Hrvatsko narodno vijeće u Bosni i Hercegovini (skr. HNV BiH) je nevladina i građanska organizacija Hrvata Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu.

Osnovano je 6. februara 1994. tokom Sabora Hrvata u ratnom Sarajevu, kao direktna reakcija na Bošnjačko-hrvatski sukob i politiku samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Od svoga osnutka, HNV se ideološki zalaže za očuvanje cjelovite, suverene i multietničke Bosne i Hercegovine, zasnovane na ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građanskom modelu.

Osnivačka Deklaracija HNV-a iz 1994, koja je predložila kantonalno uređenje države, smatra se ključnim političkim doprinosom koji je, uz potporu Sjedinjenih Američkih Država, utro put za potpisivanje Vašingtonskog sporazuma i prekid sukoba. U savremenom političkom kontekstu, HNV djeluje kao istaknuta alternativa i kritičar Hrvatskog narodnog sabora (HNS), dosljedno se protiveći prijedlozima o stvaranju "trećeg entiteta" i HNS-ovim modelima izmjena Izbornog zakona. HNV argumentira da takve etno-teritorijalne politike zanemaruju interese Hrvata koji žive u Bosni i Posavini, te su u suprotnosti s principima cjelovite države. Trenutni predsjednik organizacije je Stipe Prlić, izabran 2021.

Historija

Pozadina i osnivanje (1992 – 1994) Formiranje Hrvatskog narodnog vijeća direktna je posljedica političke i vojne eskalacije u Bosni i Hercegovini početkom 1990-ih. Nakon što je HDZ BiH osvojila većinu hrvatskih glasova na izborima 1990, uslijedilo je proglašenje Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB). Ova politika rezultirala je povlačenjem većine hrvatskih predstavnika iz središnje vlade u Sarajevu i eskalacijom u otvoreni Bošnjačko-hrvatski sukob (1992-1994).

Kao odgovor na rat i politiku HDZ-a, koju su smatrali "neodgovornom", skupina istaknutih hrvatskih političara, intelektualaca i vjerskih vođa pokrenula je "Sarajevsku inicijativu". Ovu grupu predvodio je Ivo Komšić, tadašnji hrvatski član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, a uključivala je intelektualce poput Ivana Lovrenovića te utjecajne članove katoličkog klera, prvenstveno franjevce provincije Bosne Srebrene i sarajevskog nadbiskupa.

Ova inicijativa kulminirala je sazivanjem Sabora Hrvata Bosne i Hercegovine u Sarajevu, 6. februara 1994. Na Saboru je usvojena ključna Deklaracija. Sadržaj Deklaracije bio je istovremeno mirovni apel i konkretan politički prijedlog: pozivala je na hitan prekid rata i pomirenje Hrvata i Bošnjaka, te predlagala novo ustavno uređenje BiH kao decentralizirane države zasnovane na multi-etničkim kantonima.

Ovaj prijedlog bio je strateški iznimno važan. U vrijeme kad je međunarodna zajednica u Ženevi razmatrala planove o podjeli BiH na tri etničke republike (Owen-Stoltenbergov plan), Deklaracija HNV-a ponudila je jedinu alternativu koja je zagovarala opstanak cjelovite, ali federalizirane države. Koncept HNV-a dobio je presudnu međunarodnu, posebno američku podršku. Analize ovog perioda potvrđuju da je platforma HNV-a "utrla put" za Vašingtonski sporazum, potpisan u martu 1994. Sporazumom je prekinut Bošnjačko-hrvatski sukob i stvorena Federacija Bosne i Hercegovine, sastavljena od deset kantona, što je direktno reflektiralo prijedlog Deklaracije HNV-a. HNV je, kao aktivni sudionik pregovora, svojim osnivanjem i diplomatskim djelovanjem faktički doprinio zaustavljanju rata.

Djelovanje nakon 1995. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995, HNV BiH je nastavio djelovanje kao nevladina organizacija, pozicionirajući se kao čuvar principa cjelovite BiH i protivnik naknadnih prijedloga za etničku podjelu države. Djelovanje HNV-a u post-dejtonskom periodu obilježeno je ideološkim kontinuitetom kroz mandate nekoliko predsjednika.

