz-Mavag T-70NE1911.M-22NEMotorni kola proizvedeni u ZET-u, koje je dizajnirao dipl. inž. Inženjer Dragutin Mandl. Imali su drveni kostur.M-24link=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Tram_M-24_Zagreb_2012.JPG|130x130pikselNEDo danas su sačuvane dvije vrste kolica u obliku pagode. Vagon 11 je eksponat u Tehničkom muzeju, a vagon 88 se koristi za turističke vožnje.TMK 100NEPrototip.TMK 101 nadimak: Stojadin, Đurolink=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Zagreb_tram_(01).JPG|130x130pikseldo 2008.1951.Dvoosovinske tramvaje proizvodio je "Đuro Đaković", a prva tri prototipa su proizvedena u ZET-ovoj radionici.TMK 200do 1993.1966.Prototip zglobnog šestoosovnog tramvaja, prvog takve vrste u Zagrebu.TMK 1Z (tip 201) nadimak: Biklink=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:TMK_203.jpg|130x130pikselDA1973. – 1974.Četveroosovinski tramvaji proizvođača "Đuro Đaković"Tatra T4YU (tip 401) nadimak: Čehlink=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Tatra_T4.jpg|130x130pikselDA1976. – 1982.Proizvedeni u ČehoslovačkojTatra KT4YU (tip 301) nadimak: Katicalink=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:KT4_Zagreb.jpg|130x130pikselDA1985. – 1986.Zglobni tramvaji čehoslovačke proizvodnjeTatra KT4YUt (GB 351) verzijaDA1986.Verzija tramvaja KT4YU s tiristorima TV3, postoji samo jedan primjerak u Zagrebu.JZT-1 (TMK 900) nadimak: Tenklink=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:TMK_900_20230714_141405.jpg|130x130pikseldo 2007.1990.Prototip tramvaja proizveden u fabrici "Đuro Đaković" 1990. Povučen iz upotrebe zbog teško dostupne opreme.Düwag GT6 (tip 901) nadimak: Genšer ili Švabolink=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:D%C3%BCwag_GT-6_Zagreb.jpg|130x130pikselNE1995. – 1996.Polovni tramvaji kupljeni iz Mannheima.Düwag GT-6 Mannheimer (tip 941): verzijalink=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:D%C3%BCwag_GT-6_Mannheimer.jpg|130x130pikselNE1996. – 1997.Polovni tramvaji kupljeni iz Mannheima.TMK 2100link=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Tip_2100.jpg|130x130pikselDA1994. (prototip 2101) 1997. – 2002.Ukupno je proizvedeno 16 dvozglobnih tramvaja sa osam osovina. Proizvođači su Končar i TŽV Gredelj. U izgradnji su korištene prikolice TP-4 i TP 1-Z i motorna vozila TMK 201, od kojih su, između ostalog, ugrađeni prijenosnici snage i vučni motori.TMK 2200 nadimak: Zekolink=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:NT_2200.jpg|130x130pikselDA2005. – 2007. (prva serija) 2008. – 2010. (druga serija)Niskopodni tramvaj konzorcija Crotram. Isporučuje se u dvije serije od po 70 vozila. Serije se razlikuju po rasporedu sjedišta u putničkom prostoru.TMK 2200K (TMK 2300) nadimak: Shortylink=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:TMK_2301_Zagreb.JPG|130x130pikselDAkrajem 2009.Kraća verzija TMK 2200.Adtranz GT6M (tip 1001)link=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Adtranz_GT6M_in_Zagreb_(semi-profile_view).jpg|181x181pikselDAprosinac 2023. – danasPolovni tramvaji iz Augsburga. Prvi od 11 tramvaja stigao je u Zagreb u decembru 2023. godine, a do početka 2025. stiglo je još šest.TMK 2400link=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Kon%C4%8Dar_TMK_2400,_left_front,_Borongaj,_2025.jpg|130x130pikselDAožujak 2025. – danasPrvi od 40 novih kraćih tramvaja stigao je u ZET 4. februara 2025.PrikoliceTP 591link=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Trailer_TP_531.jpg|130x130pikseldo 2008.1951.Prikolice za TMK 101 i TMK 201. Više ne voze.TP 701link=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Trailer_TP_701.jpg|130x130pikselDA1973. – 1974.Prikolice za TMK 101 i TMK 201Tatra B4YU (tip 801)link=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Trailer_TP_801.jpg|130x130pikselDA1976. – 1982.Prikolice za tip tramvaja Tatra T4.
Reference
Izvori
Vanjski linkovi
Kategorija:Tramvajski saobraćaj u Hrvatskoj T