Geologija Kuvajta uključuje izuzetno debele sedimentne sekvence iz mezozoika i kenozoika bogate naftom i plinom.
Geološka historija, stratigrafija i tektonika Najstarije kristalne bazne stijene ispod Kuvajta slabo su istražene zbog debljine sedimentnih stijena koje ih prekrivaju. Početkom 1960-ih bušotina duboka 4233 m u naftnom polju Burgan dosegla je samo stijene koje datiraju iz trijasa, uključujući glinu, lapor, krečnjak, škriljevac i anhidrit. Prekrivaju ih 1424 m jurskih stijena, prvenstveno krečnjaka, ali i 393 m anhidrita, vjerovatno povezanog s anhidritom. Kredne stijene debele su do 1800 m na jugoistoku ili 3000 m na sjeverozapadu, pretežno krečnjak, škriljevac i pješčenjak, koji pripadaju formacijama Zubair i Burgan.
Kenozojske stijene bliže površini dobro su istražene. Stijene na dubini od 1024 do 767 m datiraju iz paleocena i eocena, prvenstveno krečnjak i evaporit iz formacije Rus. Kuvajtska grupa na jugoistoku sadrži glineni pješčenjak. Wara i Burgan imaju brda prekrivena istrošenim pješčenjakom i rožnjakom. Ustvari, rožnjački krečnjak na brdu Gurain debeo je i do 60 cm. Zajedno, ove stijene formirale su se tokom pliocena, miocena i pleistocena.
Formacija Ghar može se identifikovati u litici Jal-az-Zor sa grubozrnim ili šljunčanim pješčenjakom i slojevima zelene gline iz oligocena i miocena.
Kuvajt ima znatne kvartarne naslage, kao što su pijesak na plaži spojen kalcij-karbonatom, deltne i plimne blatne ravnice na ostrvu Bubiyan i na sjeveroistoku, kao i pijesak nanesen vjetrom. Formacija Dibdibba iz miocena do pleistocena prekriva fosilnu formaciju Donji Fars sa slojevima pjeskovite gline koji sadrže gips i grubim magmatskim i metamorfnim šljunkom.
Reference