Mandat fra Luke Markešića (cca 2002 – 2014): Nakon Ive Komšića, vodstvo HNV-a preuzeo je fra Luka Markešić, franjevac i teolog. Njegov dugogodišnji mandat bio je ključan za ideološku konsolidaciju HNV-a. Markešić je ustrajno promovisao "Ideju Bosne" kao multietničke i tolerantne države. Mandat prof. dr. Marinka Pejića (cca 2014 – 2019): Kao Markešićev nasljednik, prof. dr. Marinko Pejić vodio je HNV u periodu kad je u javnosti ponovo aktualizirana ideja o "trećem entitetu". HNV je pod njegovim vodstvom 2017. organizirao javne konferencije i istupao protiv takvih prijedloga, argumentirajući da oni predstavljaju opasnost za Hrvate u Bosni i za cjelovitost države. Mandat dr. sc. Marija Pejića (2019 – 2021): Na čelo HNV-a izabran je 2019. Njegov mandat tragično je prekinut iznenadnom smrću u martu 2021, u 43. godini života, od posljedica zaraze koronavirusom. Mandat Stipe Prlića (2021 – danas): Na Saboru HNV-a održanom 29. maja 2021, za novog predsjednika izabran je Stipe Prlić. Njegov mandat od početka je definiran pregovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH. Prlić je odmah pozicionirao HNV kao glasnog protivnika prijedloga koje je zagovarao HNS.

Ideološki i politički stavovi

Ključni programski principi Ideološki temelj Hrvatskog narodnog vijeća postavljen je u Deklaraciji iz 1994. Ti principi ostaju trajna programska osnova organizacije: Državna cjelovitost BiH kao vitalni hrvatski interes. Osiguranje kontinuiteta državotvornosti i pune jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH. Odbacivanje bilo kakvog rješenja koje sankcioniše etničke progone ili omogućuje nastavak etničkog čišćenja. Zahtjev za povratak svih prognanih i izbjeglih u njihove domove. Prijedlog za federalno uređenje cijele Bosne i Hercegovine na kantonalnoj osnovi.

U savremenom djelovanju, ovi principi su evoluirali i prilagođeni su post-dejtonskom kontekstu, s naglaskom na građanska prava. Djelujući često u koordinaciji sa Srpskim građanskim vijećem (SGV) i Vijećem Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), HNV je artikulirao jasan stav o nužnosti pomaka s etničkih na građanske principe. U zajedničkim izjavama, ove organizacije ističu da se u fokus ostvarivanja temeljnih ljudskih prava "mora staviti čovjek, svaki građanin na cijelom teritoriju BiH". HNV smatra da su "postojeći etno nacionalni koncepti" koji se primjenjuju u BiH u "direktnoj suprotnosti s postojećim demokratskim i pravnim stečevinama EU", što je, kako navode, dokazano i nizom presuda Evropskog suda za ljudska prava. Stoga HNV u 21. vijeku zagovara model koji balansira kolektivna prava naroda s individualnim pravima građana, sukladno evropskim standardima.

Odnos prema Hrvatskom narodnom saboru (HNS) Savremeni politički identitet HNV-a uveliko je definiran njegovim ideološkim raskolom s Hrvatskim narodnim saborom (HNS), koji okuplja većinu hrvatskih stranaka predvođenih HDZ-om BiH. Ovaj sukob manifestira se na dva ključna politička pitanja: koncept "trećeg entiteta" i Izborni zakon.

Sukob oko "Trećeg entiteta" HNV se dosljedno protivi bilo kakvom prijedlogu o stvaranju treće, većinski hrvatske federalne jedinice ("trećeg entiteta"). HNV smatra da takva politika vodi direktno u raspad države i da je štetna za same Hrvate. Na skupu koji je organizirao HNV, Krešimir Zubak, jedan od potpisnika Vašingtonskog i Dejtonskog sporazuma, ustvrdio je da bi "treći entitet vodio u disoluciju BiH".

Rukovodstvo HNV-a precizno je artikuliralo kritiku HNS-ove agende. Bivši predsjednik Marinko Pejić izjavio je 2017. da HNS-ovu politiku dominantno kreiraju Hrvati iz Hercegovine: "Njih Bosna ne zanima. Njima je bitna samo Hercegovina. Taj dio je jedini koji u njihovim glavama obuhvata tu treću federalnu jedinicu".

Osnivač HNV-a Ivo Komšić je iste godine pojasnio da HNS-ova ideja o "federalizaciji" nije ista kao HNV-ova iz 1994. Komšić tvrdi da se HNS zalaže za etničku podjelu (model pregovora iz Ženeve), dok je HNV tražio federalizaciju cijele države kao model integracije. Komšić je upozorio da bi HNS-ovim modelom "izvan Herceg-Bosne ostali svi Hrvati koji žive u Srednjoj Bosni, Posavini i Krajini".

Sukob oko Izbornog zakona Ideološki sukob se najoštrije pokazao 2021. tokom pregovora o izmjenama Izbornog zakona. HNV, na čelu sa Stipom Prlićem, oštro se suprotstavio prijedlozima HNS-a. Prlić je argumentirao da HNS-ov prijedlog, koji je uključivao cenzus po kome se hrvatski predstavnici ne bi mogli birati u kantonima gdje Hrvati čine manje od 5,8% stanovništva, direktno "zakinuo veći broj Hrvata u BiH".

