Zamagljen vid je okularni simptom gdje vid postaje manje precizan i postoji dodatna poteškoća u razlučivanju finih detalja.
Privremeno zamagljen vid može uključivati suhe oči, infekcije oka, trovanje alkoholom, hipoglikemiju ili nizak krvni pritisak. Druga medicinska stanja mogu uključivati refrakcijske greške kao što su miopija, visoka hipermetropija i astigmatizam, ambliopija, presbiopija, pseudomiopija, dijabetes, katarakta, perniciozna anemija, nedostatak vitamina B12, nedostatak tiamina, glaukom, retinopatija, hipervitaminoza A, migrena, Sjögrenov sindrom, muhajuće mrlje, makularna degeneracija, a mogu biti i znak moždanog udara ili tumor na mozgu.
__TOC__
Uzroci Postoji mnogo uzroka zamućenog vida: Refrakcijska greška: Neispravljene refrakcijske greške poput miopije, visoke hipermetropije i astigmatizma uzrokovat će zamućenje vida na daljinu. To je jedan od vodećih uzroka za oštećenje vida širom svijeta. Osim ako nema povezane ambliopije, zamućenje vida uzrokovano refrakcijskim greškama može se ispraviti na normalu korištenjem korektivnih sočiva ili refraktivne hirurgije. Prezbiopija zbog fiziološke insuficijencije akomodacije (oka) (akomodacija se smanjuje s godinama) glavni je uzrok defektne oštrine vida na blizinu kod starijih osoba. Ostali uzroci defekta vida na blizinu uključuju akomodacijsku insuficijenciju, paralizu akomodacije itd.. Pseudomiopija zbog anomalija akomodacije poput akomodacijskog viška, akomodacijskog spazma itd. uzrokuje zamućenje vida na daljinu. Alkoholna intoksikacija može uzrokovati zamućen vid. Upotreba cikloplegijskih lijekova poput atropina ili drugi antiholinergici uzrokuju zamućenje vida zbog paralize akomodacije. Katarakt: Zamućenje oko očnog sočiva, uzrokuje zamućenje vida, oreole oko svjetla i osjetljivost na odsjaj. Također je glavni uzrok sljepoće širom svijeta. Glaukom: Povećani očni pritisak (pritisak u oku) uzrokuje progresivnu optičku neuropatiju koja dovodi do oštećenja optičkog živca, defekta vidnog polja i sljepoće. Ponekad se glaukom može javiti i bez povećanog unuteročnog pritiska. Neki glaukomi (npr. glaukom otvorenog ugla) uzrokuju postepeni gubitak vida, a neki drugi (npr. glaukom zatvorenog ugla) uzrokuju iznenadni gubitak vida. To je jedan od vodećih uzroka sljepoće u svijetu. Dijabetes: Loše kontroliran šećer u krvi može dovesti do privremenog oticanja očne leće, što rezultira zamućenim vidom. Iako se povlači ako se ponovo uspostavi kontrola šećera u krvi, vjeruje se da ponovljena pojava potiče stvaranje katarakta (koji nije privremen).Diabetic Eye Disease Retinopatija: Ako se ne liječi, bilo koja vrsta retinopatije (uključujući dijabetesnu i hipertenzijsku, retinopatiju srpastih ćelija, anemijsku retinopatiju, itd.); mogu oštetiti mrežnjsču i dovesti do oštećenja vidnog polja i sljepoće. Hipervitaminoza A: Prekomjerna konzumacija vitamina A može uzrokovati zamagljen vid. Degeneracija žute mrlje (makule): Makularna degeneracija uzrokuje gubitak centralnog vida, zamagljen vid (posebno pri čitanju), metamorfopsiju (vidjeti ravne linije kao valovite) i boje koje izgledaju izblijedjelo. Makulska degeneracija je treći vodeći uzrok sljepoće u svijetu i glavni je uzrok sljepoće u industrijaliziranim zemljama. Infekcija oka, upala ili povreda. Sjögrenov sindrom, hronična autoimunska upalna bolest koja uništava žlijezde koje proizvode vlagu, uključujući suznu i dovodi do suhoće oka i zamućenog vida. Mušice u vidnom polju: Sitne čestice koje se kreću po oku. Iako često kratkotrajne i bezopasne, mogu biti znak odvajanja mrežnjača. Odvajanje mrežnjače: Simptomi uključuju mušice u vidnom polju, bljeskove svjetlosti preko vidnog polja ili osjećaj sjene ili zavjese koja visi s jedne strane vidnog polja. Optički neuritis: Upala očnog živca usljed infekcije ili multiple skleroze može uzrokovati zamućenje vida. Može se javiti bol prilikom pomicanja oka ili dodirivanja kroz kapak. Moždani udar ili prolazni ishemijski napad Tumor na mozgu Toxocara: Parazitski okrugli crv koji može uzrokovati zamagljen vid. Krvarenje u oku Temporalni arteritis: Upala arterije u mozgu koja opskrbljuje krvlju očni živac. Migrenska glavobolja: Svjetlosne mrlje, oreoli ili cik-cak uzorci su uobičajeni simptomi prije početka glavobolje. Mrežnjačna migrena je kada imate samo vizualne simptome bez glavobolje. Smanjeno treptanje: Zatvaranje kapaka koje se događa prerijetko često dovodi do nepravilnosti suznog filma zbog produženog isparavanja, što rezultira poremećajima u vizualnoj percepciji. Trovanje ugljik-monoksidom: Smanjena opskrba kisikom može uticati na mnoga područja tijela, uključujući vid. Ostali simptomi uzrokovani CO uključuju vrtoglavicu, halucinacije i osjetljivost na svjetlost.
Također pogledajte Funkcionalni gubitak vida Sljepilo Apitoksin
Reference
Kategorija:Poremećaji očnih mišića, binokularnog pokreta, akomodacije i refrakcije