Agia Pelagia (grčki: Αγία Πελαγία, Sveta Pelagija) popularno je primorsko ljetovalište u općini Malevizi, 23 km sjeverozapadno od glavnog grada Krete, Herakliona. Nekada je to bilo malo ribarsko selo i mjesto gdje su stanovnici obližnjeg sela Achlada uzgajali usjeve. Danas je to naselje, smješteno u središtu slikovite amfiteatarske uvale, pretvoreno u živahno turističko odredište s hotelima s pet zvjezdica, tradicionalnim obalnim tavernama, kafićima, barovima, bankomatima i suvenirnicama.
Selo je dobilo ime po istoimenoj crkvi u Manastiru Sebatijana, čije su ruševine kilometar zapadno od sela. Plaže u selu popularne su među lokalnim stanovništvom i turistima jer su zaštićene stjenovitim izbočinama koje gotovo potpuno okružuju zaljev.
Agia Pelagia pretrpjela je velika oštećenja u poplavama koje su pogodile Grčku 2022.
Arheologija Prva veća arheološka iskopavanja u Agia Pelagiji obavljena su na rtu Souda, u blizini pećine Evresi, pod vodstvom Arthura Evansa. Većinu kasnijih istraživanja proveli su arheolog Stylianos Alexiou i Athanasia Kanta. Alexiou i drugi istraživači iznijeli su hipotezu da je na području Agia Pelagije bio antički grad Panormos (starogrčki: Πάνορμος), poznat i pod imenom Aulopotamos (Αὐλοπόταμος). Na sjevernom kraju zaljeva Agia Pelagia i danas su vidljivi ostaci iskopavanja helenističkog grada Apolonije (starogrčki: Ἀπελλωνία), poznatog i kao Apollonia (Ἀπολλωνία).
Arheolog John Pendlebury klasifikovao je površinske nalaze otkrivene u Agia Pelagiji kao "posredni" dokaz o postojanju kasnominojskog naselja na tom području. Postminojske grobnice i univerzitet iz 4. stoljeća p. n. e. otkriveni su 1970. na lokalitetu Kladistos ili Kladotos. Također, u blizini je pećina Evresi, gdje su, prema legendi, mještani našli ikonu svete Pelagije.
U selu su i stijene poznate kao plavo-zeleni šist, koja je vađena u kamenolomima i korištena za popločavanje ulica i podova minojskih palača između 1650. i 1600. p. n. e.
Reference
Kategorija:Antička Grčka Kategorija:Arheološka nalazišta u Grčkoj