Prlićeva kritika sažima temeljni stav HNV-a: HNS-ova politika "legitimnog predstavljanja" fokusirana je isključivo na osiguranje vlasti u Hercegovini, po cijenu političkog napuštanja Hrvata u Bosni. U ključnoj izjavi, Prlić je rekao: "Mislim da je sa tim prijedlogom zakinut veći broj Hrvata u BiH, koji žive u dijelovima gdje su u manjini. Umjesto da o njima vodimo računa, mi vodimo računa o zapadnoj Hercegovini. Ja sam tamo [u Hercegovini] zaštićen u svakom pogledu i ne vidim nikakav problem za nas, gdje smo u većini. Isto tako ne bi trebalo da bude bilo ko bez zaštite tamo gdje je manjina."

Kritike

Kritike HNV-a prema HDZ-u/HNS-u Osim temeljnih ideoloških sukoba oko uređenja države, HNV je bio oštar kritičar konkretnih političkih poteza HDZ-a. U novembru 2021, HNV je "oštro osudio" ponašanje HDZ-a BiH koji je podržao zaključak Kluba srpskog naroda (predvođenog SNSD-om) u Domu naroda PSBiH, kojim se tražilo poništavanje odluke bivšeg Visokog predstavnika Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida. HNV je taj potez HDZ-a nazvao "uvredom za sve žrtve u Bosni i Hercegovini ali i antievropski i anticivilizacijski čin".

Percepcija HNV-a od strane HNS-a/HDZ-a Dostupni izvori ne sadrže direktne citate dužnosnika HNS-a ili HDZ-a koji kritiziraju HNV (npr. koristeći termine "nereprezentativan", "minorani" ili "sarajevski Hrvati"). Međutim, kritika HNS-a prema HNV-u je implicitna i temelji se na samoj platformi HNS-a, koji se pozicionira kao krovna i isključiva institucija koja zastupa "legitimne" interese hrvatskog naroda u BiH. Iz te perspektive, postojanje HNV-a, koji nudi radikalno drugačiju viziju hrvatskih nacionalnih interesa (građansku, cjelovitu BiH), percipira se kao nelojalno i kao djelovanje koje slabi jedinstvenu hrvatsku pregovaračku poziciju.

Ova percepcija ima duboke korijene. Ivo Komšić se 2017. prisjetio reakcije HDZ-a na osnivanje HNV-a 1994: "bili su protiv toga, napali su nas i proglasili neprijateljima".

Struktura i vodstvo Službena hronologija predsjednika Hrvatskog narodnog vijeća BiH od osnivanja do danas je: prof. dr. Ivo Komšić, fra Luka Markešić, emeritus prof. dr. Marinko Pejić i dr. sc. Marijo Pejić.

Ime Mandat (Približno) Ključni doprinos / Događaj prof. dr. Ivo Komšić 1994. – cca 2002. Osnivač; Predsjednik Sabora Hrvata 1994.; Autor Deklaracije; Vodeća uloga u pregovorima za Washingtonski sporazum. fra Luka Markešić cca 2002. – 2014. Dugogodišnji predsjednik; Ideološka konsolidacija HNV-a; Promoviranje "Ideje Bosne" i multietničnosti. prof. dr. Marinko Pejić cca 2014. – 2019. Javno protivljenje i organiziranje otpora obnovljenoj ideji "trećeg entiteta". dr. sc. Marijo Pejić 2019. – 2021. Kratki mandat; preminuo na dužnosti u martu 2021. Stipe Prlić 2021. – danas Javno protivljenje HNS-ovom prijedlogu Izbornog zakona; Zagovaranje zaštite Hrvata u Bosni.

Trenutno vodstvo (izabrano 29. maja 2021): Predsjednik: Stipe Prlić Potpredsjednici: Petar Matanović, Marinko Pejić Članovi Upravnog odbora: Stipe Prlić, Petar Matanović, Marinko Pejić, Luka Brković, Igor Kamočaji, Ivo Komšić, Ivana Krstanović, Zlatko Kovačević, Đuro Kesić, Ivo Marković i Martin Tais.

Povezane organizacije HNV BiH održava bliske veze s drugim organizacijama koje dijele slične vrijednosti.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak: HNV "usko sarađuje" s HKD Napredak. Kada je HKD Napredak bio izložen političkim napadima 2017, Upravni odbor HNV-a osudio je te napade, ističući da je Napredak dao "ogroman doprinos Hrvatima" i "u izgradnji suživota u duhu tolerancije, dijaloga, suradnje i poštovanja ljudskih prava".